Piše: Milorad Milojević

Zemlja audija i bijede. Tako bi se mogla opisati Bosna i Hercegovina. Ima manje od 3,5 miliona stanovnika, a tri državna predsjednika. Na državnom nivou je i parlament sa dva doma, Savjet ministara sa devet ministarstava, te gotovo 60 drugih raznih državnih institucija.

Entiteti takođe imaju predsjednike, parlamente, Vijeća naroda, pa svaki entitet ima po 16 ministarstava, a tu su i dodatne entitetske institucije koje se se finansiraju iz budžeta. Pored državnog i entietskog mora se isfinansirati i deset kantona i Brčko distrikt. Preko tri milijarde maraka godišnje koštaju plate zaposlenih u tim institucijama.

No, osim što crpe bogate plate većina funkcionera se vozi u luksuznoj crnoj limuzini, najčešće marke audi. Sve to dešava se nasuprot činjenici da je BiH među evropskim zemljama sa najvećom stopom siromaštva.

“Imate ljude, vlast koja kupuje tako skupe automobile i time pokazuju enormno odsustvo smisla za realnost u kojoj žive, odnosno nesposobnost ili nedostatak volje da se pozabave onima koji su ih postavili na čelo da vode društvo na jedan realan, objektivan, takav način življenja koji bi mogao odgovarati većini i tu većinu izvesti na neku ravan normalne egzistencije. Sve to izostaje činjenicom da se žmiri na probleme gladi bijede i sirotinje, a da se u isto vrijeme kupuju tako skupi automobili“, kaže sociolog i politički analitičar Esad Bajtal, nastojeći da okarakteriše vidnu otuđenost vlasti od njenih građana.

Pokret uglavnom mladih ljudi pod nazivom ReStart Srpska organizovao je u posljednje vrijeme dva protesta i peticiju sa zahtjevom da se ograniči vrijednost kupovine automobila na najviše 50.000 konvertibilnih maraka plus porez na dodanu vrijednost (PDV).

Povod je bila odluka da se zatvori 15 škola u Republici Srpskoj, a kap koja je prelila čašu je informacija da se za ministra prosvjete i kulture u tom entitetu Danu Maleševića nabavlja limuzina, audi sa sportskim sjedištima koji košta oko 130.000 konvertibilnih maraka (oko 65.000 evra).

“Toj kupovini audija prethodilo je probijanje budžeta koje je konstatovala glavna služba za reviziju javnog sektora od 10,79 miliona maraka i nakon toga zatvaranje petnaest područnih osnovnih škola. Nemamo ništa protiv zatvaranja škola ukoliko tu nema đaka, jer onda ne postoji racionalna opravdanost, ali mi postavljamo pitanje zašto smo uopšte došli u situaciju da nemamo đaka u školama”, navodi lider Pokreta ReStart Srpska Stefan Blagić, objašnjavajući na šta oni zapravo žele ukazati kroz svoju borbu.

“Mi smo kao centralni problem koji ima Bosna i Hercegovina, samim tim i Republika Srpska, definisali partokratiju – političke partije postale su same sebi svrha. One su državu podredile sebi, a to ne smije tako da bude. Problemi koji proizlaze, bilo da su ekonomske, socijalne ili druge prirode, proizlaze upravo iz partokratije”, dodaje on.

Banjalučki protesti 8. avgusta i 20. septembra okupili su više stotina građana nezadovoljnih rasipništvom vlasti. No, sve to nije mnogo zabrinulo ni ministra Maleševića koji je rekao da je limuzina ‘statusni simbol’, a ni predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

“Šta me pitate, da li su opravdani protesti ili kupovina automobila, naravno da je kupovina automobila potrebna pa neće nam se valjda ministri voziti u tačkama ili na biciklu, znate kad ćemo odustati od kupovine vozila, onda kada Crnadak i Ivanić to isto učine, ni oni se ne voze na biciklu, jel’ tako”rekao je Dodik.

(Fotogalerija: Antivladini protesti u Banjaluci 20. septembra 2017)

Tokom aktivnosti Restarta, od nabavke automobila vrijednog 100.000 konvertibilnih maraka (50.000 evra) je odustao ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak. I gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić odustao je od nabavke audija vrijednog 125.000 konvertibilnih maraka (nešto više od 60.000 evra). Ta odustajanja, predsjednica Vlade RS Željka Cvijanović nazvala je političkim marketingom.

Malo ironije u svemu je da je u međuvremenu, krajem avgusta, na terenu ispod haube ‘zadimio’ i skupocjeni mercedes u kojem se vozi predsjednik RS Milorad Dodik tokom njegove posjete selu Kriškovci. Potom je iz kabineta predsjednika RS objavljen tender za nabavku novog službenog automobila koji bi trebalo da košta 65.000 maraka (oko 32.000 eura) za koji je rečeno da će ispuniti potrebe i zadovoljiti minimum bezbjednosnih standarda. U kabinetu predsjednika ovog bh. entiteta negiraju da su se za jeftiniji automobil odlučili zbog Inicijative ReStarta.

Govoreći o banjalučkim protestima Esad Bajtal kaže da se radi o nastojanju mladih ljudi da promijene nešto što je i nenormalno i nemoralno.

“Nije normalan toliki raspon između nas i onih koji su obećali u predizbornim kampanjama da će raditi u našem, u javnom i društvenom interesu, a sada čine to što čine. Dakle, protiv toga se bune građani i ustaju. Pokušavaju da im pokažu da je to apsurdno i da nije u redu. Hoće li uspjeti, drugo je pitanje. Nisu tu samo automobili, imate viletine, imate helikoptere, imate bazene, čitava naselja ekstra ekskluzivna u kojima oni žive itd. Kuda to vodi i kakvo će građansko nezadovoljstvo poprimiti daljnji tok odvijanja i šta će biti posljednja tačka njihovih nastojanja da se stvari unormale, to nikada ne možemo znati”, ističe Bajtal.

Šest hiljada potpisa građana je prikupljeno u peticiji za ograničavanje vrijednosti vozila na 50.000 maraka koja je upućena Vladi Republike Srpske. I građani smatraju da se sa štednjom konačno mora početi.

U Republici Srpskoj je samo za nekoliko ljetnih mjeseci ove godine potrošeno nekoliko stotina hiljada maraka za nabavku novih limuzina. Slična je situacija i u ostalom dijelu BiH. Samo vozni park Predsjedništva BiH koštao je građane 2,7 miliona maraka. Višemilionski su troškovi i održavanja, te potrošnje goriva za vozila na svim nivoima vlasti.

Dok se političari pravdaju i brane kako jedni od drugih manje troše za automobile ili se manje voze i dalje ih građani ipak prije mogu vidjeti u crnom ‘audiju’ nego na biciklu ili u javnom prevozu.

 

(slobodnaevropa.org)

Komentari