Evropski sud za ljudska prava: Ilijaz Pilav dobio presudu protiv BiH!

Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu objavio je danas odluku po apelaciji Ilijaza Pilava kojem u dva izborna ciklusa u BiH, 2006. i 2010. godine, nije bilo omogućeno da se kao stanovnik RS-a kandidira za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Sudsko vijeće koje su činili sudije Ganna Yudkivska, Nona Tsotsoria, Erik Møse, André Potocki, Síofra O’Leary, Carlo Ranzoni i Mārtiņš Mits utvrdilo je da je u slučaju Pilav bilo kršenja članka 1 Protokola 12 Konvencije o ljudskim pravima. No, osim pukog utvrđivanja činjeničnog stanja, u samoj presudi nigdje se ne nalaže vlastima u BiH na koji način bi se ova presuda trebala provesti!

Kao i Sejdić-Finci i Zornić

Sudsko vijeće je odbacilo Vladin prigovor (Vijeća ministara BiH) i donijelo odluku da je došlo do kršenja Konvencije o ljudskim pravima koja se tiču nemogućnosti kandidiranja podnositelja žalbe za člana Predsjedništva BiH. U obrazloženju se podsjeća i na ranije odluke Evropskog suda za ljudska prava i činjenicu da je BiH već dva puta izgubila spor pred Evropskim sudom zbog diskriminatornih odredbi Ustava BiH, u slučajevima “Sejdić i Finci protiv BiH” i “Azra Zornić protiv BiH”.

Sudsko vijeće navelo je da je Pilav diskriminiran (tretiran drugačije) po dvije osnove, etničkom porijeklu i po mjestu prebivališta te da se samo po ovom posljednjem razlikuje od slučaja “Sejdić-Finci protiv BiH”. Sud “primjećuje” da aplikant, kao jedan od (pripadnika) “konstitutivnih naroda”, ima pravo sudjelovati na izborima u BiH. Ipak, kako bi u potpunosti ostvario to pravo, od njega se traži da napusti svoj dom i preseli se u FBiH. U odluci se navodi kako se, za razliku od podnositelja žalbe u slučaju “Sejdić i Finci protiv BiH”, Pilav teoretski može kandidirati za Predsjedništvo, ali u stvarnosti, sve dok živi u RS-u, ne može ostvariti ovo pravo.

Ovime je uvažen i zahtjev Vlade (Vijeća ministara BiH) da se napravi jasna razlika između ovog i slučaja “Sejdić i Finci” jer se, kako je navedeno u žalbi naših vlasti, aplikantu ne uskraćuje u potpunosti njegovo pravo da glasa i da se kandidira za Predsjedništvo BiH.

Vijeće je odlučilo da nema potrebe odvojeno razmatrati prigovor podnositelja zahtjeva koje se tiču njegove nemogućnosti da glasa za člana vlastite etničke zajednice u Predsjedništvu BiH.

Sud također “primjećuje” da je Predsjedništvo BiH političko tijelo države, a ne entiteta te da odluke Predsjedništva BiH “utječu na sve državljane BiH, bez obzira žive li u FBiH, RS-u ili Brčko Distriktu”.

U presudi se, naime, navodi i da su “bez slobode da glasaju za članove iz vlastite etničke grupe, glasači prisiljeni glasati samo unutar propisanih etničkih linija. I dok može postojati dobar razlog za strukturiranje vlade na način da se u obzir uzme zastupljenost različitih etničkih grupa, izborni zakoni koji su poticali članove etničkih grupa da se presele iz svojih zajednice kako bi mogli glasati tretiraju njihove glasove kao manje vrijedne od glasova drugih etničkih grupa”.

Odbačen zahtjev za isplatom 205.581 eura

U presudi se navodi da je država dužna isplatiti Pilavu 6.607 eura (u konvertibilnim markama) plus eventualne poreze kao naknadu troškova koja je imao za suđenja na Evropskom sudu za ljudska prava i na sudovima u BiH. I to je jedina “pravična naknada” koju će dobiti. Sve ostale zahtjeve Pilava za pravičnom naknadom sudsko vijeće je odbacilo.

Naime, Pilav je tražio da mu se isplati 185.581 euro (u protuvrijednosti u KM) kao naknadu za materijalnu štetu koja mu je nanesena, a radi se o eventualnim plaćama koje bi zaradio da se mogao kandidirati za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH 2006. godine, da je tad izabran i da je odradio mandat do 2010. Osim toga, tražio je i 20.000 eura za nematerijalnu štetu. Ilijaz Pilav, hirurg iz Srebrenice, Bosnu i Hercegovinu Evropskom sudu za ljudska prava tužio je još 24. septembra 2007. godine za diskriminaciju.

 

(faktor.ba)

Komentari