Gle čuda, “neviđenog”. Izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Cristian Dan Preda izrazio je sumnju u postizanje dogovora o izbornom modelu temeljenom na etničkim kriterijima, prenijeli su mediji a domaćoj javnosti, danas, i to pomalo tugaljivo, naglasio Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić, podcrtavši da je preuređenje Bosne i Hercegovine nemoguće bez rata.
Piše : Nihad Hebibović 

Iako se u jednom trenutku neupućenima činilo, da su predlagači izmjena Izbornog zakona korak do sna, odnosno do ozakonjenja etnoteritorijalnog principa kojeg su kanili implementirati kroz novo izborno zakonodavstvo, jasno je da od toga nema ništa i da za nešto poput toga nemaju podršku nikoga osim sebe samih.

Nemaju podršku ni Sjedinjenih Američkih Država, niti su je pokušavali da pridobiju, znajući da su Sjedinjene Američke Države najveći protivnik etnoteritorijalizma a pobornik građansko-predstavničkog modela, i najzaslužniji što on ovakav i to minimalan u Federaciji BiH postoji, niti imaju podršku Evropske unije, ma koliko u političkom smislu funkcionalizirali deklaraciju koja je u Evropskom parlamentu usvojena a koja se samo načelno poziva na načelo već postojećeg federalizma u Bosni i Hercegovini.

Predlagačima izmjena Izbornog zakona koji nastoje uvesti etničke izborne jedinice i više je nego jasno da u građanskim zapadnim demokratijama takvi prijedlozi mogu jedino naići na podsmijeh jer su u suštoj suprotnosti sa temeljnim vrijednostima tih društva i država, što naravno nije nikakva tajna, ali kao što je nedavno jedan federalni parlamentarac u jednoj dijaloškoj emisiji replicirajući svome kolegi iz skupštinskih klupa kazao, da se on ne obraća njemu nego građanima, tako se i predlagači izmjena Izbornog zakona utoliko ne obraćaju međunarodnim faktorima, čiju podršku nemaju, nego svojim pristalicama i domaćoj javnosti.

Znajući da njihov segregacijski, antidemokratski i neosovjetski prijedlog izmjena Izbornog zakona ne uživa podršku pomenutih faktora, niti pije vode lamentacija o ugroženosti, svu silinu svoje inicijative usmjerli su na domaći teren. Tako se pod neviđenim pritiskom našao jedan od ključnih faktora u ovom procesu, lider SDA Bakir Izetbegović.

Dio javnosti, raspložen za izmjene Izbornog zakona po etničkom principu, doslovno je obigravao oko Izetbegovića pružajući mu u ruke pero sa kojim bi Izetbegović trebao da potpiše spisak želja kojeg su predlagači potanko sastavili. Izetbegović, kao što je to poznato, nije pristao na to i jasno je poručio da nema ni teorijske šanse da on i stranka koju zastupa potpišu izmjene po kojim bi Federacija BiH imala dvije ( etničke) izborne jedinice.

U međuvremenu, što je bilo očekivano, na Izetbegovića su se sručile optužbe za fantomski unitarizam, koje su do tada bile upućivane “ljevici”. O tome kako poput pijeska u pješčanom satu ove optužbe od strane predlagača se preljevaju čas na jednu a čas na drugu stranu, čas na Izetbegovića i SDA a čas na “ljevicu”, u ovisnosti od političkog trenutka, posebno bi se dalo pisati, ali ono što ostaje kao činjenica jeste to da zahtjevi za izmjenom Izbornog zakona ostaju poput ribe na suhom. A to što riba duže zijeva ni ukoliko ne znači da je prizor strašniji.

U tome kontekstu treba shvatiti i nervozu dobrog dijela predlagača, koji su nedavno otvoreno počeli da prijete direktnim rušenjem ustavnog poretka i revitalizacijom zločinačke paradržave, što je razumije se, ništa drugo do jasan znak očaja i nemoći.

 

(kliker.info)

Komentari