KANDIDATI ZA PREDSJEDNIKE: Novi referendum Dodika bi odveo na crnu listu Evropske unije

Piše: Ljiljana Kovačević

Dva suprotstavljena bloka u Republici Srpskoj još nisu donijela konačnu odluku o tome ko će biti njihovi kandidati za dvije ključne pozicije na oktobarskim izborima- srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika RS.

Milorad Dodik definitivno neće ponovo biti kandidat za predsjednika RS, jer se po Ustavu ne može treći put kandidovati za tu poziciju.

Spekuliše se da bi se Dodik mogao kandidovati za srpskog člana Predsjedništva BiH, ali o tome nije donio konačnu odluku. Definitivna odluka, kako je sam najavio, trebalo bi da bude donesena u maju.

Dobro obavješteni izvori iz vrha SNSD-a tvrde da, bez obzira na odličan rejting koji ima u javnosti RS, ne postoje čvrste garancije da će Dodik sigurno pobijediti svog protivkandidata iz Saveza za promjene.

KANDIDATI ZA PREDSJEDNIKA RS

Isti izvori tvrde da Dodik ima veoma ograničen izbor kandidata za predsjednika RS. Kao mogući kandidati pominju se aktuelna premijerka Željka Cvijanović, Siniša Karan generalni sekretar Dodikovog kabineta, te visoki funkcioner SNSD-a Nebojša Radmanović. Problem je što niko od njih nema ni blizu dobar rejting u javnosti kao Dodik, pa bi SNSD mogao izgubiti izbore na tom nivou.

Dodik bi se posle oktobarskih izbora mogao naći u svojevrsnom paradoksu – da njegov SNSD osvoji najviše glasova od svih stranaka iz RS u parlamentu BiH, kao i u Narodnoj skupštini RS, ali da izgubi jednu ili obje predsjedničke funkcije, što bi značajno zakomplikovalo formiranje vlasti i na entitetskom i na državnom nivou.

S druge strane, kao mogući kandidati opozicije za srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika RS pominju se Mladen Ivanić, aktuelni srpski član Predsjedništva BIH, Vukota Goveradica, lider SDS-a, Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te Mićo Mićić, gradonačelnik Bijeljine.

Prema izvorima iz vrha SDS-a, jedini sigurni kandidat u ovom trenutku je Ivanić, ali  se još ne zna za koju predsjedničku poziciju.

SDS bi do maja trebalo da odluči ko će biti njihov kandidat, a po svemu sudeći, koplja će se lomiti između Govedarice i Šarovića, s obzirom na to da u dobrom dijelu SDS-a postoji skepsa prema Mićiću, koji slovi kao “mek” prema Dodiku i spreman za svaku vrstu dogovora sa liderom SNSD-a.

Konce Dodiku i njegovom SNSD-u mogao bi pomrsiti DNS Marka Pavića, koji traži jednu predsjedničku nominaciju, kao uslov za ostanak u koaliciji.

Dodiku, za sada, ne pada na pamet da Paviću izađe u susret, ali do maja, kada ističe rok za prijavu kandidata, ima još vremena i sve opcije su u igri.

Između Dodika i Pavića već duže vrijeme traje sukob u vezi sa prodajom Rudnika željezne rude “Ljubija”, jer Dodik nije odustao od namjere da to državno preduzeće preda u ruke kontroverznom biznismenu Evgeniju Zotovu, vlasniku “Isreaeli investment group” i tako omogući direktan ruski uticaj nad ovim resursom.

Pavić, s druge strane, preferira firmu “Arcerol Mittal”, čije je sjedište u Londonu.

U obračunu s Pavićem, Dodik koristi Nenada Stevandića i njegovu “Ujedinjenu Srpsku”, koja djeluje na terenu i potkopava DNS, preuzimajući neke od kadrova te stranke.

Dodik je Stevandićevoj stranci obezbijedio značajne finansije za kampanju, a dobili su i neke od važnih direktorskih pozicija, poput mjesta generalnog direktora Kliničkog centra Banjaluka.

Dodik će, name sumnje, nastaviti sa svojom oštrom, nacionalističkom retorikom, ali je mala, skoro nikakva mogućnost da do izbora organizuje bilo kakav referendum.

CRNA LISTA EU

Nakon što zbog prisustva pripadnika paravojne formacije “Srbska čast”, na obilježavanju Dana republike, jako kompromitovao u zapadnim međunarodnim krugovima, organizovanje novog referenduma prije oktobarskih izbora otvorilo bi put ka stavljanju Dodika na “crnu listu” EU, što bi, posle sankcija koje su mu u januaru prošle godine uvele SAD, značilo njegov politički kraj.

Dodik će, po svemu sudeći, dalje radikalizovati stanje u BiH, s jedne strane, dok na drugoj ravni, računa na dogovor s Nerminom Nikšićem, liderom SDP-a o izbornoj i postizbornoj saradnji.

U tom slučaju SDP bi u RS izbacila svog kandidata sa člana Predsjedništva BiH, koji bi trebalo da odvuče bošnjačke glasove, kako oni ne bi otišli kandidatu Saveza za promjene. Prelazak u SDP BIH Vojina Mijatovića, bivšeg člana NDP-a i zamjenika ministra civilnih psolova BiH, i Draška Aćimovića, koji je kao kandidat Saveza za promjene bio ambasador BiH u Briselu, urađen je po Dodikovom nalogu, kako bi se ta stranka ojačala u RS.

 

(zurnal.info)

Komentari