Dodik juriša na BiH

5

Ćosićev san o prvoj srpskoj državi preko Drine: Dodik juriša na BiH

Piše: Edina Latif

– Karadžićevi savremenici u Srbiji, oni drogirani haškom propagandom i natovskom ideologijom, sporo uviđaju ili još ne uviđaju da je zaslugom svih boraca i svih komandanata Vojske Republike Srpske, naroda i vodstva oslobodilačkog pokreta Srba u BiH, stvorena prva srpska država preko Drine. A to je u nizu teških nacionalnih poraza jedna velika pobjeda srpskog naroda u posljednjoj deceniji dvadesetog vijeka…, citat je iz knjige „Stvaranje Republike Srpske“, autora Dobrice Ćosića, idejnog tvorca zloglasnog Memoranduma SANU I i II.

Na tragu Ćosićeve opasne teze „stvorena prva srpska država preko Drine“, već godinama svoju politiku gradi Milorad Dodik.

Krenuo je sa ispipavanjem pulsa javnosti, još prije nekoliko godina, koristeći povremeno termin „državna zajednica Bosna i Hercegovina“. Niko nije reagirao na to, iako su svi ( bošnjački političari prvenstveno koji su najodgovorniji za državu BiH i njenu opstojnost) pratili ili čitali intervjue lidera SNSD-a.

Baš kao što 20 godina niko ne obraća pažnju da ustavi entiteta nisu usklađeni sa Ustavom BiH što je bila dejtonska obaveza, da u Ustavu RS već 20 godina piše jezik bošnjačkog naroda, da je entitetskim ustavima definirano da postoje državljanstva FBiH i RS, a da se u Brčko Distriktu građani sami odlučuju koje će entitetsko državljanstvo uzeti, da se izbor predsjednika RS i FBiH vrši direktno na izborima odnosno u parlamentu, da su različite nadležnosti entitetskih predsjednika, da su različite nadležnosti i drugačija organizacija MUP-ova, da je manji bh. entitet centraliziran i unitaran, a Federacija BiH decentralizirana itd…

Niko ništa ne čita već dvije decenije, niti se ozbiljnije bavi državom. Imaju ljudi preča posla od onoga zbog čega im birači daju svoje glasove i povjerenje svake dvije godine.

Niko godinama ne prati Dodika koji se poigrava terminima država, entitet, državna zajednica plešući po tankoj političkoj žici, koja zbog izostanka reakcije druge strane ( ona koja se zaklinje u borbu za državu BiH) za njega već sada je postala „greda“ sa koje će teško sam pasti, osim ako ga neko „ne gurne“.

I logično, mečka kad tad zakuca na vrata. Prekida se duboki zimski san i panično traži pomoć međunarodne zajednice, njeno hitno djelovanje, traga se za mirnim rješenjem.

Državna zajednica bila je Srbija i Crna Gora, kao nasljednica bivše Savezne Republike Jugoslavije. U toj državnoj zajednici Srbija i Crna Gora dogovorile su saradnju u određenim političkim područjima, svaka je imala svoju ekonomsku politiku i valutu…

Državna zajednica SCG nije imala svoj glavni grad. Većina institucija bila je smještena u Beogradu, a tek jedan manji dio je djelovao u Podgorici.

U maju 2006. godine, Crna Gora, obzirom da je bila u labavoj, neobavezujućoj državnoj zajednici, poštujući evropske povelje i preporuke Venecijanske komisije, održala je referendum i 3. juna proglasila svoju nezavisnost. Provođenje referenduma tada je nadgledao posebni izaslanik EU  Miroslav Lajčak, aktuelni šef slovačke diplomatije čija zemlja baš sada (koincidencija!?) predsjedava Evropskom unijom.

Dodik i u svojim posljednjim istupima ovih dana potencira tezu kojom negira državnost Bosne i Hercegovine, te da BiH svoj „suverenitet izvodi iz entiteta“.

Zamjenom teza, te svojim odnosno Ćosićevim tumačenjem Ustava BiH, opasno se igra vatrom.

Referendum zakazan za 25. septembar, od kojeg poručio je, neće odustati bez obzira na upozorenja međunarodne zajednice ili eventualne mjere ukoliko ih poduzme OHR, samo je generalna proba za referendum koji kani raspisati do 2018. godine. Ne više o otcjepljenju manjeg bh. entiteta, već o disoluciji, odnosno „mirnom razlazu sa Federacijom BiH u okviru državne zajednice BiH“.

Prvi put, referendum o „razdruživanju sa FBiH“, najavljen je u Deklaraciji SNSD-a usvojenoj na Saboru ove stranke 2015. godine, pod nazivom “Republika Srpska – slobodna i samostalna“. Određena je i godina – referendum će biti održan 2018.

-Na osnovu rezultata referenduma, organi vlasti RS predložit će drugom entitetu FBiH mirno razdruživanje i obostrano priznanje; na prostoru BiH, od tada samostalnih država formira se Unija država BiH, sa otvorenim granicama, slobodnim kretanjem ljudi i roba; nakon samostalnog statusa, RS bez odlaganja traži pristupanje Evropskoj uniji uz prihvatanje njenih pravnih tekovina, stoji između ostalog u Deklaraciji SNSD-a, koji opet kao ni ustave ili zakone političari, sa akcentom na bošnjačke, uopće ne čitaju niti ih zanimaju.

Nije na odmet stoga podučiti iz ustavnog prava malo ovdašnje političare, a posebno lidere stranaka bošnjačkog jedinstva, šta stoji u članu 1. Ustava BiH. Repetitio mater studiorum est -Ponavljanje je majka znanja!

-Kontinuitet Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina”, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica UN i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema UN, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.

-Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.

-Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.  Glavni grad je Sarajevo.

Dejtonski mirovni sporazum, čiji je sastavni dio Aneks 4 – Ustav BiH garantira teritorijalni integritet i suverenitet države BiH.

Država Bosna i Hercegovina nije nastala u Dejtonu spajanjem entiteta, već ima svoju hiljadugodišnju povijest, čiji je kontinuitet samo potvrđen ovim sporazumom.

I pored tih pravnih fakata, Dodik je odlučio da ide do kraja.

-Sve elemente da bude samostalna država RS je imala već od početka, od 1992. do 1995. godine a u Dejtonski sporazum je unijela svoj subjektivitet, teritoriju, političku volju i efektivnu vlast u želji da gradi zajedničku BiH kao državnu zajednicu dva entiteta i tri naroda, poručio je u svom zadnjem medijskom istupu, te dodao:

-Republika Srpska je država. Bosna i Hercegovina je državna zajednica i u tome pogledu dok se to ne shvati nećemo ovdje ni uspostaviti nikakvu vrstu priče!

„Stvorena je prva srpska država preko Drine. To je jedna velika pobjeda srpskog naroda u posljednjoj deceniji dvadesetog vijeka…, zapisao je Dobrica Ćosić.

Samim činom održavanja referenduma 25. septembra Dodik će dobiti neku vrstu potvrde da je „BiH državna zajednica“. Naredni korak nakon toga zna se.

Koalicija Sloga koja je 1998. godine izašla na izbore, a koju su formirali Milorad Dodik, osuđena ratna zločinka Biljana Plavšić i Živko Radišić izbore je dobila uz slogan „A sada mudro”! Osamnaest godina poslije Dodik se koristi istim sloganom.

 

(nap.ba)