Natpis “Jer me se tiče” dočekao je brojne posjetioce Petog – internacionalnog dječjeg festivala u gradu Troy, Michigan, a članovi Folklorne grupe “Behar” i njihovi roditelji su se potrudili da svima objasne zašto imaju vezane bijele trake oko ruku i šta se to prije 23 godine, 31. maja dogodilo u Prijedoru i okolici, odnosno u vremenu srpsko-crnogorske agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad Bošnjacima. S posebnom pažnjom predstavnici preko dvadeset zemalja učesnica su spažnom slušali dok je čitan Proglas Predstavničkog doma američke savezne države Michigan kojim se u povodu sjećanja na žrtve genocida u Prijedoru 31.maj proglašava Danom bijelih traka. Svi učesnici zajednički su poželjeli da se više nikada ni jednom djetetu, ni jednom živom biću ne dogodi ono što su Prijedorčani doživjeli na svom pragu, u svom gradu, od tih majskih dana 1992. pa sve do 1995., kada je cijela prijedorska regija pretvorena u logore smrti. (Aza Čamo)

Obilježen Dan bijelih traka u Prijedoru: Položene 102 bijele ruže sa imenima ubijene djece

 

BUDIMO LJUDI

Međunarodni dan bijelih traka danas je obilježen u Prijedoru, gdje su građani, sa bijelim trakama na rukama, nakon šetnje glavnom gradskom ulicom na trgu u centru grada, ostavili 102 bijele ruže sa imenima djece ubijene u ovom gradu 1992. godine, javlja Anadolija.

Ispit ljudskosti

“Nosimo bijele trake danas, kako sutra u ovom gradu niko ne bi morao da nosi. Naša poruka je jednostavna, budimo ljudi. Tu poruku šaljemo gradskim vlastima ovdje u Prijedoru. Oni koju sjede u prijedorskoj skupštini na velikom su ispitu ljudskosti. Pred njima stoje roditelji ubijene djece i zahtijevaju da se izgradi spomenik u centru grada za ubijenu djecu. Ne spomenik mržnje nego spomenik sjećanja i spomenik opomene da više nikad u ovom gradu niko ne ubija bespomoćnu djecu i nedužne ljude”, rekli su iz Inicijative “Jer me se tiče”.

Hana Obradović, iz ove Inicijative objasnila je da je 31. maj 1992. godine obilježen kao crn dan u istoriji grada Prijedora, kada je donesena odluka da se svi nesrbi moraju označiti bijelim trakama i staviti na svoje prozore bijele plahte.

“Mi smo danas ovdje kako bi smo podržali inicijativu roditelja ubijene djece, zahtjev koji je predat lani pred prijedorske vlasti, kako bi dali dozvolu da se izgradi memorijal za ubijenu djecu Prijedora”, rekla je ona i dodala da od prošle godine nema nikakvog odgovora od lokalnih vlasti.

Na centralnom trgu pročitana su imena ubijene djece, građani i aktivnisti nevladinih organizacija nosili su transparente, a izveden je i performans u kojem su aktivisti i djeca slagali kockice sa imenima djece ubijene u Prijedoru.

Podršku roditeljima u njihovom zahtjevu da se izgradi spomenik ubijenoj djecu danas je svojim prisustvom dala i Razija Čamić, iz Prijedora, koja je živjela do 1995. godine u ovom gradu. Prema njenim riječima, te godine je njih osmoro pokupila policija i morali su izaći iz grada. Otišla je u Zenicu, gdje je bila deset mjeseci a nakon toga bila je u Sanskom Mostu.

“Sa UNHCR-om tražila sam svoju imovinu. Dobila sam je nazad i srećna sam. Živim i dalje, lijepo mi je. Mirna sam što je najbitnije, živim u gradu”, kaže Razija Čamić.

Kaže da u ratu, na sreću nije nikog izgubila. Bilo joj je teško, ali vjeruje da se zo ne može ni porediti s oniim što su preživjele porodice koje su ostale bez svojih članova.

Dnevno ubijena 32 muškarca, tri žene i po jedno dijete…

Edin Ramulić, aktivista Udruženja Prijedorčanki “Izvor”, kaže da je prema evidenciji ovog Udruženja, tokom rata ubijeno i nestalo 3.176 Prijedorčana, uglavnom civila, u najvećem broju Bošnjaka, ali i Hrvata, Roma, Albanca i Srba. Prema njegovim riječima među žrtvama je 258 žena i 102 djece. Trećina žrtava je ubijena u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje

“Glavni period kada su u Prijedoru ljudi bili izloženi progonu, ubijanju, silovanjima je od 23. maja do 21. avgusta 1992. godine kada je na planini Vlašić pogubljeno oko 200 zatočenika iz logora Trnopolje. U ta tri mjeseca je ubijeno oko 3.000 ljudi i došli smo do podataka da su u prosjeku svaki dan ubijena 32 muškarca, tri žene i po jedno dijete”, kaže Ramulić.

Prema njegovim riječima 807 žrtava još nije identifikovano, a tijela nekih od njih vjerovatno se nalaze u identifikacionom centru Šejkovača u Sanskom Mostu. Ramulić navodi da je Prijedor vjerovatno grad sa najviše dokazanih ratnih zločinaca po glavi stanovnika, s obzirom da je 38 osoba pravosnažno osuđeno za ratne zločine, četiri osobe čekaju pravosnažnu presudu, a 19 je još u postupku prvostepenog dokazivanja.

 

Danas je u švedskum gradu Malmö obilježen dan početka genocida u prijedorskoj regiji. Na početku srpsko-crnogorske agresije na BiH, svi oni koji nisu bili srpske nacionalnosti naređeno im je da od 31. maja 1992. godine, na prozore izvjese bijele čaršafe, a na ruci nose bijele trake, što je ravno fašitičkom obilježavanju Jevreja u Drugom svjetskom ratu.

Na manifestaciji je bilo dosta prisutnih koji su mogli slušati obraćanja nekoliko osoba iz političkog života Švedske, a posebno zanimanje izazvalo je obraćanje EU parlamentarca Jasenka Selimovića, koji se na samom početku obraćanja rasplakao i s teškom mukom nastavio govor.

Prisutnima su članovi džemata BIZ Malmö, koji je bio organizator skupa dijelili bosanske lokume i bijele trake, a bila je i postavljena izložba slika iz logora i masovne grobnice Tomašica.
Govornici su podsjetili na stradanja Bošnjaka na teritoriji cijele bih, a posebno na genocid u Srebrenici, saznaju Bošnjaci.Net.

 


Sjećanje jednog umjetnika na 31. maj – Dan bijelih traka (Ilustracija: Šukrija Meholjić)

 

U SARAJEVU PODIJELJENO 3.176 BIJELIH TRAKA U SPOMEN NA ŽRTVE GENOCIDA U PRIJEDORU

U organizaciji pokreta “AntiDayton” danas je u centru Sarajeva obilježen 31. maj, Dan bijelih traka, dan sjećanja na civile stradale u Prijedoru i njegovoj okolini tokom rata u BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

Aktivisti grupe su na ulicama Sarajeva od 50 metara platna prolaznicima podijelili 3.176 bijelih traka uz podsjećanje kako je građanima Prijedora, nesrbima, u maju 1992. godine putem radija naređeno da svoja tijela obilježe “bijelim trakama” te da na svojim domovima istaknu bijele čaršafe.
Jedna od aktivistkinja, Zvjezdana Hatak kazala je kako se u javnosti mora podići svijest o zločinima počinjenim u Prijedoru a na osnovu bijelih traka kojima su žrtve bile obilježene.
“Građanin sam koji duboko suosjeća sa građanima Prijedora i današnjim žalosnim danom. Ovo je dan podsjećanja na sve nevino izgubljene živote u gradu Prijedoru, ali i cijeloj BiH za vrijeme agresije”, istakla je Hatak.

Osnivač “AntiDayton” grupe Nihad Aličković podsjetio je kako je u Prijedoru tokom proteklog rata stradalo 3.176 osoba od čega 102 djece i 258 žena. Prema njegovim riječima, ne smiju biti zaboravljeni ni protjerani kao ni 30.000 ljudi koji su prošli kroz prijedorske logore.
“Važno je obilježavati da bi građani znali o čemu se radi i da se nikad ne zaboravimo. Protiv zaborava se borimo ovim putem i odajemo počast žrtvama Prijedora”, kazao je Aličković.
Dan bijelih traka danas se, pored Prijedora i Sarajeva, obilježava i u drugim brojnim gradovima BiH. Sjećanje na zločine nad nesrbima u Prijedoru 1992. godine obilježit će se i u Zagrebu, Beču…, piše Anadolu Agency.

 

U VOGOŠĆI OBLJEŽEN DAN BIJELIH TRAKA

Danas su aktivisti Udruženja „Porodice nestalih Općine Vogošća“, u centralnoj vogošćanskoj ulici Jošanička, obilježili Dan bijelih traka tako što su prolaznike označavali bijelim trakama i podsjećali ih tako na vrijeme kada su Prijedorčani nesrpske nacionalnosti bili izloženi velikim patnjama i poniženjima. Po riječima Eme Čekić, predsjednice ovog agilnog udruženja oni su građane podsjećali i na torture koje su Vogošćani prolazili tokom odbrambeno-oslobdilačkog rata u BiH 1992.-1995.godine.

-Brojni građani naše općine bili su prisilno zatočeni od strane agresora u njihove logore i druge prostore u kojma su mučili ljude, ubijali ih ili odvodili u nepoznato, kaže Ema Čekić. Istina, nismo morali biti obilježeni bijelm trakama ali jesmo bili izloženi torturama Šešeljevih „Belih orlova“ koji su obilježeni takvim trakama mučili i ubijali nedužne ljude. Saosjećamo sa žiteljima Prijedora. Mi koji smo prolazili slične torture uistinu znama na kakvim su mukama bili.

Dan ranije i učesnici Glavnog odbora SDU BiH koj je održan u Vogošći su bijelim trakama na svojim rukama obilježili Dan bijelih traka. (Eset Muračević)

Dan bijelih traka u Banja Luci:

ŠUTNJOM PREKINUTI ŠUTNJU O RATNIM ZLOČINIMA

Međunarodni dan bijelih traka danas je obilježen u Banja Luci, na Trgu Krajine, gdje su se građani zavezali bijelom trakom, te stajali i šutali. Oko 20 građana i aktivista nevladinih organizacija, sa bijelim trakama na rukama svojom šutnjom žele da prekinu šutnju o zločinima koji su se dogodili nad nesrpskim stanovništvom u Prijedoru 1992. godine, u kojima je ubijeno 3.176 ljudi, od čega 102 djece i 258 žena, javlja Anadolu Agency (AA).

“Ovim performansom, ovom akcijom želimo da obilježimo Dan bijelih traka, dan kada se formalizovao etnofašizam koji je stvorio RS u Prijedoru, u maju 1992. godine na današnji dan kada su vlasti RS naredile svim nesrbima da kao znak svoje lojalnosti prema novoj državi izvjese bijele čaršafe na svoje kuće i obilježe bijelom trakom svoja tijela. Poslije toga svi znamo šta se desilo. Desio se genocid u Prijedoru, logori, masovna istrebljenja, progon, ne samo u Prijedoru nego i u svim opštinama današnje RS”, rekao je Srđan Šušnica, građanski aktivista.
Prema njegovim riječima okupljeni su danas htjeli da poruče da se “građani Banja Luke sjećaju tog dana, neće ga zaboraviti, sjećaju se prijedorskih žrtava, sjećaju se banjalučkih, srebreničkih, podrinjskih, posavskih žrtava i žrtava jedne genocidne politike, nacionalnog homogeniziranja, koja je napravila ovo što je napravila”.
Nakon, preformansa u Banja Luci građani su krenuli u Prijedor, gdje u 14 časova počinje šetnja kroz glavnu prijedorsku ulicu, nakon koje će ruže sa imenima 102 ubijene djece, biti postavljene na glavnom trgu. Sa ovog skupa biće upućen zahtijev lokalnoj vlasti da se u ovom gradu podigne spomen obilježje poginuloj djeci. Šetnja je organizovana i kao znak protesta jer se gradske vlasti nisu izjasnile o peticija za izgradnju spomenika koja je predana prošle godine.
“Prije 23 godine prijedorski nesrbi su se morali ‘označiti’ bijelim trakama. Kao akt sjećanja i suosjećanja, mi ćemo 31. maja oko ruke nositi bijele trake, koje nisu samo simbol sjećanja na progon, nego i znak trajne borbe protiv fašizma i diskriminacije na osnovu drugačijeg identiteta, te poricanja zločina”, kažu u inicijativi “Jer me se tiče”.
Edin Ramulić, aktivista Udruženja prijedorčanki “Izvor”, kaže da je prema evidenciji ovog Udruženja, tokom rata ubijeno i nestalo 3.176 Prijedorčana, uglavnom civila, u najvećem broju Bošnjaka, a na spisak su uvršteni i Hrvati, Romi, Albanci i Srbi. Prema njegovim riječima među žrtvama je 258 žena i 102 djece. Trećina žrtava je ubijena u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje
“Glavni period kada su u Prijedoru ljudi bili izloženi progonu, ubijanju, silovanjima je od 23. maja do 21. avgusta 1992. godine kada je na planini Vlašić pogubljeno oko 200 zatočenika iz logora Trnopolje. U ta tri mjeseca je ubijeno oko 3.000 ljudi i došli smo do podataka da su prosjeku svaki dan ubijena 32 muškarca, tri žene i po jedno dijete”, kaže Ramulić.
Prema njegovim riječima 807 žrtava još nije identifikovano, a tijela nekih od njih vjerovatno se nalaze u identifikacionom centru u Šejkovača u Sanskom Mostu. Ramulić navodi da je Prijedor vjerovatno grad sa najviše dokazanih ratnih zločinaca po glavi stanovnika, s obzirom da je 38 osoba pravosnažno osuđeno za ratne zločine, četiri osobe čekaju pravosnažnu presudu, a 19 je još u postupku prvostepenog dokazivanja.

 



U ZAGREBU DAN BIJELIH TRAKA: Dino Mustafić, Emir Hadžihafizbegović, Mirsad Duratović…

 

U STOCKHOLMU SJEĆANJE NA SREBRENIČKE I PRIJEDORSKE ŽRTVE GENOCIDA
 

U povodu 20.godišnjice genocida u Srebrenici i Dana bijelih traka u Prijedoru, Muhamed Jusić u Stockholmu je održao predavanje o ulozi srpskih orijentalista u pripremi genocida nad Bošnjacima i manipulaciji vjerom, tradicijom i historijom u agresiji na BiH, te o tome šta mi u Evropi možemo naučiti iz tadašnjih procesa.

 

Kako je jusić napisao na svom profilui na Facebooku bilo je jako puno zanimljivih gostiju, među kojima je uvodničar bio i prof. David Pettigrev, istaknuti borac protiv negiranja genocida.
Organizatori su ovim povodom dodijelili nagrade Šveđanima koji su se u prošloj godini istakli u svojoj borbi protiv rasizma, islamofobije i svih dugoh oblika diskriminacije kao što su prof Mattias Gardell, Henrik i naš Alen Musaefendić.

 

 

U NEW YORKU – DAN BIJELIH TRAKA
 

JER MI SE TIČE!, – poruka je upućena i iz New Yorka u povodu 31.maja – Dana bijelih traka, odakle su jasno i glasno i nakon 23 godine od srpsko-crnogorske agresije na BiH uputili pitanje srpskim vlastima u Prijedoru ali i Banja Luci, zašto poričete i negirate genocid nad Bošnjacima? Zašto abolirate odgovornosti onoh koji su hapsili, organizirali logore smrti, vršili masovne egzekucije, zlostavljanja i slovanja u njima nad bošnjačkim i hrvatskim civilima. Zašto abolirate one koji su ubijali nedužnu djecu? … Zašto ne hapsite sve zlikovce koji su nemilosrdno ubijali sve one koji se nisu uklapali u plan velikonacionalističke i fašističke srpsko-crnogorske politike koju su predvodili ratni zločinci Slobodan Milošević, Radovan Karadžić, Dobrica Ćosić, Momir Bulatović, Milo Đukanović, Ratko Mladić, šešeljevci, arkanovci, škorpioni, bokanovci… u čemu je bio uključen i kompletan vrh SPC-a.

Zbog našeg sjećanja, zbog budućnosti Bosne i Hercegovine, zbog budućnosti bošnjačkog naroda nad kojim srpska i crnogorska politika – stoljećima u kontinuitetu vrše genocid, kao i zbog ignorantske i licemjerne politike koju vodi srpski i crnogorski estabilišment, – nas se tiče genocid nad Bošnjacima! Nas se tiče Bosna i Hercegovina, matična domovina svih Bošnjaka i svih onih koji je smatraju jedinom domovinom! U takvoj Bosni i Hercegovini, bilo je, ima i bit će života i mjesta za sve, ali neće biti za ratne zločince, fašiste, negatore genocida. Mi ćemo ih po Vizentalovom metodu progoniti po cijelom svijetu dokle god ne budu pohapšeni i procesuirani za zlodjela ratnog zločina koji su počinili nad nedužnim civilima. Mi hoćemo da znamo ko su ratni zločinci i zašto su ubijali djecu, našu braću, sestre, majke, očeve, dajdže, amidže, djedove, nane… Mi hoćemo istinu i pravdu!
Radi budućnosti hoćemo da se borimo protiv fašizma, protiv diskriminacije drugog i drugačijeg, protiv negatora genocida…

 

BIJELE TRAKE NA OGRADI ISPRED ZGRADE UN-a U ŽENEVI

Stotinjak Bosanaca i Hercegovaca danas su na ogradu ispred zgrade UN-a Ženevi zavezali bijele trake u znak sjećanja na sve prijedorske žrtve i 31. maj 1992. godine, piše novinska agencija Patria.

Oni su poručili da je ovaj njihov čin van protokola, ali da im je cilj i na ovom mjestu skrenuti pažnju na genocid i zločine počinjene u Prijedoru prije 23 godine.

TUZLACI SE SOLIDARISALI SA PRIJEDORSKIM ŽRTVAMA GENOCIDA

U znak podrške porodicama i roditeljima djece ubijene u Prijedoru kojima lokalne vlasti ne dozvoljavaju da podignu spomenik žrtvama proteklog rata, brojni građani Tuzle danas su se pridružili uličnoj akciji obilježavanja Dana bijelih traka, piše Anadolu Agency (AA).

˝Do sada smo individualno obilježavali ovaj dan, te su pojedinci samoinicijativno stavljali bijele trake, solidarišući se sa prijedorskim žrtvama. Prije 23 godine putem radija pozvani su svi nesrbi iz Prijedora da prilikom izlaska iz kuće nose oko ruke bijele trake, te da kuće u kojima žive obilježe bijelim plahtama. Mi danas podsjećamo na strahote koje su proživljavali ti ‘obilježeni’ ljudi i stavljanjem trake oko ruke dajemo svoj doprinos borbi protiv fašizma, diskriminacije, te segregacije žrtava na osnovu njihovog identiteta˝, izjavila je za Anadolu Agency Elmira Begić, aktivistica Omladinskog pokreta ˝Revolt˝, pohvalivši inicijativu vlasnika tuzlanskih kafića iz centra grada da se pridruže akciji, na način da njihovi konobari i uposlenici nose bijele trake.

Begić, koja je rođena 1993. godine, ukazala je na značaj uključivanja mladih u akciju kojom se poručuje da se zločini počinjeni u Prijedoru ne smiju zaboraviti.

˝Rođena sam u vrijeme kada su se sve te strahote dešavale i važno je da mi, mladi, budemo upoznati sa dešavanjima i da uvijek opominjemo na stravične zločine. Na današnjoj akciji sa nama su mladi iz Asocijacije srednjoškolaca Tuzle, studenti Pravnog fakulteta iz ovog grada, kao i univerzitetski profesori i drugi ugledni građani˝, izjavila je Begić.

Inače, na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Tuzle, održanoj 27. maja, svi vijećnici i vijećnice oko ruke su nosili bijele trake. Trake će, u znak solidarisanja sa patnjama Bošnjaka i Hrvata iz Prijedora, večeras na proslavi maturske večeri nositi i maturanti Srednje Elektrotehničke škole iz Tuzle.

 

(bosnjaci.net)

Komentari