Piše: Danijel Omeragić

Baranin Damir Slaković, koji se priključio Islamskoj državi (ISIL), uputio je prošle sedmice preko svog Facebook profila prijetnje građanima Bara, navodeći da će ISIL doći i da neće imati milosti. Prijetnje je naslovio sa “Poruka za moj rodni grad Bar, koji se nalazi u Crnoj Gori!”, a uputio ih je i državnim poslanicima Rifatu Rastoderu (SDP), Dritanu Abazoviću (URA) i Azri Jasavić (Pozitivna). “Znajte, o sufije, o derviši, o murdžije, o novotari, o dunjalučari, o munafici, o džahili… da će Islamska država uz Allahovu dozvolu i pomoć stići tamo, i da će očistiti taj grad i islam u njemu od prljavština i laži koje vi iznosite i praktikujete. I neka znaju glavni IMAMI (neimami) grada Bara, da ukoliko ih zateknemo u stanju u kakvom su sad, i da ukoliko se ne pokaju i ne okrenu pravom islamu, nećemo imati milosti i prema njima!!!”, napisao je Slaković.

Zvanični podaci Agencije za nacionalnu bezbjednost iz oktobra 2012. ukazuju da je na ratištu u Siriji bilo 13 crnogorskih državljana od kojih se deset vratilo, dok su dvojica poginula. Prema istim izvorima, na ratištu u Ukrajini su dvojica crnogorskih državljana.

Početkom februara mediji su objavili da je na ratištu u Siriji poginuo crnogorski državljanin. Međutim, sigurnosne procjene pojedinih stranih obavještajnih službi, poput CIA, ukazuju da je sa teritorije Crne Gore u Siriju i Irak otišlo 30 dobrovoljaca koji ratuju na strani Islamske države. Srećom, brojke još nisu velike da bi se moglo govoriti o Crnoj Gori kao potencijalnom leglu džihadista.

Sredinom marta Crna Gora se pridružila državama regiona koje su zakonski sankcionisale odlazak svojih državljana na strana ratišta, usvajanjem izmjena krivičnog zakona. Za vrbovanje, regrutaciju i obuku ljudi za odlazak na strana ratišta predviđene su kazne od dvije do deset godina zatvora, dok se direktno učešće na ratištu sankcioniše do pet godina zatvora. Zakon je naišao na podršku i u opoziciji koja je, međutim, tokom skupštinske rasprave tražila od nadležnih da se više angažuju u traženju uzroka pojave odlaska mladih ljudi na strana ratišta.

Na stranim ratištima, prvenstveno u Siriji, Iraku i Ukrajini, i nekoliko je desetaka bh. građana, a njih 50 se vratilo u Bosnu i Hercegovinu, potvrdio je nedavno Amer Veiz, šef Odsjeka za borbu protiv terorizma i trgovine ABHO-a u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA). Bez obzira na to o kojem broju se radi, budući da su podaci promjenjivi, sama pojava odlaska na strana ratišta je zabrinjavajuća. SIPA taj sigurnosni izazov shvata vrlo ozbiljno i koristi sva sredstva kako bi se uhvatila ukoštac s ovim problemom, koji je globalnog karaktera, upozorio je Veiz. Tužilac iz odsjeka za terorizam u Posebnom odjelu za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva Bosne i Hercegovine početkom aprila je podigao optužnicu protiv pet osoba koje se terete za organiziranje odlaska na strana ratišta u Siriji i Iraku. Optuženi su Husein Erdić iz Bužima, Midhat Trako iz Viteza, Nevad Hušidić iz Velike Kladuše i Merim Keserović iz Bihaća za krivično djelo protivzakonitog formiranja i pridruživanja stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama.

Nakon podizanja optužnica, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić izjavio je kako se nada da će prve optužnice, a pogotovo presude, preventivno djelovati vezano za eventualni odlazak državljana Bosne i Hercegovine na strana ratišta. Uvjeren je da će na taj način biti poslana snažna poruka svima onima, “prvenstveno državljanima BiH koji na neki način u nekoj vrsti zablude ili namjeravaju zbog bilo kog drugog razloga da odu dolje, da je to nešto što je zabranjeno i da će biti kažnjeno”. Mektić je, međutim, priznao da se u ovoj materiji uhodavaju i ljudi iz sigurnosnih struktura i Tužilaštvo BiH, jer se radi o novom krivičnom djelu koje do sada nije poznavalo naše krivično zakonodavstvo.

Mektić je jučer u Sarajevu razgovarao sa glavni tužiocem BiH Goranom Salihovićem o operativnim aktivnostima potrebnim za efikasniju borbu protiv terorizma i terorističkih aktivnosti, intenziviranju rada Udarne grupe i Operativne grupe za borbu protiv terorizma, u kojoj zajednički učestvuju tužilaštvo i sve policijske i sigurnosne agencije BiH. A da bi uopšte mogli raditi neophodna je hitna kadrovska popuna ovih tijela s obzirom na to da je nekima istekao mandat ili nisu više zaposleni u policijskim i sigurnosnim agencijama.

Tužilaštvo BiH ozbiljno razmatra i da postojeći Odsjek za terorizam, u kojem rade dva tužioca, odvoji u zasebno odjeljenje, koje bi bilo dodatno ojačano tužiocima, istražiocima i drugim stručnim osobljem, a u tome očekuje podršku Ministarstva sigurnosti i Vijeća ministara BiH.

Teroristički napad na Policijsku stanicu u Zvorniku, koji je izveo Nerdin Ibrić, u kojem je ubijen policajac Dragan Đurić, a ranjeni Željko Gajić i Stevo Milovanović, pokazao je koliko smo svi izloženi pogibelji terorizma. Uostalom, Mektić je prije nekoliko dana upozorio da su sigurnosne službe dobile dojavu da se priprema novi teroristički udar u Bosni i Hercegovini.

I nije tek tako ambasadorica Njemačke u Crnoj Gori Gudrun Elisabeth Steinacker ocijenila jučer u Podgorici, na konferenciji “Benefiti članstva Crne Gore u NATO-u”, koju su organizovali Centar George Marshall, Marshall Alumni Asocijacija Crne Gore i crnogorski Komunikacioni tim za članstvo u NATO-u, da je Balkan daleko od potpuno stabilnog regiona. Zbog važne geostrateške pozicije, ona zagovara članstvo Crne Gore u NATO-u. Slaković, zapravo, prijeti poslanicima koji su za euroatlantsku budućnost svoje zemlje. Na to se treba pripremiti i kod nas jer zaluđenika, kojima smeta BiH u EU i NATO-u, ne manjka.

 

(oslobodjenje.ba)

Komentari