Piše: Saud Grabčanović
Otvaranje prvih banaka u Bijeljini za vrijeme Austro-Ugarske
Prva štedionica u Bijeljini kao akcionarsko društvo: Prva štedionica u našem gradu bila je osnovana 1893. godine pod nazivom „Sparcasa in Bjelina Actiengesellschaft“. O tome nam govori ovaj dokument u nastavku.
Landes banka: Austrougarska vlada je 1895. godine osnovala Privilegovanu zemaljsku banku za Bosnu i Hercegovinu tzv. „Prvu štedionicu“ ( Landes banku), kako bi pozitivno djelovala na ekonomske prilike u našoj zemlji. Bila je to prekretnica u poslovanju sa gotovim novcem, inicirana zahtjevima nove okupatorske vlasti. Akcenat je stavljan na sticanje profita kroz eksploataciju naše zemlje, i to na moderni i sofisticirani način, u odnosu na šerijatske zakone i arhaične metode koje su se u bankarstvu koristile u Osmanskom carstvu.
U Sarajevu je te godine izgrađen prelijep objekat u koji se ta banka uselila. Zemaljska banka BiH je imala filijale: Banja Luka, Bijeljina, Brčko, Mostar, Split i Tuzla, te ispostave: Bihać, Bosanska Gradiška, Bosanski Novi, Bosanski Šamac, Derventa, Doboj, Livno, Metković, Prijedor, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Filijala te banke je bila osnovana u Bijeljini 1899. godine i radila je u zgradi koja se nalazila na mjestu današnje „Landes“ banke. Godine 1905. u Bijeljini je bila izgrađena prelijepa nova zgrada za „Prvu štedionicu“- Landes banku, u tadašnjoj glavnoj gradskoj ulici Wilmastrasse, koja i danas predstavlja jedan od najljepših objekata u našem gradu.
Židovska banka u Bijeljini: Na samom kraju Prvog svjetskog rata u Tuzli je osnovana prva „Židovska trgovačka banka“. Ova je banka ubrzo 1916. godine otvorila svoju filijalu i u Bijeljini. Jedan od vodećih dioničara te banke je bio bijeljinski Jevrej Avram Finci, a sa njim dioničari te banke su bili i Vilim Schwitzer i Arpad Weill.
Srpska banka u Bijeljini :1903. godine je u Bijeljini osnovana Srpska štedionica – dioničko društvo sa domaćim kapitalom. Srpska banka je radila u današnjoj zgradi zgradi Muzičke škole u Bijeljini, u tadašnjoj Wilmastrasse. Prema nekim izvorima, bila je veoma uspješna u svom radu. Radila je i nakon Prvog svjetskog rata i to sve do 1941. godine.
Muslimanska banka u Bijeljini: 1909.godine je u Bijeljini osnovana muslimanska banka, sa domaćim kapitalom. Ta banka je radila u tadašnjoj Wilmastrasse, u današnjoj kući porodice Abdulahagić. Glavni akcionari ove banke su bili bijeljinski begovi. Radila je i nakon Prvog svjetskog rata do 1926. godine kada je bila likvidirana.
(nastaviće se)
