Piše: Saud Grabčanović

Izvještaji komande K&K trupa koji svjedoče o učešću Bijeljinaca u borbama

Izveštaj austrougarskih agenata o stanju u Donjoj Tuzli nakon napada na grad:

„U početku je bila naoružana samo polovica muslimanskog stanovništva i četvrtina obrambenog kršćanskog stanovništva. Još je jedna četvrtina pozvanih je bila kasnije opskrbljena. Krajem avgusta cijela je Istočna Bosna bila pobunjena. Muftija je imao oko 7 000 ljudi na Doboju, dok su 3-4. 000 stajale na Savi. Dobrovoljci, oružje i topnici sa topovima dolazili su iz Bjeline na muftijin poziv.“

( Kriegsarchiv Wien / Abtheilung für Kriegsgeschichte  Wien, 1879., str.876 )

 

Izvještaj o stanju na frontu kod Doboja u avgustu 1878.:

„Heilige muftija je lično naredio da pobunjenici koji stoje u dolini Spreče danas napadnu naše položaje u Doboju i Maglaju te da da zauzmu most na Usori. Muftija je na turskom jeziku poslao pismo u kojem od ustanika traži da napadnu na Doboj sa svih strana.Vojne vlasti su uspjele otkriti ove namjere neprijatelja. Tokom 25. avgusta činilo se da će nove borbe ponovno prekinuti primirje koje je vladalo prethodnih dana. Već tokom jutarnjih sati moglo se  primijetiti kretanje neprijateljskih snaga  u smjeru Grabske, što je sugeriralo napad. Stigao je telegram Glavnog zapovjedništva iz Agrama u kojem stoji da su pobunjenici očekivali priljev oružja i 60 topnika iz Bjeline, što bi učinilo naš položaj u borbama još nepodnošljivijim“.

( Kriegsarchiv Wien / Abtheilung für Kriegsgeschichte  Wien, 1879., str.496 )

 

Nalog koji je izdat u Sarajevu 15. oktobra 1878. za opštu ofanzivu protiv pobunjenika u dolini Spreče :

„Pročitajte kako slijedi, dispozicija za 1. Pješačku diviziju, a posebno za 71. pješačku brigadu General -Major v. Pistoriy-a. Opšta ratna situacija: daleko je najveći dio pobunjenih hordi je u području Spreče, većina ih je u Gračanici, pojedinačne gomile u Tuzli, Brčkoj, Šamcu, Modriči i Gradačcu. Javljeno je da su Bjelina, Janja i Zvornik također okupirane, ali s malo pobunjeničkih snaga vrijednih spomena. 4. armijski korpus će preći Savu na Šamcu s općim smjerom prema Gradačcu kako bi stupio u kontakt s 3. armijskim korpusom, koji je u Doboju, a jedan dan kasnije rijeku treba preći 4. armijski korpus koji također ovisi o planiranoj napadnoj akciji. „

( Kriegsarchiv Wien / Abtheilung für Kriegsgeschichte  Wien, 1879. ,str.632 )

 

         Jedan zaplijenjeni bošnjački vojni dokumenat u kojem se spominju Bijeljinci:

Kada su nakon teških borbi kod Doboja austrougarske trupe uspjele uz pomoć pristiglog pojačanja da  slome otpor bošnjačkih branilaca, uslijedio je njihov opšti napad u kojem su uspjeli zarobiti i arhivu komande bošnjačke vojske. Među tim zarobljenim dokumentima postoji i jedan dokumenat koji se danas čuva u Bečkom vojnom arhivu i koji nam nedvojbeno svjedoči o učešću dobrovoljaca iz Bijeljine i Bijeljinskog mudirluka u borbama kod Doboja. Ovaj se dokumenat zvanično naziva : “Pregled bošnjačkih oružanih snaga koje su bile pod komandom Mehemed-Vehbije efendije Šemsekadića, muftije taslidžinog (pljevaljskog), u neuspješnom napadu na Doboj 22. avgusta 1878. godine, prema podacima njegovog sekretara Salih efendije“.

Ovdje Vam prikazujem taj dokumenat u cijelosti:

            ( Kriegsarchiv Wien / Abtheilung für Kriegsgeschichte  Wien, 1879. str.666. )

 

Izvještaji  komande K&K okupacionih trupa o stanju u Bijeljini iz 1878. :

Austrougarski zvještaji koji spominju Bijeljinu i stanje u njoj na početku okupacije:

„Prema vijestima od naših agenata, velike borbe sa pobunjenicima se očekuju krajem jula.Turske trupe u istočnoj Bosni rasplažu  sljedećim snagama kako slijedi. U Bjelini: 1 bataljon 2. bosanske pješačke pukovnije i liedif bataljon II klase. Gornja Tuzla: nešto spahija, bašibozuka  i 1. topnička  baterija. U Zvorniku: liedif bataljon II klase. Sarajevo: 3. bataljona pukovnije Cordon. U Dolnjoj Tuzli: Redif bataljon I Klase,  Banjaluka: Redif bataljon III Klase i u Srebrenici : 1 Redif bataljon.“

„U zvorničkom sandžaku ustanici sada u potpunosti kontroliraju situaciju i ovdje su pronašli svoj glavni oslonac. Gradovi Brčka, Tuzla i Bjelina zaštićene su utvrdama. Pobunjenici su započeli ono što je bilo toliko važno za prehranu okupacijskih trupa
da poremete plovidbu  brodova  Savom i prijete upadima na austrougarski teritorij.“

( Kriegsarchiv Wien / Abtheilung für Kriegsgeschichte  Wien, 1879 )

                                                                 (Nastaviće se)