Piše: Kemal Kurspahić
Ovonedjeljna kolumna bivšeg profesionalnog obavještajca Džona Šindlera (John R. Schindler) u njujorškom Observeru pod naslovom “Zaštititi Balkan od Putina: Vodič kako to učiniti” dobila je, u naslovima nekih balkanskih internet portala težinu “novog američkog pristupa” u vidu Šindlerovih prijedloga da se, pored ostalog, Republika Srpska pripoji Srbiji a dijelovi s hrvatskom većinom, konkretno Zapadna Hercegovina Hrvatskoj, a da “ono što ostane” s muslimanskom većinom kao Bosna i Hercegovina bude primljeno u NATO i Evropsku uniju i da nastavi postojati u tješnjoj vezi s Hrvatskom.
Autor predlaže i dalja teritorijalna prekrajanja: razmjenu teritorija između Srbije i Kosova – u kojoj će preševska dolina pripasti Kosovu a Mitrovica i srpske opštine na sjeveru Kosova Srbiji, dok bi onda Kosovu bilo dozvoljeno pripajanje “velikoj Albaniji”kojoj bi bili pripojeni i veliki dijelovi Makedonije a njoj bi zauzvrat bio omogućen ubrzani prijem u NATO i Evropsku uniju.
Zašto su razmišljanja novinskog kolumniste, a Šindler u Observeru redovno piše o ruskoj opasnosti za američke interese kod kuće i u svijetu i ruskog predsjednika Vladimira Putina obilježava karakterizacijom “jednom špijun-uvijek špijun”, u dijelu balkanske javnosti dobila status i težinu “novog američkog pristupa”?
Pored ostalog i tako što je u prenošenju tog teksta na balkanskim portalima u površnosti, ili lijenosti, isticano kako je vlasnik Observera zet a sada viši savjetnik novog američkog predsjednika, 35-godišnji multimilioner Džared Kušner (Jared Kuschner): on jeste kupio Observer 2006. godine za deset miliona dolara; to se pokazalo kao loša investicija pa je pred kraj prošle godine ukinuo štampano izdanje a od januara se zbog pozicije u Bijeloj kući odrekao vlasništva, pozicije izdavača i bilo kakvog uticaja na sadržaj Observera.
U tom trčanju za provokativnim idejama, u regionalnim medijima – i posebno u onima koji su bliži ruskom uticaju – propuštena je prilika da se zapazi prvi stvarni korak u upoznavanju nove američke administracije sa izazovima i opasnostima na Zapadnom Balkanu.
Taj korak uslijedio je nakon posjete regionu senatora Džona Mekejna (John McCain) u kojoj je posjetio sedam država. Nasuprot proruskim komentatorima regionalnih medija, koji su omalovažavali posjetu i izjave ovog bivšeg kandidata za predsjednika Sjedinjenih Država kao glas iz prošlosti, Mekejn je nakon povratka u Vašington svoja viđenja američke uloge na Balkanu podijelio s najuticajnijim spoljnopolitičkim savjetnicima predsjednika Donalda Trampa (Trump): razgovarao je da generalima Džejmsom Matisom (James Mattis), ministrom odbrane, i H.R. Mekmasterom (McMaster), prenio im svoja zapažanja o kriznim žarištima i opasnostima ruskog miješanja u stanje na Balkanu i svoje uvjerenje kako je tamo neophodno pojačano američko prisustvo i američko vodstvo.
Mekejn je, u intervjuu za Politico, izrazio uvjerenje da će predsjednik Tramp, iako želi da Sjedinjene Države budu manje aktivne u svjetskim žarištima, prihvatiti njihov savjet.
“On sluša Matisa i Mekmastera. Stvarno im vjeruje”, rekao je Mekejn.
On je, u autorskom tekstu u Washington Postu i intervjuima u američkoj štampi, podijelio s javnošću svoja zapažanja o opasnostima na Balkanu uključujući i pojačano rusko miješanje u poticanju napetosti u regionu: upozoren je da Moskva ohrabruje separatističke aspiracije Republike Srpske i da je imala ulogu u pokušaju državnog udara u Crnoj Gori.
Mekejn je zaključio i kako predsjednik Srbije Aleksandar Vučić “hoda po vrlo tankoj liniji između Istoka i Zapada“: on zna da je mlađe stanovništvo okrenuto Zapadu i ne želi da Srbija slijedi Rusiju ali, istovremeno, ne želi da izaziva nacionaliste kao značajniji dio svoje izborne baze, tradicionalno okrenute Rusiji.
Džon Mekejn je to zapažanje ilustrovao različitim tretmanom koji u medijima pod uticajem vlasti u Srbiji dobija vojna saradnja Srbije s Rusijom i Amerikom: zajedničke vježbe s ruskom vojskom dobijaju znatno zapaženiju medijsku promociju nego vojno partnerstvo i vježbe sa Sjedinjenim Državama.
Za kakav se američki odgovor zalaže senator Mekejn koji inače ima uticajnu funkciju predsjedavajućeg senatskog komiteta za oružane snage?
On kaže kako je na svakom koraku u sedam zemalja koje je posjetio čuo isti poziv za obnovu američkog vodstva u regionu i zalaže se za veće angažovanje i češće posjete na visokom nivou.
Naglašava koliko je važno nastaviti s američkom podrškom integraciji zemalja Jugoistočne Evrope u euroatlantsku zajednicu, NATO i Evropsku uniju, koja podrazumijeva i nastavak američke podrške uspostavljanju vladavine prava i obuzdavanju korupcije.
Mekejn se zalaže za ohrabrivanje evropskih partnera da, uprkos izazovima s kojima se suočava, Evropska unija drži otvorena vrata za zemlje Zapadnog Balkana.
On, takođe, zagovara omogućavanje tim zemljama da o svojoj budućnosti odlučuju bez spoljnog pritiska bilo Rusije, koja traži da prekraja granice u Evropi u nasilju, ili terorista, koji žele uništavanje zajedničke civilizacije.
On je sagovornicima u Bijeloj kući prenio i uvjerenje kako je mir i prosperitet Evrope nacionalni bezbjednosni interes Sjedinjenih Država. A to će prije biti osnov “novog američkog pristupa” od bilo koje novinske kolumne.
(slobodnaevropa.org)
