Piše: Saud Grabčanović

d) Katastarski defteri Bijeljinskog kadiluka s kraja 19. vijeka

Od početka vladavine Osmanskog carstva Osmanlije su redovno vršile popise zemljišnih posjeda i stanovništva područja nad kojima su vladale. Ovi popisi su vršeni periodično, i posebno nakon ratova, da bi se sagledale njihove posljedice po Carstvo. Popisne knjige u koje su upisivani ovi podaci zovu se „defteri“ i podaci u njima su pisani osmanskim turskim jezikom i arebicom. Veliki dio ovih dokumenata, posebno oni koji se odnose na Bijeljinu i Semberiju, danas je izgubljen ili još nije pronađen u orijentalnim arhivima. Ja smatram da se najveći dio ovih dokumenata nalazi u Arhivu Republike Turske u Istanbulu i da ih tek treba pronaći i istražiti. Pronalazak ovih dokumenata bi nam dao dragocijene podatke o našem kraju i životu tadašnjih Bijeljinaca i Janjaraca, kao i raje u selima Semberije. Danas u BiH raspolažemo samo sa nekoliko osmanskih deftera novijeg datuma, koji se odnose na nekadašnji Bijeljinski kadiluk. U arhivu Tuzlanskog kantona nalaze se osmanski katastarski defteri s kraja 19. vijeka, koji se odnose na Bijeljinski kadiluk, a do danas su jako slabo istraženi. Skoro niko od istraživača naše prošlosti njih ne pominje, osim rahm. Mustafa Grabčanović koji o njima piše u svojim radovima. On je bio pionir u istraživanjima i analizama ovih deftera. U samim defterima uopšte nema podataka o licima koja su unosila podatke u njih, a nisu upisani ni tačni datumi kada se  počelo sa unošenjem podataka. Međutim, neke činjenice koje su zapisane u njima govore nam da su oni nastali u zadnjim godinama osmanske vladavine u Bosni. U defterima se spominju tapije na zemlju koje potiču iz hdž. 1292, 1293, 1294. i 1295. (1875−1878.) godine. Također, u defterima koji se odnose na grad Bijeljinu ubilježeno je da je veliki broj kuća u samoj Bijeljini i još u nekim selima izgorio. Ove paljevine su bile u direktnoj vezi sa napadom srpske vojske i ustanika iz okoline na Bijeljinu u ljeto 1876. godine, kao i sa odgovorom osmanske vojske i bosanskih snaga na ovaj napad. Iako to u defterima nigdje ne stoji, mišljenje je da su oni nastali na osnovu sultanovog fermana koji je 28. safera 1284. (1. juli 1867.) godine stigao u Sarajevo i kojim je bilo naređeno da se izvrši popis nekretnina i obradive zemlje u Bosanskom vilajetu. Ferman je upućen u okviru napora osmanske centralne vlasti da se nakon propasti timarskog sistema izvrši klasifikacija i registracija zemlje i poreza prema Zemljišnom zakonu iz 1858. godine. Ovi defteri su prilično velikih dimenzija, 50cm x 36cm, sadrže više od 300 stranica i imaju odštampan formular sa rubrikama u koje su bilježeni podaci. Radi se o četiri knjige koje se odnose na Bijeljinski kadiluk : I.) Beline qażāsını – birinci emlāk defteri,popis Bijeljinskog kadiluka, I knjiga, mulkovna dobra (signatura: OZ 317/1). II.)Beline qażāsını- ikinci emlāk defteri,popis Bijeljinskog kadiluka, II knjiga, mulkovna dobra (OZ 315).

III:) Beline qażāsını- üçüncü esâs erāżi defter,popis Bijeljinskog kadiluka, III knjiga, zemljišne površine (OZ 316).       IV.) Defter-i vuqū῾āt-ı emlāk. Ova četvrta knjiga (OZ 317/2) koja se odnosi na Bijeljinski kadiluk je ustvari defter u kojem je bilježen prijenos vlasništva nad nekretninama, odnosno prava uživanja (def- ter-i vuqū῾āt-ı emlāk). On također ima odštampan formular. Inače, ova vrsta deftera stoji u uskoj vezi sa ovim defterima u kojima su popisane nekretnine i zemljišne površine. U ovom defteru koji se odnosi na Bijeljinu tek je u desetak slučajeva zabilježen prijenos vlasništva, odnosno prava uživanja, a nakon toga na nekoliko stranica popisane su izgorjele kuće u Bijeljini u borbama sa srpskom vojskom i ustanicima 1876.godine. Ovi defteri bilježe izgorjele kuće u Bijeljini, Popovima, Gornjoj i Donjoj Čađavici, Dragaljevcu (Dragaljevac-Jašaragić), Gornjem Crnjelevu, Maloj Obarskoj, Batkoviću (Batković-Karavlah, Batković-Gajić), Golom Brdu.(Salih Sidki Hadžihuseinović − Muvekit, Povijest Bosne II, Prijevod: Abdulah Polimac i drugi, Sarajevo, 1999., str. 1127. Također v. Galib Šljivo, Bosna i Hercegovina 1861.−1869., Tešanj, 2005., str. 433.)

 

e.)  Formulacija osmanskih katastarskih deftera Bijeljinskog kadiluka

Na zaglavlju ovih osmanskih popisnih formulara odštampan je naziv deftera, defter-i esās-ı emlāk (temeljni defter nekretnina). U prvu rubriku ῾aded-i ῾umūm unesena je opšta numeracija koja se proteže kroz čitav defter. U narednu rubriku nev῾-i emlāk ubilježene su različite vrste nekretnina koje su bile predmet popisa: kuća (hāne), koliba (külübe), čardak, konak, štala (ahır), hambar, vodenica (degirmen), pušnica (hošaf-hāne), džamija, mekteb, crkva (kilise), groblje (qabristān), sinagoga (havra), škola, dućan, magaza, kahva, mejhana, njiva (tarla), trnjak (čalı), šuma (orman), bašča, povrtnjak (sebzelik), meraja itd. Pojavljuju se i kombinacije nekretnina kao ”kuća sa povrtnjakom”, ”kuća sa baščom”, ”njiva sa šumom” itd. Popisivač također ponekad bliže opisuje nekretninu pa bilježi: hāne ma῾a havalā (kuća sa tarabom), hāne-i ğedid (nova kuća), hāne-i harāb (ruševna kuća) i slično. U treću rubriku esāmi-i ğādde ve zuqāq ve mevāqi῾-i erāżi bilježena su imena mahala, puteva, sokaka, njiva, šuma. U rubriku raqam-ı ebvāb bilježena je numeracija koja iznova počinje sa brojem jedan za svako mjesto, odnosno lokalitet. Rubrika u koju je bilježena površina posjeda müsāmaha-ı erāżi ima tri podrubrike, dönüm, evlek i zirā῾. Naredna rubrika dereğāt-ı erāżi (kate- gorije zemljišta) nije nam potpuno jasna. U nju su ponekad upisivane bilješke kao s,amanlı (slamnat, od slame), kār-gir (od čvrstog materijala, kamena, cigle), ahšāb (od drveta, dasaka). Budući da ove bilješke stoje u onim slučajevima kada su u defter upisivane kuće, možemo zaključiti da se radi o materijalu od koga su građene. Međutim, ponekad kod popisa okućnica, a naročito kod popisa zemljišnih površina, u ovu rubriku su ubilježena arapska slova ﻉ, ﻂ, د, ن. Slova ﻥ i ﺩ su oznaka za arapski pridjev ﻥﻭﺩ, koji ima značenje ”prezren”, ”nizak”, ”bijedan” i slično. U ovim slučajevima ova slova označavaju nizak kvalitet nekretnine. Slovo ﻃ je ustvari arapski pridjev ﻭﺳﻃ (srednji, prosječan) i služi kao oznaka srednjeg kvaliteta, a slovo ﻉ oznaka za arapski pridjev ﻰﻟﺎﻋ (visok, prvorazredan, odličan), dakle označavalo bi visok kvalitet nekretnine. U rubriku ešrāf-ı erba῾a erāżi bilježeni su nazivi lokacija, odnosno imena ljudi čiji se posjedi graniče sa upisanim posjedom, a u rubriku esāmi-i ashāb-ı emlāk bilježena su imena vlasnika nekretnina, odnosno uživalaca posjeda. Kod vlasnika nekretnina obično su navedeni prezime, ime i ime oca. Kod pripadnika begovskih porodica pisar ponekad odstupa od ovog pravila i umjesto očevog imena vlasnika, odnosno uživaoca, navodi njegove tazbinske veze. Ukoliko vlasnik, odnosno uživalac nekretnine, živi u jednom mjestu a nekretnina se nalazi na drugom mjestu, pisar redovno navodi njegovo mjesto boravka. Ako su upisivane nekretnine koje su bile zajednička svojina, kao što su džamije, crkve, škole, mektebi, mezaristani, meraje, pisar bilježi da nekretnina pripada stanovnicima naselja, odnosno određenoj zajednici. Sljedeća rubrika müsaqqefāt otası može se prevesti kao ”natkriven prostor”, ”nadstrešnica”, a čemu bi ona tačno služila ne može se kazati, jer ostaje nepopunjena.U rubriku qimet-i hāliyye bilježena je procijenjena vrijednost nekre- tnina u momentu popisa. U naredne rubrike, irād-ı senevi (godišnji pri- hod), vergi-yi ğedid (novi porez) i qadim vergi ve senevi bedel-i a῾šār-ı erāżi (stari porez i godišnji iznos desetina) nijesu ubilježeni nikakvi iznosi. Rubrika mu῾āmele-i senedāt (postupak sa dokumentima) ima tri podrubrike: tārih-i sened (datum sastavljanja dokumenta), senedde muhar- rer qimet (u dokumentu ubilježena vrijednost), ğins-i sened (vrsta dokumenta). U ovu rubriku, odnosno u njene podrubrike, bilježeni su podaci u slučaju prijenosa vlasništva nad nekretninama, odnosno prava na uživanje posjeda. Dokument koji je u tom slučaju sastavljan obično je bila tapija. Naredna rubrika vuqū῾āt (promjene, zbivanja) ima dvije podrubrike: defter- i vuqū῾āt (knjiga promjena) i ῾umūm-i vuqū῾āt. Ova rubrika, odnosno njene podrubrike, također je vezana za prijenos vlasništva, odnosno prava uživanja.  U prvu podrubriku bilježen je broj tzv. deftera promjena, dok je u drugu podrubriku bilježen redni broj u defteru promjena pod kojim je upisana promjena u pogledu vlasništva, odnosno prava na uživanje.

(Nastaviće se)