Piše: Saud Grabčanović

Brojnost stećaka i lokacije najpoznatijih nekropola u BiH

          Stećci, srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici masivne izrade su vezani za cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine, te dijelove Srbije, Crne Gore i Hrvatske, koji su nekada bili dijelovi  velikog bosanskog kraljevstva. Od 70.000 evidentiranih stećaka na 3300 lokaliteta, u Bosni i Hercegovini nalazi se oko 60000, u Hrvatskoj 4400 stećaka  ( Dalmacija,Lika), u  Crnoj Gori oko 3500 stećaka  ( CG Sandžak, Boka)   i    u Srbiji oko 4100 stećaka   ( Sandžak, užički kraj). Osnovne grupe stećaka čine položeni i uspravni kameni monoliti. Po zastupljenosti najbrojniju grupu čine sanduci, zatim ploče, a najmanji broj je sljemenjaka. Položeni spomenici predstavljaju prvu formu stećaka i zastupljeni su na čitavom području njihova rasprostiranja. Među uspravnim kamenim monolitima raspoznaju se sljedeći tipovi: stela, stup (obelisk), krstača i nišan.Među ukrasnim motivima na stećcima, uz njihov naglašeni simbolizam svojstven srednjovjekovnoj umjetnosti, raspoznaju se svjetovni, religiozni simboli i ostali ornamenti koji se međusobno prepliću i upotpunjuju. Ornamentika stećaka otkriva shvaćanja i osjećanja cijele jedne epohe, kako ljudi koji su sudjelovali u njihovoj izradi, tako i pokojnika koji su tu našli svoja zadnja odredišta, po čijoj su želji – kako kažu pojedini natpisi – stećci i klesani. Prema svjedočanstvima sa natpisa, postoje sljedeći nazivi, koji se preklapaju i paralelno koriste za obilježavanje stećaka: „bilig“, „kâm (kamen)“, „zlamen“, „kuća“ i „vječni dom“. Nazivi ukorijenjeni u običnom narodu su: „mramorje“, „mašeti“ „grčki grobovi“, „stare grobnice“, „kaursko groblje“, „divovsko kamenje“. Naziv  « stećak» dobio je po njegovoj glavnoj namjeni da „stoji“ iznad groba kao spomenik. To je particip prezenta od glagola stajati – stojeći ili, kako se ranije govorilo „steći“. Osnovne grupe stećaka su položeni i uspravni kameni monoliti. Među uspravnim kamenim monolitima raspoznaju se sljedeće varijante: stela, stup (obelisk), krstača i nišan. Spomenici ove vrste u većem broju nalaze se u sjeveroistočnoj Bosni (okolina Srebrenice i Zvornika), dok se u drugim predjelima Bosne i Hercegovine pojavljuju pojedinačno. Najveći broj stećaka pripada vrsti položenih monolita, koji se pojavljuju u tri forme: ploča, sanduk i sarkofag (sljemenjak). Među pojedinačnim oblicima evidentirano je oko 40.000 sanduka, 13.000 ploča, 5500 sljemenjaka, 2500 stupova, 300 križeva te amorfnih oblika oko 300. Ukrašenih stećaka, odnosno stećaka s reljefima, evidentirano je preko 5000 primjeraka. Po brojnosti stećaka prvo mjesto zauzimaju općine Nevesinje i Konjic sa 3000 do 4000 primjeraka. Nominirane nekropole sa stećcima su nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine i uživaju najveći stepen pravne zaštite, osiguran odlukama o proglašenju nacionalnim spomenicima.

 

Bosanski stećci na UNESCO-voj listi

           Na Tentativnu listu UNESCO-a upisane su sljedeće nekropole stećaka  iz Bosne i Hercegovine  :

  • 1. Nekropola  RADIMLJA-Stolac, FBiH
  • 2.) Nekropola    BISKUP-   Konjic, FBiH
  • 3.) Nekropola  KALUFI   Nevesinje, RS
  • 4.)  Nekropola  BORAK (HAN STJENIČKI PLATO) SELO BURATI-Rogatica,  RS
  • 5.)  Nekropola  MACULJE-Novi Travnik, FBiH
  • 6.) Nekropola  DUGO POLJE – Jablanica, FBiH
  • 7.)  Nekropola  GVOZNO-Kalinovik, RS
  • 8.) Nekropola GREBNICE-BUNČIĆI U SELU RADMILOVIĆA DUBRAVA – Bileća, RS
  • 9.) Nekropola  BIJAČA – Ljubuški, FBiH
  • 10.) Nekropola  u  OLOVCIMA KOD KLADNJA – Kladanj, FBiH
  • 11.) Nekropola  na lokalitetu MRAMOR U MUSIĆIMA, Olovo, FBiH
  • 12.)  Nekropola  KUČARIN – DONJE POLJE KOD SELA ŽILIĆI, Goražde, FBiH
  • 13.)  Nekropola  BOLJUNI, Stolac, FBiH
  • 14.) Nekropola  UMOLJANI, Trnovo, FBiH
  • 15.)  Nekropola  u LUBURIĆA POLJU, Sokolac, RS
  • 16.)  Nekropola  POTKUK U BITUNJI, Berkovići, RS
  • 17.)  Nekropola  u selu  BEČANI, Šekovići, RS
  • 18.)  Nekropola  na lokalitetu MRAMOR (CRKVINA) U VRBICI, Foča, RS
  • 19.)  Nekropola  ČENGIĆA BARA, Kalinovik, RS
  • 20.)  Nekropola  RAVANJSKA VRATA, Kupres, FBIH