Rusija blokirala osudu genocida u Srebrenici

Kina, Nigerija, Angola i Venecuela ostale su suzdržane dok je ostalih 10 zemalja članica glasalo za usvajanje rezolucije. Glasanje u Vijeću sigurnosti je trebalo biti održano jučer, a Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države su pokušale ubijediti Rusiju da ne stavi veto na tekst, koji osim genocida počinjenog 1995. godine osuđuje i svako negiranje genocida.

Rusija je stavila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija kojom je masakr počinjen u Srebrenici trebao biti osuđen kao genocid.

Kina, Nigerija, Angola i Venecuela ostale su suzdržane dok je ostalih 10 zemalja članica glasalo za usvajanje rezolucije. Glasanje u Vijeću sigurnosti je trebalo biti održano jučer, a Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države su pokušale ubijediti Rusiju da ne stavi veto na tekst, koji osim genocida počinjenog 1995. godine osuđuje i svako negiranje genocida.

Ruski ambasador pri UN-u Vitalij Čurkin apelovao je na Vijeće da ne glasa u korist rezolucije koju je opisao kao “ne-konstruktivnu, konfrontirajuću i politički motiviranu”.

– Krivica za prošlost se svaljuje na jedan narod, rekao je Čurkin, ali i dodao:

– Naše glasanje protiv nacrta rezolucije ne znači da smo gluhi na patnje žrtava Srebrenice i bilo gdje drugdje u BiH.

Rusija je predložila Vijeću da osudi “najozbiljnije zločine od interesa za međunarodnu zajednicu”.

Tribunal UN-a za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju presudio je da je masakr, najveće masovno ubistvo na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata, bio genocid.

Britanija je ostala zgrožena ruskim vetom.

– U Srebrenici se dogodio genocid. To je pravna činjenica, a ne politički sud. O tome nema kompromisa, rekao je zamjenik britanskog ambasadora u UN-u nakon glasanja.

– Ruske akcije kaljaju sjećanje na sve koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici. Rusija će morati opravdati svoje ponašanje porodicama više od 8.000 ljudi ubijenih u najvećem zločinu u Evropi od Drugog svjetskog rata, izjavio je Wilson.

Nakon glasanja, Samantha Power, ambasadorica SAD-a pri UN-u, prisjetila se na početku izlaganja kako je bila novinarka u Sarajevu u vrijeme pada Srebrenice.

Rekla je da ruski veto slama srca porodicama žrtava Srebrenice.

– Zašto stalno moramo prepričavati ove užasne ispovijesti žrtava? Pokušavamo da naučimo nešto od svoje kolektivne greške, greške vlada – uključujući i moju Vladu – koje su imale moć da spriječe zločin, a nisu to učinile, kazala je Power i nastavila:

– Milorad Dodik prošle sedmice nazvao je genocid najvećom prevarom 20. vijeka. Mi smo čuli ovakve izjave i od onih koji negiraju holokaust i genocid u Ruandi. Pojedinci koriste takve izjave. Oni ponižavaju sami sebe i vode na pogrešan trag one koje predstavljaju.

– U Srebrenici se desio genocid. To je zaključak do kojeg su došli i ICTY i ICJ a na osnovu velikog broja dokaza. Negiranje genocida ne vrijeđa samo žrtve, nego i predstavlja prepreku za pomirenje. Zamislite da ste majka koja je izgubila pet sinova u srebreničkom genocidu, a kažu vam da će negiranje genocida dovesti do pomirenja. Takvo ludilo je zapravo dovelo do genocida u Srebrenici. Zamislite da ste to vi, da su to vaše porodice, a da vam pritom negiraju to iskustvo.

– Ovo Vijeće je učinilo sve u svojoj moći da uvjeri Rusiju da prihvati ovu rezoluciju iako ona ne imenuje počinioce. Ali Rusija je imala crvenu liniju preko koje nije željela preći. Nije željela prihvatiti riječ genocid. Vijeće sigurnosti opet nije ispunilo svoje obaveze. Ovo je veto na činjenice o genocidu, rekla je Power.

Potom je riječ uzeo francuski ambasador Gerard Araud i kazao:

– Rusija se usprotivila i krenula dalje od prošlosti, tvrde da žele pomirenje i okrenuti se budućnosti, a do pomirenja se može doći samo priznanjem genocida. Pravda je osnov pomirenja i mira. Ovaj tekst je imao komemorativni cilj, ali je bio okrenut i budućnosti i pomirenju ljudi na Balkanu. Duboko žalimo zbog neuspjeha, ali nećemo odustati, ali ćemo nastaviti raditi na pomirenju.

Predsjednica Udruženja “Majke enklava Srebrenica i Žepa” Munira Subašić nije razočarana ishodom glasanja o rezoluciji o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a koja nije usvojena, jer kako je naglasila „20 godina Rusija smatra da su Karadžić i Mladić narodni heroji, neka ih bude sram i stid“.

U izjavu za Fenu Subašić je izrazila žaljenje što se Rusija konstantno miješa u unutrašnje stvari BiH i 20 godina šalje neistinu Evropi o BiH, “a vjerovatno je svjesna toga da dio odgovornosti za genocid snosi i ona sama”.

– Žao mi je što rezolucija nije usvojena radi istine, radi pravde, povjerenja, jer naša djeca moraju živjeti na ovim prostorima, a kako će živjeti bez istine, kako će živjeti u mržnji i kako će živjeti s onima koji su im pobili djedove i nene, koji su silovali, koji su im poubijali braću, amidže i dajdže, rekla je Subašić.

Nakon što je tri puta odgođeno izjašnjavanje o Rezoluciji o Srebrenici u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija zbog ruske prijetnje vetom, Velika Britanija i Sjedninjene Američke Države su u utorak uvečer uputile sedmi prijedlog teksta Rezolucije.

Sergej Lavrov, šef ruske diplomatije je poslije susreta s Miloradom Dodikom u Sankt-Peterburgu 19. juna rekao da je britanski nacrt rezolucije zasnovan na “apsolutno antisrpskom ključu” i “pogrešno tumači, čak i na pravnom planu, sve što se desilo i što je već ocjenjivano u Vijeću sigurnosti UN-a.

Milorad Dodik je prošlog mjeseca masakr u Srebrenici nazvao “najvećom prevarom 20. vijeka”, prenosi Reuters.

Dodik i zvanična Srbija su tražili od Rusije da blokira britanski nacrt Rezolucije pred Vijećem sigurnosti UN-a koji osuđuje svaki oblik osporavanja genocida.

Insistirajući da Rezolucija neće biti usvojena, srbijanski premijer Aleksandar Vučić je u utorak najavio da će prisustvovati komemoraciji u Srebrenici.

Premijer Srbije je saopštio ovu odluku na sinoćnjoj konferenciji za novinare, na kojoj je istakao da je Srbija“spremna na pomirenje, ali ne i na poniženje”.

Na pitanje da li postoje neki uslovi potrebni za njegov odlazak u Srebrenicu, Vučić je rekao da njega nikakvi bezbjednosni uslovi ne zanimaju, ako je neko mislio na te uslove.

– Mene bezbjednosni uslovi ne zanimaju. Bitno mi je šta o tome misle Ćamil Duraković, Majke Srebrenice i bošnjački član Predsjedništva BiH, rekao je Vučić, uz opasku da će, naravno, organizatorima biti teško da pripreme njegovu posjetu s obzirom na sve što je izrečeno ovih dana i sve što se događalo.

– Čitava jedna generacija je odrasla na negiranju odgovornosti, što se često predstavlja kao jedina “istina” i to je zabrinjavajuće, rekla je za Reuters Dijana Jelača sa Univerziteta St. John iz New Yorka.

Jelača, čije istraživanje uključuje “kritičke etičke studije” i studije o traumi, kaže za Reuters da je Srebrenica postala alat kojim politički lideri na svim stranama raspiruju tenzije, zbrajaju političke poene i kojim skreću pažnju sa političke i ekonomske stagnacije koja karakteriše posljednju deceniju u BiH.

Također pokazuje i podjelu koja još uvijek koči napredak zemlje prema Evrpskoj uniji.

Ove godine, pripreme za obilježavanje 20. godišnjice genocida u Srebrenici su ostale u sjeni hapšenja Nasera Orića u Švajcarskoj, u junu ove godine, po potjernici iz Srbije.

Organizatori su prijetili da će odgoditi dženazu ukoliko ratni komandant ne bude izručen Bosni i Hercegovini.

– Mislim da bi porodice morale moći oplakivati svoje voljene, bez da se njihova žalost koristi kao sredstvo političke ucjene, napisala je Jelača u e-mailu Reutersu.

– Smatram da pothranjivanje etničkih podjela ide u korist SVIM političarima u regionu, jer tako skreću pažnju sa gorućeg pitanja: strahovito loša materijalna stvarnost BiH – a pod tim mislim na tešku socio-ekonomsku situaciju i sve veće siromaštvo.

Dr. Vedo Tuco, forenzički patolog Međunarodnog komiteta za nestale osobe (ICMP) ove bi godine trebao svjedočiti na važnom suđenju u Srbiji protiv sedam Srba koji su među prvima uhapšeni u akciji u martu zbog zločina počinjenih u Srebrenici.

U međuvremenu, ICMP se seli u Hag, gdje će postati punopravna međunarodna organizacija koja će moći djelovati širom svijeta.

Forenzički antropolog Dragana Vučetić priznaje da je brine šta bi to moglo značiti za rad ovog Komiteta u BiH. Više tijela znači više rada i više finansija.

Ali, kako kaže, “veliko je pitanje šta će se desiti ako ne pronađu više tijela”.

(zurnal.ba)

Komentari