Dolazak Slavena na naše prostore i stapanje sa ilirskim stanovništvom

Prvi znaci krize antičkog društva javljaju se na prijelazu iz III u IV stoljeće. I bosanskohercegovački prostor je bio zahvaćen nizom promjena koje su nastupile uslijed sloma Rimskog carstva. Prodori barbarskih plemena, koji su karakteristični po pustošenju i ubijanju, nisu zaobišli ni naše krajeve. Stanovništvo se povlačilo sa sjevera naše zemlje prema jugu. Iako je period barbarskih navala potrajao sve do VII stoljeća, mirnije razdoblje je nastupilo za vrijeme vladavine Istočnih Gota na našim prostorima (490 – 535). Ipak, prostor današnje Bosne i Hercegovine je ostao potpuno opustošen a njezino stanovništvo je bilo veoma siromašno, čemu svjedoči biskup Andrija na saboru u Splitu 530. godine. Naročito naglašava da je prostor srednje Bosne siromašan i da ne može izdržavati biskupiju. Znatno veća sigurno nastupila je u vrijeme bizantskog cara Justinijana (527 – 565) koji je očistio naše prostore od bavarske najezdi. Da bi spriječio daljne prodore, izgradio je niz tvrđava, cesta i dr. utvrda. Značajan lanac utvrda prolazio je i kroz našu zemlju: Stolac – Koštur – Blagaj na Buni – Biograd kod Konjica, te je dograđen novi niz utvrda: Debelo Brdo kod Sarajevo – Sokolovići – Bobovac – Vranduk – Maglaj – Makljenovac kod Doboja.

Međutim, mir je bio kratkog vijeka. Antičko društvo se potpuno urušilo. Na granicama Carstva se pojavljuje nova grupa barbara, daleko opasnija, koja je čekala povoljan trenutak da otpočne rušiti, paliti, pljačkati i ubijati. Ovaj put su to bili Avari i Slaveni. Godine 602. prešli su rijeku Savu i upali na prostor naše zemlje. To je ujedno prvi prodor Slavena, koji će imati bitnu odrednicu u budućoj historiji naše zemlje. Detalji šta se tačno dešavalo nam nisu poznati, međutim na osnovu arheološke građe predpsotavlja se da su prodori Slavena u dobroj mjeri bili suzbijeni od strane bosanskih ilirskih plemena. Razlog tome leži u kvaliteti naoružanja, koje su izrađivali od ruda iz bosanskih rudnika. Ipak, onaj dio što je uspio da prodrije u unutrašnjost Bosne brzo se stopio sa autohtonim stanovništvom, pa se može reći da je prostor naše domovine u period srednjeg vijeka ušao sa velikim procentom ilirskog stanovništva. Obzirom da je zemlja bila okružena slavenskim stanovništvom ovakvo stanje se nije moglo dugo zadržati pa se Bosna u srednjem vijeku doimala kao slavenska zemlja.

 

(kameni-spavac.com)

Komentari