Nečuveno je da žrtve svojim novcem finansiraju zločince !

Uplaćivanjem novca na račune Karadžiću i drugima, Vlada RS prkosi cijelome svijetu, poručujući da će i dalje čuvati tu strašnu ideologiju zla. Mi sada već možemo govoriti o kontinuitetu koji Vlada bh. entiteta RS ima u svom odnosu prema zločinu, etničkom čišćenju, genocidu, Karadžiću, upozorio je u razgovoru za Vijesti.ba Ramiz Salkić, potpredsjednik RS.

VIJESTI.BA: Oštro ste reagovali na odluku Vlade RS da ove godine iz budžeta izdvoji 40.000 KM za pomoć haškim optuženicima iz RS. Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću, Stojanu Župljaninu i Mići Stanišiću već je uplaćeno po 1.280 KM pomoći. Kakvu poruku Vlada RS šalje ovakvom odlukom?

SALKIĆ: Politika koju Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta RS i aktualna Vlada pod vođstvom Željke Cvijanović provode od samoga početka, producirala je visok stepen radikalizacije u ovome entitetu. Možda su u startu vjerovali da se na takav način Bosna i Hercegovina može usporiti na putu ka euro-atlantskim integracijama, što bi im kao destruktivnim snagama dalo vremena da rade na razbijanju države iznutra. Međutim, bio je to mač sa dvije oštrice.

Dodikova politika, koju je Vlada provodila, jeste usporila Bosnu i Hercegovinu na evropskom putu, ali je dovela do strašnih procesa u ovom entitetu, prije svega na ekonomskom planu. Političkom destabilizacijom otjerani su investitori, došlo je do gašenja i propadanja banaka, izgubljeno je povjerenje kod međunarodnih finansijskih institucija, a kao posljedica toga je smanjenje broja zaposlenih, ekonomska kriza, povećan broj odlazaka mladih…

Aktualna ekonomsko-politička situacija zabrinjava aktualno rukovodstvo, koje de facto nema rješenja za izlazak iz krize. Stoga oni pokušavaju da vraćaju sistem što bliže prvobitnom stanju, a prvobitno stanje RS je Radovan Karadžić. Zato se po njegovom imenu daje ime studentskom domu na Palama, zato se sada izdvaja novac za njegovo finansiranje. U vremenu kada je Karadžić prvostepeno osuđen na visoku kaznu zatvora, zbog genocida i zločina, aktualna vlast insistira na poistovjećivanju cijeloga prostora sa tom osobom. To je poraz ne samo ove politike. To je poraz i međunarodnih napora, za koje moramo definitivno reći da su propali, jer na ovom prostoru nisu iskorijenili sile zla, zasnovane na Karadžićevoj ideologije etničkog čišćenja i zločina.

Uplaćivanjem novca na račune Karadžiću i drugima, Vlada prkosi cijelome svijetu, poručujući da će i dalje čuvati tu strašnu ideologiju zla. Mi sada već možemo govoriti o kontinuitetu koji Vlada bh. entiteta RS ima u svom odnosu prema zločinu, etničkom čišćenju, genocidu, Karadžiću…

VIJESTI.BA: Pozvali ste premijerku RS Željku Cvijanović da poništi odluku, ali i visokog predstavnika u BiH da reaguje. Očekujete li da će se to zaista desiti?

SALKIĆ: Očekujem reakciju visokog predstavnika, jer je ovaj potez sraman. Žrtve svojim novcem treba da finansiraju zločinca. To je nečuveno. Bio bih sretan kada bi Vlada RS uvidjela svoju grešku i povukla odluku, te na taj način izbjegla dalje produbljivanje međunacionalnih nesporazuma. U vremenu kada djeca odlaze, kada nema zaposlenja, zatvaraju se tvornice, ljekari nemaju plaće, a penzije RS su najniže u Evropi, Vlada donosi odluku da finansira ratne zločince. Zar je potrebno bilo kakvo drugo pojašnjenje u kojoj situaciji se nalaze aktualne vlasti i koliko su izgubljene u vremenu.

VIJESTI.BA: Ukoliko izostane reakcija premijerke Cvijanović i visokog predstavnika Valentina Inzka, postoji li neki drugi mehanizam na osnovu
kojeg bi se osporila ova odluka Vlade RS?

SALKIĆ: Bošnjaci nemaju adekvatan mehanizam da u bh. entitetu RS spriječe ovakve i slične procese. Nažalost, imamo asimetrične mehanizme u dva entiteta, pri čemu su Bošnjaci oštećeni. Usljed toga vlasti su osjetile određenu snagu, prije svega zbog nedjelovanja međunarodnog faktora, tako da su pristupile institucionaliziranoj diskriminaciji. To nemamo nigdje više u Evropi. Ova Vlada i predsjednik entiteta krše Ustav i uskraćuju pravo na jezik, negiraju genocid… Ovo su nevjerovatni primjeri – a u BiH imamo stotine stranih službenika koji imaju obavezu da štite i provode Dejton. Imamo tužilaštva, imamo organizacije za zaštitu ljudskih prava. Zabrinuti smo, a moram kazati da se u bošnjačkom narodu sve češće postavlja pitanje da li je takav odnos prema Bošnjacima dio sinhroniziranog i planiranog procesa.

VIJESTI.BA: Aktuelna tema jeste i odluka Ustavnog suda BiH, koji je potvrdio da vlasti u RS ne mogu nametati Bošnjacima naziv jezika. Očekujete li da će vlast ovog entiteta ispoštovati ovu odluku?

SALKIĆ: Ovdje je istoga dana kada je Ustavni sud donio tu odluku, napravljena namjerna zamjena teza. Odmahje plasirano u medije kako je Ustavni sud rekao da Bošnjaci mogu nazvati svoj jezik kako žele! Ne, Ustavni sud je rekao da vlasti RS ne mogu sprječavati Bošnjake da imenuju svoj jezik kako žele. A to su dva različita pojma.

Bošnjaci imaju svoj jezik – to je bosanski! Ali im vlasti RS diskriminirajuće nameću nepostojeće ime – bošnjački. To je nedopustivo. Nakon odluke Ustavnog suda, koja je kazala da Bošnjaci imaju pravo na bosanski jezik, Ministarstvo prosvjete RS proslijedilo je instrukcije da se u školama primjenjuje član 7. Ustava RS, u kojem stoji da su službeni jezici jezik bošnjačkog, jezik srpskog i jezik hrvatskog naroda. Dakle, i pored Odluke Ustavnog suda nastavljena je diskriminacija, tako da mi ne znamo šta će pisati u školskim svjedočanstvima bošnjačke djece.

VIJESTI.BA: S druge strane, član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić nedavno je iznio prijedlog da se u diplomama upotrebljava naziv “maternji jezik”. Kakav je Vaš stav o ovom prijedlogu?

SALKIĆ: Bošnjaci su se izjasnili na popisu da govore bosanski jezik i svako drugo rješenje je nastavak diskriminacije. U čemu je problem? Zašto je problem srpske politike da prihvati bošnački identitet, da prihvati bosanski jezik kao jezik kojim Bošnjaci kao najbrojniji narod govore? Zasniva li se kompletna aktualna srpska politika na negiranju Bošnjaka i bosanskoga jezika, na čuvanju tekovina Radovana Karadžića? Ako je to tako, onda to treba da znamo!

Niko, pa ni Ivanić, nema pravo u zvaničnim dokumentima i u javnom govoru da negira bosanski jezik kao ustavnu kategoriju. Preko 50 % građana ove zemlje se izjasnilo da govori bosanskim jezikom. Ivanićev prijedlog je nevjerovatan: ne mogu vjerovati da su srpski političari spremni čak brisati i termin srpski jezik, samo da bi se izbjeglo ime bosanski jezik. Ja smatram da su priče i kalkulacije o bosanskom jeziku okončane. Svaki pokušaj daljeg negiranja jezika tretirat ćemo kao kršenje Ustava i tako se odnositi prema njemu.

 

(vijesti.ba)

Komentari