U SUSRET ZAVNOBIH-U: OD MRKONJIĆ GRADA DO SANSKOG MOSTA I SARAJEVA, BOSNE JE BILO I BOSNE ĆE BITI

Bosna i Hercegovina je na prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine), koje je održano 25. novembra, 1943. godine u Mrkonjić Gradu, obnovila svoju državnost i potvrdila svoje historijske granice iz vremena srednjovjekovne Bosne.
Ona je tada definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji, a ta odluka je nakon nekoliko dana potvrđena i ozvaničena na Prvom zasjedanju AVNOJ-a, (Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije) u Jajcu.

“Prvo zasjedanje je održano u Mrkonjić gradu 25. novembra i na tom zasjedanju  ZAVNOBIH se konstituisao kao najviše narodno predstavništvo i najviše političko rukovodstvo s pravom da predstavlja sve narode u BiH i izražava njihovu volju da žive u jednoj ravnopravnoj državi. Dakle, to zasjedanje se uzima kao Dan državnosti i ono se u tom pogledu, uglavnom, i obilježava kao dan državnosti.”, kaže za Akos historičar Velid Selman iz Sanskog Mosta

 

RS ne slavi ovaj datum

Osnovni principi koji su tada potvrđeni su jednakost, sloboda i zajednička budućnost. Zbog toga je ovo najznačajniji dan u historiji naše domovine, koji vraća BiH njenom autentičnom biću i veličanstveni događaj u modernoj historiji naše zemlje koji je predstavljao epohalan iskorak naroda u polje slobode i ravnopravnosti. Po prestanku rata 1995. godine, Zakonom o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine (“Službeni list R BiH”, broj 9/95), određeno je da je 25. novembar Dan državnosti BiH. Međutim, vlasti i predstavnici Republike Srpske ne priznaju ovaj datum za dan državnosti, niti prisustvuju njegovom obilježavanju.

“U Mrkonjić Gradu ovaj se dan vrlo simbolično obilježava zbog stava rukovodstva Republike Srpske prema tom događaju, a sve ostale odluke i značaj ZAVNOBIH-a kao takvog se stavljaju u drugi plan.”, ističe profesor Selman

Apsurdno je da polovica zemlje ne slavi ovaj vrlo značajni dan, koji nije produkt nikakvog bošnjačkog ekskluziviteta, već antifašističkih tekovina što Bosnu i Hercegovinu samo dublje gura u podjele. U Mrkonjić Gradu se svake godine na ovaj datum okupi nekoliko stotina poštivalaca ideje antifašizma simbolično obilježi ovaj dan svečanim govorom i polaganjem cvijeća ispred oronule zgrade u kojoj prije 74. godine održan jedan od najznačajnijih skupova naroda i narodnosti u BiH.

U Sanskom Mostu udareni pravni temelji države

Drugo zasjedanje ZAVNOBIH-a, održano je 30. juna 1944. godine u Sanskom Mostu, i trajalo je do 2. jula 1944. godine. Na tom zasjedanju je 01. jula 1944. godine donesena deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj se, između ostalog, navodi da je BiH zajednička država tri naroda, čime se udara siguran temelj BiH kao ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Oličena u narodno-oslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u, garantuje nedjeljivost BiH i ravnopravnost sva tri naroda, slobodu vjeroispovijesti, zbora, dogovora, udruživanja i štampe, ličnu i imovinsku sigurnost, te ravnopravnost spolova.

 

 

Delegati sa Drugog zasjedanja ZAVNOBIH-a

Delegati sa Drugog zasjedanja ZAVNOBIH-a

“Ovo zasjedanje, ustvari, sublimira druga dva zasjedanja ZAVNOBIH-a, jer je ono što je započeto u Mrkonjić Gradu kada BIH defakto postaje država, u Sanskom Mostu ona i de fakto i de jure postaje država i dobija svoju najvišu zakonodavnu i izvršnu vlast, te svoj parlament, a kroz svoje predsjedništvo praktično dobija i vladu. Ono što je posebno značajno kada je u pitanju drugo zasjedanje ZAVNOBIH-a jeste usvajanje dekleracije o pravima građana BiH, što je jedinstven primjer da se u toku rata protiv fašizma donosi jedan dokument koji po svom sadržaju ima ustavni karakter i definiše osnovna ljudska prava i slobode koje i danas sadrži svaki demokratski ustav bilo koje zemlje koja u sebi nosi obilježje demokratskog.”, ističe profesor Selman

Bitno je još spomenuti da su ukupno održana tri zasjedanja ZAVNOBIH-a, ono prvo zasjedanje u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. godine, koje se ujedno uzima za Dan državnosti Bosne i Hercegovine, drugo u Sanskom Mostu 30. juna 1944. godine i treće posljednje koje je održano u Sarajevu 26. aprila 1945. godine.

 

Drugo zasjedanje ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu

“Sva tri ZAVNOBIH-a su ustvari proces izgradnje tadašnje Federacije Jugoslavije i to su događaji, kada je u pitanju BiH, koji su teško usporedivi sa bilo kojim drugim događajima s obzirom na svoj značaj i odluke koje su tada donijete, a posebno na ono što se u BiH događalo u periodu 1992-1995. godine. Naime, u spomenutom vremenskom periodu je postojala ideja da se BiH podjeli između njenih istočnih i zapadnih susjeda ili da BiH dobije neku vrstu autonomije. Međutim, tok događaja u vrijeme narodno-oslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu i tadašnjeg zalaganja bosanskohercegovačkog rukovodstva, te razumijevanje rukovodstva na nivou Jugoslavije, a prije svega zbog kontinuiteta bosanskohercegovačke državnosti od njenog pada pod osmansku vlast sve do Drugog svjetskog rata, opredjelile su to rukovodstvo da BiH postane federalna jedinica, odnosno država u jednoj složenoj Federativnoj Jugoslaviji.”, ističe za Akos historičar Velid Selman iz Sanskog Mosta

 

Dati ZAVNOBIH-u državni značaj

Ovo drugo zasjedanje ZAVNOBIH-a je nešto što je specifično za Sanski Most i što se po svom značaju izdvaja od prvog i od trećeg zasjedanja. Ono je taj centralni događaj i jedino se kao takvo i obilježava.

“Uvijek, kada govorim o tome, predlažem da se u Sanskom Mostu u to vrijeme obilježe i dani ZAVNOBIH-a, kojeg, prije svega, vežemo za državnost BiH, ali on ima i jedan drugi značaj, a to je prije svega antifašistički karakter. Dakle, borba protiv fašizma što se smatra civilizacijskom vrijednosti u koju su se uključili svi narodi BiH na što trebaju biti i ponosni. Ta borba nije imala samo tad značaj već ga ima i danas, jer je evidentno da fašizam nije pobjeđen i on je prijetnja, između ostalog, opstanku BiH.”, ističe profesor Selman

U Sanskom Mostu se, od oslobođenja grada 1995. godine pa do danas, svake godine obilježava Drugo zasjedanje ZAVNOBIH-a. Nekada kada uvjeti to omogućavaju, održavaju se i određeni simpoziji na tu temu. Sanjani taj datum obilježavaju, međutim, profesor Selamn ističe da se to, nažalost, radi samo na lokalnom nivou i da nema predstavnika viših organa vlasti što je, po njemu, velika šteta i što, kaže, ne može da razumijem zašto je to tako?

“Radi se o događaju od izuzetne važnosti za BiH i mi to u Sanskom Mostu obilježavamo onako kako možemo, a uglavnom se to svodi na lokalni nivo. Zato smatram da je vrijeme da to prevaziđemo.”, poručuje na kraju profesor Selman

Komentari