Dodikova izjava da Republika Srpska nije imala nikakve koristi od OSA-e, nije utemeljena, kaže analitičar Đuro Kozar.

Piše: Harun Cero

Formiranje rezervnog sastava policije i obavještajne službe bh. entiteta Republika Srpska, koje je najavio trenutni predsjednik RS-a i budući član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, bilo bi po riječima analitičara direktno zadiranje u postojeći sistem sigurnosti Bosne i Hercegovine, dok bi se policija RS-a, ukoliko bi se dalje išlo u njeno osnaživanje, lako mogla pretvoriti u paravojnu formaciju.

Dodik je najavio da će u RS-u u narednih nekoliko mjeseci biti formiran rezervni sastav policije, a da će, zbog problem s migrantima, razmisliti i o uspostavljanju entitetske službe nacionalne sigurnosti.

Nakon sastanka Koordinacionog tijela za praćenje ilegalnih migranata preko teritorije RS-a, rekao je da će za to biti neophodno izmijeniti zakone kako bi se dala nova ovlaštenja policiji, a bit će uvedena i služba za obavještavanje i uzbunjivanje u RS-u.

“Nismo imali nikakve koristi od Obavještajno-bezbjednosne službe BiH”, kazao je Dodik i dodao da vlast ovog entiteta traži da BiH više ne daje azil migrantima, dok se politika davanja azila ne prilagodi novim uslovima.

Osjetljivost NATO-a, EU-a i SAD-a

Srđan Blagovčanin, direktor Transparency Internationala BiH, ne očekuje da će se formirati rezervni sastav policije i obavještajna službe RS-a.

To bi, kaže Blagovčanin za Al Jazeeru, bilo direktno zadiranje u postojeći sistem sigurnosti i narušavanje balansa odnosa, na šta su međunarodni akteri, prije svih NATO, EU i SAD posebno osjetljivi.

Dok s druge strane, smatra on, za to Dodik neće ni imati potrebu, obzirom da će ulaskom u vlast imati efektivnu kontrolu nad državnim agencijama za provođenje zakona.

Vojno-politički analitičar Đuro Kozar kaže da Dodikova izjava kako RS nije imao korist od OSA-e, nije utemeljena.

“Izjave Milorad Dodika koje upućuju na pojačanje rada policije se tiču unutrašnje situacije u tom entitetu. Policija jeste u nadležnosti entiteta, ali postoje određeni limiti do kojih se može ići kada je u pitanju čuvanje suvereniteta i sigurnosti u tom dijelu BiH. Ne može Dodik osnivati obavještajno-sigurnosnu agenciju u Republici Srpskoj zato što je takva vrsta djelatnosti integrirana na nivou Bosne i Hercegovine i morali bi se mijenjati zakoni te zemlje kako bi se to na neki način podijelilo na entitete. To će teško proći. Dodikova izjava da oni nisu imali nikakve koristi od OSA-e, nije utemeljena. Treba vidjeti koje analize na to upućuju. OSA je u svom radu, dosad, otkrila mnoštvo značajnih informacija kojima je spriječila mnoge terorističke i druge planove koje su se ticale sigurnosne situacije u zemlji“, kaže Kozar za Al Jazeeru.

Ne može se, smatra on, tek tako reći da je OSA bila u funkciji jedne stranke ili jednog naroda, jer su u njenom sastavu pripadnici svih konstitutivnih naroda u BiH.

“Ovdje treba istači još jednu stvar, a to je da je MUP Republike Srpske od Zastave iz Kragujevca kupio  dvije i po hiljade automatskih pušaka. Očito je da se imalo u vidu da se ojača policija, pa se samim tim čini logičnim da on naoružava i taj rezervni sastav tom vrstom oružja. Oružje je kupljeno, pa sada treba formirati rezervni sastav, to povezujem s tim. Ne mislim da je ta vrsta naoružavanja policije militarizacija, ali , ukoliko bi se dalje išlo u njeno osnaživanje, onda bi se ta policija lako mogla pretvoriti u paravojnu formaciju. To, naravno, je kažnjivo i odudara od Dejtonskog mirovnog sporazuma“, ističe Kozar.

Služba za obavještavanje i uzbunjivanje

Na pitanje kako komentira Dodikovu najavu o formiranju službe za obavještavanje i uzbunjivanje u RS-u, Kozar kaže da je to zapravo vojna institucija.

“Takva institucija postoji u oružanim snagama. Ukoliko se ovo odnosni na civilnu zaštitu, onda je to legalno i legitimno, ali ne znam šta bi stvaranje te službe u Republici Srpskoj značilo u širem smislu. Da li će to bili neki paralelni organ u odnosu na ono što imamo u Ministarstvu sigurnosti BiH? To se mora ispitati. Sve armije u svijetu imaju te službe koje prate određena kretanja i u zavisnosti od sigurnosnih rizika vrše obavještavanje kako bi se nadležni policijski i drugi organi mogli pripremiti za reagiranje“, smatra on.

Srđan Blagovčanin ističe da nakon izbora u BiH, a posebno nakon masovnog prelaska opozicije u redove vladajućih, Dodik ide ka dvotrećinkoj većini u Parlamentu RS-a, “što mu omogućava gotovo neograničenu vlast i čak promjenu Ustava, što je već i najavljivano“.

“Treba imati u vidu da će Dodik sa širokom koalicijom sasvim sigurno biti dio državne vlasti. To znači da će imati efektivnu kontrolu nad državnim agencijama za provođenje zakona. Imajući u vidu ono što smo prethodno mogli da vidimo tokom njegovog obavljanja različitih funkcija, da se zapravo stvarna moć nalazi tamo gdje je on, kada je bio premijer RS-a to je bila najmoćnija funkcija, kada je bio predsjednik RS-a, onda je to bila najmoćnija funkcija”, kaže Blagovčanin.

Razgovori s Srbijom i Crnom Gorom

“Koliko god to zvučalo paradoksalno i u suprotnosti s njegovim prethodnim stavovima”, kaže on, “mislim da će zapravo i u ovom slučaju stvarna moć biti koncentrisana u njegovim rukama, a da će zbog njegovog prelaska na državni nivo vlasti, odnosno u Predsjedništvo, upravo biti koncentrisana tu”.

“Njegova kritika državnog nivoa vlasti tokom prošlog mandata proizilazila je zapravo iz činjenice da nije imao kontrolu nad njima”, zaključuje Blagovčanin.

Dodik je ponovio da RS nema mogućnosti za prijem migranata, a kazao je da će pooštriti kazne za krijumčarenje osoba.

Najavio je i razgovore s Srbijom i Crnom Gorom kako bi se zatražila veća saradnja na prekidanju migrantskih ruta.

 

(Izvor: Al Jazeera)

Komentari