Primjena Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske

Piše: Emir Musli

Kako će se evidentirati imovinska prava u RS?

Na osnovu Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske iz 2012. godine, u Bijeljini je početkom februara ove godine počela sa radom Komisija za izlaganje na javni uvid podataka o nepokretnostima i utvrđivanju prava na nepokretnostima. Time je počelo osnivanje jedinstvenog Katastra nepokrenosti, odnosno formiranje Privremene baze Katastra nepokretnosti u smislu usklađivanja tehničkih i vlasničkih podataka. Dakle, nema više katastarskih posjedovnih i gruntovnih vlasničkih evidencija, nego se radi jedinstvena evidencija. Također, time se vlasnički odnosi prebacuju sa nezavisnog, pravosudnog nivoa na Upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS, što u startu cijeli proces dovodi u sumnju.

Selektivan pristup kao mogućnost zloupotrebe

Esad HrvacicAdvokat Esad Hrvačić, čije je jedna od specijalnosti i pitanje vakufske imovine Islamske zajednice i imovine Bošnjaka u RS, tvrdi da ovakve poslove potrebno uradi na nivou BiH pa bi ovakav zakon i njegova primjena morali biti na državnom nivou. Također, svemu bi trebalo da prethodi Zakon o restituciji, odnosno povratu imovine.

„Već činjenica da nije tako, cijeli ovaj zakon u RS i njegovo provođenje dovodi u sumnju i tvrdim da se u mnogim slučajevima radi u selektivnim izlaganjima i ogromnoj mogućnosti zloupotrebe. Karakteristično je da se rade izlaganja u onim općinama gdje postoji velika imovina Bošnjaka. Šta će se desiti sa imovinom koja je predmet restitucije, šta sa imovinom koja je tokom ili nakon agresije izbrisana iz evidencije? Takav slučaj imamo sa vakufskom imovinom na području Bijeljine. Šta će biti sa imovinom raseljenih osoba, sa imovinom ljudi koji žive širom svijeta, kako će nadležni uopšte pronaći te ljude? U zakonu je već rečeno da, ukoliko se se vlasnik nekretnine ne odazove na poziv Komisije, imenovat će se njegov pravni zastupnik, a izlaganje završiti bez vlasnika. Ko tu garantuje pravičnost? Ukoliko se pojave nepravilnosti, vlasniku imovine preostaje parnični, dakle sudski proces u dokazivanju svojih prava. Zakon u osnovi nije loš, ali skeptičan sam kad su u pitanju namjere entitetskih vlasti,“ kategoričan je Hrvačić.

U Bijeljini već radi devet komisija

Kad je Bijeljina u pitanju, u prvoj fazi izlaganja se rade za katastarske općine Bijeljina selo, Bijeljina 1 i Bijeljina 2, dakle, rubni dijelovi grada i sam grad. Prema evidenciji starog i novog premjera, radi se o oko 22.000 parcela i oko 18.000 posjednika, odnosno vlasnika. Podsjećamo da je prije agresije na BiH upravo na području pomenutih katastarskih općina živjelo 40.000 ljudi, od čega oko 25.000 Bošnjaka. Predviđa se da će prva faza trajati šest mjeseci, ali već sad je izgledno da je predviđeni rok za prvu fazu kratak. Kasnije će se raditi izlaganja za naseljena mjesta Janja, Dvorovi, te ostalih ukupno 64 katastarske općine. Cijeli proces bi trebalo da traje oko osam godina.                                                                                                                   Dragutin Amidzic

Kako Dnevni avaz saznaje, trenutne poslove finansira Švedska, a potrebno je zadovoljiti osnovne uslove kao što su transparentnost, efikasnost, pravičnost i multietničnost većeg broja komisija za izlaganje. Trenutno na adresi u ulici Dušana Baranina 17. i 19. radi devet komisija koje, kako smo provjerili, ipak nisu multietničke. Dragitin Amidžić, direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS, Područna jedinica Bijeljina sa adresom u ulici Atinska 25 kod Gradskog parka, kaže da će se formirati ukupno 17 komisija sa po četiri člana te da će u preostalima biti Bošnjaka. Koliko smo mogli vidjeti, Bošnjaka će za sada biti ukupno četiri, ali su mogućnosti, kako reče Amidžić, otvorene za geodete, geometre i diplomirane pravnike te članove komisija iz reda građana.

“Radi se o velikom poslu, ali sam spreman sve učiniti da se provede kako treba. Građanima poručujem da se za sve informacije obrate našoj Upravi na telefone 00387 55 210 612, 00387 55 210 077, a objavite i broj mog moblinog telefona 00387 65 537 817 jer sam tako dostupan uvijek. Već imam mnogo poziva, recimo iz Sarajeva i vrlo brzo rješavamo probleme,” kaže za Dnevni avaz Dragutin Amidžić.

Procedura izlaganja

„Komisija će svakom pravnom i fizičkom licu za koje su prikupljeni podaci i adrese, a za čije se nepokretnosti vrši izlaganje, uputiti najkasnije osam dana prije izlaganja podataka poseban poziv da u označeno vrijeme dođe u radne prostorije Komisije i da ponese sve isprave koje služe kao dokaz o pravima na nepokretnostima,“ pojašnjava Amidžić i dodaje da su osobe koje polažu prava i imaju pravni interes na navedenim nepokretnostima dužne da u određeno vrijeme dođu na zakazano izlaganje. Naravno, izlaganju može prisustvovati i ovlašteni zastupnik, uz notarski ovjerenu punomoć. Punomoć data zastupniku, advokatu ili članu familije, za mnoge raseljene Bošnjake bit će najbolji, a često i jedini način da zaštite svoja prava.

Parcele na podrucju Grada Bijeljina

Prilikom dolaska na izlaganje građani treba da ponesu ličnu kartu sa jedinstvenom matičnim brojem građana, za maloljetne osobe izvod iz matične knjige rođenih, a predstavnik pravnog lica ovlaštenje za zastupanje sa upisanim jedinstvenim identifikacionim brojem (JIB). Naravno, i sve kupoprodajne ugovore i dokumentaciju koja je potrebna za historiju neke nekretnine, odnosno vlasništva.

Preko 200 nepoznatih adresa?

Iako se u tehničkom smislu ovaj proces smatra neophodnim i važnim, čak historijskim, čini se da sama procedura neće ići kako je zamišljeno. Ili je zamišljeno da ne ide kako bi trebalo, odnosno, da ne ide u pravcu pravičnog premjera imovine i evidentiranja vlasnika? Mirjana Ilić, u čijoj nadležnosti je rad pomenutih komisija, kaže da već imaju veliki broj građana kojima nije moguće uputiti poziv. „Radi se o netačnim matičnim brojevima, o nepoznatim ili netačnim adresama, o ljudima koji su uzeli neka druga državljanstva. Nemoguće je doći do njih, a svaka naša komisija dnevno mora uraditi barem šest rješenja. U velikom smo problemu i pokušavamo naći rješenje,“ kaže Mirjana Ilić.

Zbog toga je Komisija uputila dopis Medžlisu Islamske zajednice Bijeljina, sa preko 200 imena ljudi čije adrese nije moguće pronaći. „Molimo naslov da nam što hitnije i bez odlaganja dostave podatke, adrese za lica koja su navedena u prilogu ovog pisma,“ piše u ovom dopisu. Iz Medžlisa je odgovoreno da formulacija „što hitnije i bez odlaganja“ nije primjerena jer se njome implicira određena odgovornost koju MIZ Bijeljina ne može snositi jer nije državna, entitetska niti općinska ustanova u čije nadležnosti spadaju takvi poslovi arhiviranja, pronalaženja i dostave podataka. Pri tome, odgovoreno je i na koji način će se pomoći komisiji i građanima.

Treba pomoći građanima

Medžlis Islamske zajednice Bijeljina već je bio pozvan na jedno izlaganje u vezi sa vakufskom imovinom. Može se konstatirati da je komisija radila fer i profesionalno i čini se da nikakav problem neće biti ako se vlasnik pojavi na izlaganju. Za sve nepravilnosti moguće je staviti primjedbu u zapisnik koji će biti osnov za rješavanje problema, ukoliko se pojavi.

Damir Salkanovic„U saradnji sa Vakufskom direkcijom, mi smo pripremili svu potrebnu dokumentaciju i spremni smo za izlaganja, kako u slučajevima koji nisu sporni, tako i u onim spornim. Građani treba da znaju da izlaganje nije nešto strašno, nego jedna normalna procedura, tamo gdje je sve kako treba. Ostaje, međutim, da vidimo kako da pomognemo našim džematlijama u spornim momentima te našim građanima koji žive širom svijeta, a vlasnici su imovine na području Bijeljine. Apelujemo na sve da se pobrinu o svojoj imovini, da se informišu i preduzmu na vrijeme sve potrebne korake,“ kaže Damir Salkanović, sekretar MIZ Bijeljina.

Zbog toga je Komisiji i Geodetskoj upravi upućen dopis sa obavještenjem da će spiskovi nedostupnih građana biti postavljeni na službene web stranice MIZ Bijeljina i nekih bošnjačkih udruženja. Bez obaveze da radi posao drugih i za bilo koga sakuplja i dostavlja podatke, MIZ Bijeljina će građane informirati o procesima koji su u toku te o telefonskim brojevima i adresama na kojima se mogu informirati i na koje mogu pismenim putem dostaviti svoje adrese. „Bitno je da zainteresirani građani to urade pismeno, putem zvaničnog protokola, lično ili putem svojih opunomoćenika, kako bi bile ispoštovane zakonske procedure. Također, na kontakt telefone i službenu e-mail adresu MIZ Bijeljina mogu nas informirati u slučaju da imaju određenih problema,“ kaže Damir Salkanović.

 

(avaz.ba)

 

Komentari