KAD ZAKAŽE SOLIDARNOST

Piše: Nidžara Ahmetašević

Mediji moraju otvoriti debatu o slobodi govora, ali i o radu policije i tužilaštava kako bi građani razmislili i donijeli odluke. A pred nama jeste godina u kojoj ćemo donositi velike odluke. Mediji imaju povijesnu priliku povesti debatu koja možda može donijeti neke promjene.

Vijest o upadu policije u redakcije portala Klix trajala je za većinu elektronskih medija jedva dva dana. U ta dva dana, osude i zgražanje smjenjivali su se sa pokušajima skretanja pažnje sa pravog problema, uvlačenjem u vječne nacionalističke šablone (insistiranje na pitanju otkud policija iz Republike Srpske je pokušaj politizacije ako se zna da je nalog izdat u Sarajevu i da je akcija rađena u saradnji sa snagama iz Federacije). Sa još manje pažnje su mediji izvještavali o napadu na novinare portala Tačno.net, a oni koji jesu, nisu povezali dva incidenta. Gotovo nezapaženo prošao je poziv direktorice Vijeća za štampu upućen medijima za bojkot “vlasti i institucija” koje podržavaju zastrašivanje medija. Ni u jednom ni u drugom slučaju – barem u programima BHT-a i Hayata – nije bilo jasnog povezivanja ove informacije s ranijim napadima i pritiscima na medije. Ili ako je bilo, to je urađeno ovlaš, bez dublje analize i ulaženja u problem.

Da su ovakve situacije moguće, naslućuje se već odavno. O zastrašivanju medija početkom decembra pisao je i britanski ambasador u BiH u svom blogu (http://blogs.fco.gov.uk/edwardferguson/2014/12/05/freedom-of-the-media/). Samo nekoliko sedmica prije ovih napada održana je konferencija za novinare na kojoj se govorilo o problemu različitih pritisaka na medije. Dostupna je i informacija o sudskim tužbama protiv medija (samo Oslobođenje ih ima oko 100, Slobodna Bosna više od 60 trenutno), koje se koriste kao pritisak na medije.

Ostalo je zaboravljeno i da je jedan novinar u septembru 2014. dobio sudski spor protiv jednog zvaničnika zbog napada u javnosti. Za to je platio samo 100 maraka. U trenutku napada, uz njega je stajao federalni premijer čiju su izjavu kojom je osudio pritiske i napade na novinare mediji požurili da prenesu ovih dana.

Već nakon dva dana u medijima ni riječi više nije bilo niti o upadu policije, niti o ugroženim medijskim slobodama. A mogli su pratiti šta se dešava nakon upada u Klix i napada na novinare Tačno.neta, držati javnost informisanom, ali i izvršiti pritisak na nadležne te konačno pokazati solidarnost s kolegama na konkretan način.

U teoriji stoji da medijske slobode jačaju građanske slobode. Slobodni, o politici neovisni i pluralistični, i, naravno, profesionalni mediji imaju centralno mjesto u demokratiji. Uloga medija je da kroz svoje izvještaje prate rad svih nivoa vlasti te tako osiguraju transparentnost i njihovu odgovornost. Svojim izvještajima, otvarajući za javnost bitne teme, mediji treba da potiču javne rasprave. Sloboda govora je osnovni princip za informisanu i otvorenu debatu. Slobodni i profesionalni mediji imaju moć da ljude “naoružaju” informacijama, dajući im tako ono što im je najpotrebnije za donošenje odluka, pored ostalog i odluke o tome kome će dati svoj glas na izborima. Sve to piše u teoriji, a svega toga nema u Bosni i Hercegovini. U ovom slučaju, mediji moraju otvoriti debatu o slobodi govora, ali i o radu policije, tužilaštava i institucija te dati javnosti potpune informacije o onom što se dešava kako bi građani razmislili i donijeli odluke. A pred nama jeste godina u kojoj ćemo donositi velike odluke. Mediji sada imaju priliku povesti debatu koja možda može donijeti neke promjene. Da li ćemo je iskoristiti, vidjet ćemo. Tek je počelo.

 

(tacno.net)

Komentari