Ništa nije završeno, bitka u BiH i oko BiH se nastavlja!

Za 10. prosinca, čak 30 dana nakon priopćavanja službenih rezultata listopadskih općih izbora, najavljuje se konstituirajuća sjednica Zastupničkog doma Parlamenta BiH i po mnogim ocjenama, tek nakon nje može se očekivati razbuktavanje političkog rata između stranaka koje imaju zastupnike.

Novi saziv Narodne skupštine RS-a i formalno je preuzeo dužnost i u njoj SNSD Milorada Dodika ima većinu, istina, tijesnu i potpuno nesigurnu. Zastupnički dom Parlamenta Federacije danas bi trebao biti konstituiran, a tko će formirati parlamentarnu većinu, još je nejasno.

Bez jedne adrese

U takvoj zamagljenoj situaciji unutar BiH, vode se žestoko bitke oko BiH sa u ovom trenutku nepredvidivim epilogom. Bosna i Hercegovina se našla između Zapada i Rusije, a otežavajuće po našu zemlju je što nema jedan glas i jednu adresu i upravo to otvara mogućnost svakojakih raspleta, čak i podjele BiH.

Samo sedam dana nakon što je objavljena njemačko-britanska inicijativa za BiH iza koje je kasnije stala Europska unija i prihvatila je kao svoju, Rusija se u Ujedinjenim narodima uzdržala od produženja vojne misije EU-a u BiH i nije podržala mogućnost da BiH pristupi Europskoj uniji.
To je užarilo inozemne političke i diplomatske krugove i izazvalo brojna i burna reagiranja, a u samoj BiH nervozu utoliko veću što državne vlasti uglavnom šute.

Na sve se nadovezalo sasvim logično pitanje – što će biti s državom Bosnom i Hercegovinom, zapravo, hoće li opstati? Istovremeno, u zapadnim političkim krugovima učestalo se posljednjih dana  postavlja pitanje može li Republika Srpska postati novi Krim.

Naši izvori iz inozemne diplomatske zajednice u Sarajevu kažu da je situacija sada jasna – BiH je ključ stabilnosti zapadnog Balkana, time i Europe i u tom smislu je važnija od Srbije preko koje Rusija nastoji ostvariti svoje namjere.

– Rusija svojim uplitanjem želi potkopati stabilnost zapadnog Balkana, posebno u vrlo nestabilnoj Bosni i Hercegovini – smatra Judy Dempsey, glavna urednica publikacije “Strategic Europa Blog” i autorica knjige “Das Phanomen Merkel” koja govori o političkom profilu njemačke kancelarke Angele Merkel. To što radi Moskva, kako ona najavljuje, obnavlja interes Europe za zapadni Balkan i zasigurno Njemačka pali crveni alarm.
Da je Njemačka na neki način već upalila crveni alarm, može se zaključiti i iz onoga što je javno priopćila kancelarka Merkel: “Europa ne može popuštati pod pritiskom iz Moskve inače ćemo morati reći da smo preslabi, da ne možemo primati nove članove u EU, da moramo pitati Moskvu je li to u redu. Tako je bilo prije 40 godina i ja se zaista ne želim vraćati tamo.”

Po ocjenama zapadnih diplomata, Moskva pribjegava taktici “sirovine za prijateljstvo” kako bi ojačala utjecaj na Balkanu, spriječila širenje Europske unije i prijem BiH u NATO savez. Njemački mediji posljednjih nekoliko dana priopćavaju da su EU i NATO u Srbiji sinonim za gubitak Kosova i potpuno su izravni:
– Srbija bi rado sebi pripojila bh. entitet Republika Srpska. I neki Srbi u BiH se nadaju da bi Rusija mogla pomoći da se RS ocijepi od BiH i pripoji Srbiji
– Rusija je jako bliska s političkim elitama u RS-u, bolje reći s nefunkcionalnim političkim elitama – objavila je Judy Dempsey u svom tekstu pod naslovom “Zapadni Balkan postaje prostor za Putinovo svođenje računa sa Zapadom”. Banja Luka prati aneksiju Krima i postavlja pitanje zašto Srbija ne bi mogla aneksirati Republiku Srpsku u istom stilu. Gdje je visoka korupcija, gdje nema transparentnosti i gdje nema vladavine prava, Rusija nalazi prostor za svoje akcije. Dayton je odigrao svoju ulogu, BiH je paralizirana i nefunkcionalna, a Europska unija nije dovoljno energična.

Borba protiv NATO-a

Najutjecajniji njemački list “Der Spiegel” došao je do dokumenta koji govori o “ruskoj mekoj moći” čiji je autor Vijeće za međunarodne odnose u Moskvi i objavio ga je u cijelosti. Dokument daje smjernice ruske politike i u njemu se, uz ostalo, kaže i naglašava da je potrebno investirati na zapadni Balkan tako da “ljudi tamo vide Rusiju kao alternativu moći Zapada”.

Zapadni diplomati smatraju kako je strateški cilj Moskve da preko Republike Srpske širi svoj utjecaj na zapadnom Balkanu, a time dalje na Europu. S obzirom da je BiH nestabilnija od svih zemalja, da Moskva ima na raspolaganju Dodika koji je šef pola države i da ni rezultati listopadskih izbora nisu smirili situaciju u zemlji, Republika Srpska je idealno tlo za uzgajanje “sirovina za prijateljstvo”.

Ne treba zaboraviti da je u rujnu Milorad Dodik u Beogradu kazao da Republiku Srpsku u idućim godinama vidi sve manje kao entitet, a sve više kao državu objedinjenu sa Srbijom. Znakovito je da su u subotu u Beogradu premijer Srbije Aleksandar Vučić i Dodik za rezoluciju Europskog parlamenta o ratnohuškačkim porukama Vojislava Šešelja kojom se zahtijeva od Vlade Srbije da se ogradi od njegovih velikosrpskih ideja kazali da ne doprinosi unaprjeđenju suradnje među državama i narodima na zapadnom Balkanu. Znači li osuda rezolucije pristajanje na ostvarenje velikosrpskih namjera, tek će se vidjeti.

Službeni Beograd je protiv bilo kakvog približavanja, pogotovo članstva BiH u NATO savezu i sve će učiniti da preko Dodika i RS-a to spriječi, kako NATO ne bi došao na Drinu. Dodik je već kazao da neće dopustiti uknjiživanje 63 vojne lokacije u državno vlasništvo što je uvjet BiH za članstvo u NATO-u, a pod izgovorom da se “vojna i državna imovina mogu rješavati samo u paketu i nikako drukčije”.

U svakom slučaju, sve karte nisu bačene na stol, igra se još tajno i ispod stola, odnosno ne zna se je li “tamo negdje presuda već ispisana”. Politički sukobi unutar BiH dobivaju na snazi bez obzira što vodeći političari pričaju da su za integraciju BiH u Europsku uniju.

Milorad Dodik prekjučer je najavio da će, ako Savez za promjene u kojem su SDS, PDP i NDP, uđe u vlast na državnoj razini blokirati sve odluke Parlamenta BiH i Vijeća ministara. Naši izvori iz inozemnih diplomatskih krugova u Sarajevu, ali i oni dobro obaviješteni iz Banje Luke, kažu da bi Dodik najviše volio da se baš to dogodi jer bi mu otvorilo put ka konačnom cilju – potpunoj blokadi BiH i odcjepljenju RS-a i pripajanju Srbiji.

Najjasnije i najglasnije mu se, za sada, ispriječio Željko Komšić bez čije se Demokratske fronte ne može formirati stabilna državna vlast: “Mene zanima BiH u Europskoj uniji. Ako me vraćate u priču o ruskoj provinciji i tome da je BiH talac nekih međunarodnih odnosa, hvala vam, radite to bez mene.”

 

(neznase.ba)

Komentari