Piše: Vedarna Maglajlija

Zdravstvo, školstvo, visina plata i penzija, odlazak ljudi iz zemlje pitanja su koja se rijetko ili nikako spominju u istupima zvaničnika.

Pelješki most, migrantska kriza, izborni zakon, pitanje bivših boraca, izvještaj o Srebrenici – neke su od bitnih tema oko kojih se predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini počela kristalizirati i izazivati međusobna sukobljavanja stranaka i političara. S druge strane, zdravstvo, školstvo, visina plata i penzija, odlazak ljudi iz zemlje pitanja su koja se rijetko ili nikako spominju u istupima zvaničnika, ali i nivo informiranosti i zainteresiranosti građana o ovim najvažnijim temama za svakodnenvi život je jako nizak, ocjenjuju stručnjaci.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini održat će se za manje od dva mjeseca, ali predizborna kampanja počela je već ranije, sa ljetom punim napetosti i sukoba između vodećih političkih predstavnika.

Dražen Barbarić, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i politički analitičar, u tome prepoznaje dva različita nivoa na kojima se odigrava ova kampnja.

S jedne strane, glavne teme sukobljavanja odvijaju se na međunacionalnom nivou, dok na drugom nivou, unutar “etnonacionalnih” komponenti, različiti akteri pokušavaju predstaviti sebe kao “istinskog i najboljeg predstavnika bošnjačkih, srpskih ili hrvatskih interesa”.

“Što se tiče prve razine, na njoj će svakako najzapaljivije teme biti potencijalno novi izvještaj o Srebrenici, nerješavanja izbornog zakona, te eventualno pitanje gradnje Pelješkog mosta. Hrvatski politički akteri će inzistirati na političkoj ugroženosti najmalobronijeg naroda te nepravednosti izbornog sustava, srpski na dodatnom institucionalnom i ideološkom učvršćivanje Republike Srpske, dok će bošnjački inzistirati na obrani ‘državnih interesa’ te se nametnuti kao jedini istinski faktor očuvanja cjelovitosti i stabilnosti države”, objašnjava.

Barbarić dodaje da je već sada izvjesno da će jedno od najkompleksnijih pitanja biti problematika veterana, koji mogu stvoriti poprilično dramatičnu situaciju u kojoj će predizborna kampanja poprimiti potpuno novu dimenziju.

Zloupotreba rata

Milkica Milojević, novinarka iz Banje Luke, ističe da se u bh. entitetu Republika Srpska u predizbornoj kampanji obilato zloupotrebljavaju migrantska kriza i izvještaj o Srebrenici.

Prema njenim riječima, problem dolaska migranata vlast koristi da diskreditira opoziciju u RS-u čiji su predstavnici zastupljeni u Vijeću ministara BiH.

“Iskreno rečeno, vlast u RS-u iskreno boli briga šta će biti s migrantima, njih zanima samo da dokažu da ministar Dragan Mektić i ostali ne rade svoj posao kako treba, što im iskreno nije ni teško dokazati”.

“Međutim, nisu se istovremeno upustili u avanturu da dokažu da Mirko Šarović ne radi svoj posao kako treba jer bi bilo teško dokazivati da izvoz jabuka u Rusiju, junetine u Tursku, mlijeka u EU – nije uspjeh. A i nije tako prijemčivo za birače koji uglavnom biraju na osnovu impulsa i emocija, ne na osnovu racija. Kada kažete mlijeko to ne izaziva nikakvu emociju, a kada kažete migranti svako pravi nevjerovatne konstrukcije, naprimjer, da migranti hoće da se nastane negdje u BiH, dok je njima jedini cilj pobjeći u EU”.

Ipak, dodaje Milojević, mnogo bolnija je tema stalna zloupotreba proteklog rata u predizborne svrhe, što vrijeđa, kako kaže, svakog pristojnog građanina.

Jedna od tih tema je i stavljanje van snage izvještaja Komisije za istraživanje događaja u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995, koji je napravljen u Banjoj Luci 2004. godine.

“Koristiti Srebrenicu u predizborne svrhe je jezivo. Srebrenica je ponovo poslužila Dodiku da namagarči opoziciju, kao i u slučaju referenduma, da ih dovede u situaciju da kako god odluče biće na gubitku, ako kažu mi smo protiv inicijative biće nedovoljni Srbi da bi neko za njih glasao, ako kažu da su ‘za’, onda su isti kao ovi na vlasti pa nemate razloga da glasate za njih. Što je jako nepošteno i surovo prema svim ljudima koji nose ratne traume”, kaže Milojević.

‘Važne teme su alat u rukama etničkih politika’

Slaven Kovačević, politički analitičar iz Sarajeva, ističe da u BiH postoji “navijački” sistem glasanja, odnosno da svaki glasač prilikom odlučivanja kome povjeriti glas, uglavnom nastupa navijački prema političkim opcijama, a pri tome zanemaruje sva pitanja koja imaju veze sa osnovim potrebama građana za normalan život.

“U čemu političke stranke nalaze prostor u različitim vidovima manipulacije kako bi nametnule teme koje se glasačima plasiraju kao krucijalne, koje se najčešće temelje na etničkim politikama, koje nemaju nikakve veze sa osnovnim potreba građana za njihov normalan život”.

Važne teme, dodaje Kovačević, kao što su migrantska kriza, Pelješki most ili odbacivanje ranijeg izvještaja o Srebrenici, postaju alat u rukama etničkih politika, kako bi dodatno mobilizirale svoje glasačko tijelo.

Što se tiče pojedinih domaćih političara, koji koriste susjedne zemlje za vlastite izborne ciljeve, Kovačević smatra da se radi o osobama bez vlastitog integriteta, koji nemaju izgrađen vlastiti politički profil, te najčešće imaju problem i sa moralom i sa čestitosti.

“To im onda daje poticaj da kroz vid političke manipulacije, najčešće kroz izazivanje etničkih tenzija i straha, potraže dodatne glasove za sebe i svoju političku stranku”.

“Nasuprot toga stoje demokratski razvijena društva, gdje glasači prate izborne programe političkih stranaka, na osnovu kojih se opredjeljuju kome će dati glas, pa onda u nastavku prate realizaciju tih izbornih obećanja, pa ako ona nisu u dovoljnoj mjeri realizirana, svoj glas najčešće daju nekom drugome”, kaže Kovačević.

‘Izbori se dobijaju na koridama’

Međutim, programska rješenja koja je se tiču zdravstva, školstva i drugih važnih oblasti zahtijevala bi određenu dozu stručnosti, poznavanje sektora, kreativnosti, ozbiljnu političku volju, ali i informirane i zainteresirane građane koje bi vlastite političke preference zasnivali na ponuđenim programskim alternativama, mišljenja je Barbarić.

“Usudio bih se tvrditi da ukoliko bi se sve ključne stranke nužno morale odrediti po pojedinim pitanjima zdravstva, socijalne države, školstva, demografskog poniranja, da njihovi stavovi zapravo uopće ne bi bili nekompatiblini te bi se stvorila određena vrsta međusobnog preklapanja”, kaže.

Ipak, naši sagovornici se slažu da ovo u BiH za sada zvuči idealistički, te da će političari i dalje nastavljati nametati teme s mnogo zapaljivijim saržajem te tako kontrolirati vlastito biračko tijelo.

“Bavim se novinarstvom od 1988. godine, i od tada je svaka godina bila ili predizborna, ili izborna, ili ratna. Sve ove silne predizborne kampanje nas unazađuju. Naši se izbori dobijaju na Kočićevom zboru, koridi u Čevljanovićima, pod šatorom”, zaključuje Milojević.

 

(Izvor: Al Jazeera)