Ekonomske reforme na ruševinama državnog pravosuđa

Piše: Gordana Katana

Stanje u društvu Republike Srpske, a onda neminovno i cijele BiH definisali bi najbolje psihijatri. Mi laici samo možemo zaključiti da je potpuno uvrnuto. Toliko da se građani iz dana u dan pitaju žive li u nekoliko paralelnih svjetova.

Mjesec iza nas obilježila je odluka Narodne skupštine Republike Srpske o održavanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH. U zakonodavnom dijelu ona je okončana nakon što je zajednička komisija entitetskog Vijeća naroda i Narodne skupštine odlučila da je bošnjački veto na odluku o održavanju referenduma zbog povrede vitalnog nacionalnog interesa neosnovan. Sada je na redu Ustavni sud RS-a, ali i sami politički predstavnici bošnjačkog naroda skeptični su po pitanju mogućnosti da odluka najviše pravosudne institucije RS-a utvrdi da je entitetski referendum o pitanjima iz nadležnosti države protivan Ustavu RS-a. Nije ni čudno ima li se u vidu činjenica da tim sudom predsjedava bivši visoki funkcioner SNSD-a, koji se partijske knjižice nije odrekao ni nakon izbora na čelo Ustavnog suda. Uvjerenja javnosti da će Milorad Dodik, kao inicijator održavanja referenduma, odustati nakon što ga je srbijanski premijer Aleksandar Vučić zamolio da odluku preispita, pokazala su se neosnovana. Predsjednik RS-a nastavlja referendumsku ofanzivu i poručuje zabrinutom Vučiću, koji je u Beogradu kazao “da je to za njega najteže pitanje, teže od ekonomskih problema sa kojima je njegova zemlja suočena”, da “nema nijedne dileme oko toga”, te da Vučić na najbolji način ne razumije razloge zbog kojih referendum mora biti održan. Ustupci koje Dodik zahtijeva, a koji se odnose na ograničavanje nadležnosti državnih pravosudnih institucija i izmjenu krivičnog zakonodavstva BiH ne samo da su konfuzni nego su i koncipirani tako da bi do kraja obesmislili njihovo postojanje i pretvorili ih u praznu ljušturu.

I u trenutku kada se Republika Srpska priprema da sruši jedan od tri stuba državne vlasti, ne može se ne zaključiti da je potpuno sumanut banjalučki sastanak entitetskih premijera i predsjedavajućeg Vijeća ministra BiH, na kojem je utvrđena strategija provođenja Reformske agende i uspostava mehanizma koordinacije kao uvjeta za operacionalizaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH i Evropske unije. Nasmijani i puni optimizma, Željka Cvijanović, Fadil Novalić i Denis Zvizdić u srijedu su građanima BiH poručili kako će u narednom periodu ujednačiti entitetska zakonodavstva u cilju poboljšavanja privrednog ambijenta i, kako reče premijerka RS-a, “onih oblasti koje su bitne za život” tih istih građana. Tako bi na istovjetan način trebalo da se riješe reorganizacija javne uprave, javnih preduzeća, stečajnih postupaka, izmjene radnopravnog zakonodavstva… Od svega toga jasno je samo da će oba entiteta dobiti nove zakone o radu za koje tek treba da vidimo kako će se odraziti na ionako nezavidnu poziciju radnika. Prije svega onih koji platu ne primaju iz državnog, entitetskog, kantonalnog ili opštinskog budžeta. Ono čemu su se građani, pa i radnici u realnom sektoru nadali, a to je smanjenje broja javne administracije koja jede preko 60 posto BDP-a, neće se desiti. Otpuštanja s posla neće biti. Oni koji su se dvije decenije zapošljavali po partijskoj podobnosti i bili samo partijska glasačka mašinerija mogu bezbrižno nastaviti da po kancelarijama ubijaju vrijeme čitajući novine, ispijajući kavu i surfajući po internetu dok ne zarade penziju. Najavljene mjere štednje o kojima se govorilo u srijedu u Banjoj Luci naprosto su cinične. Jer Zvizdić i Novalić sa svojom svitom dovezli su se u Banju Luku sa petnaest službenih automobila. I to je važno napomenuti jer su sve te crne, uglancane limuzine, čija se vrijednost mjeri desetinama hiljada maraka, naprosto bole oči parkirane ispred Vlade RS-a. I dok se to ne promijeni, dok oni koji navodno rade u ime naroda ne promijene vlastito ponašanje, neće biti moguće vjerovati u vjerodostojnost njihovih izjava u spremnost na stajanje ukraj državnom rasipništvu.

Federalni premijer novinarima je kazao kako je sa Željkom Cvijanović razgovarao samo o “privrednim temama”. Zvanično o referendumu nije bilo riječi. Znači li to da Novalića ne dodiruje najava rušenja Suda i Tužilaštva BiH? Ili to znači da su u Federaciji već pristali na Dodikove zahtjeve i da je pod njegovim pritiskom na to spremna i međunarodna zajednica? Znači li to da će, kada BiH otvori pregovarački proces s Evropskom unijom, poglavlje o prilagođavanju pravosuđa sa pravnom tečevinom te iste EU za BiH biti drugačije definisano? Na ova pitanja za sada nema odgovora.

Cijela priča da je povod za referendum neselektivnost u procesuiranju ratnih zločina “na štetu srpskog naroda” teško da je svarljiva. Kao što je teško svarljiv zahtjev za traženje ravnoteže u počinjenim zločinima, pa na temelju toga i traženje ravnoteže u pravdi. Zasnovanoj na broju procesuiranih Srba i Bošnjaka i godinama izrečenih zatvorskih kazni. Po narodnoj da ne laje kera radi sela, nego sebe radi bit će da su zagovornici referenduma hajku na državno pravosuđe podigli kako bi preduprijedili da se protiv njih otvore procesi za pljačku sopstvenog naroda koji su RS doveli na prosjački štap. U sumanutom naumu Dodika zvanično, kako je to saopštio RTRS, podržava moćna Rusija. Koja tako pokazuje svoju geopolitičku snagu na Balkanu. No ne treba predsjedniku RS-a taj “moćni saveznik”. Uz inertnosti visokog predstavnika, ali i zvaničnika BiH, Dodik ih već ima.

 

(oslobodjenje.ba)

Komentari