Piše: Saud Grabčanović
Pisanje Mehmedalije Maka Dizdara o Hasanu
Veliki Mak je svojevremeno pisao o Hasanu i njegovom lošem odnosu prema BiH književnicima: “Zbog teške atmosfere medu kulturnim radnicima u Sarajevu i otvorenog neslaganja sa drugom Hasanom izazvanog njegovom samovoljom, neki su BiH književnici tada odlazili u Beograd i Zagreb tražeći bolju kulturnu klimu. Iz Beograda su se neki vratili, neki nisu. Iz Zagreba se nisu vratili Ladan i Idrizović, a ni R. Filipović, koji je od Hasana formalno morao bježati iz Sarajeva. Njima se pridružio i I. Kajan, ne vjerujući da će biti primljen u Udruženje u Sarajevu. Da je imao pravo, pokazao je i slučaj s mladim i talentovanim piscima Stanislavom Bašićem i Džemaludinom Alićem, koji zbog jedne grupice ljudi iz Udruženja nisu postali njegovi članovi”. Kada je Mak Dizdar dao ostavku u Udruženju književnika BiH, detaljno ju je obrazložio i kao razlog naveo nacionalističke pojave u udruženju: “Jezgru političke konstrukcije, na koju niko nije reagirao. Začudo, ni Partija, koja je u svim drugim slučajevima odmah znala prepoznati nacionalizam. Svevideća Partija ništa ne vidi. Ne vidi OOSK Udruženja književnika Bosne i Hercegovine, ne vidi Gradski Komitet SK, ne vidi ni “bosanski Kardelj” Hasan Grabčanović. Najčudnije je da nacionalizam nije prepoznalo ni “Oslobodenje’, inače znamenito po optužbama skretanja s linije…”
Hasanov rad u BiH kulturi nakon isteka mandata ministra
I nakon isteka mandata ministra za kulturu i prosvjetu BiH i prelaska u Centralni komitet SK BiH, Hasan je i dalje ostao aktivni učesnik u događanjima na polju kulture i umjetnosti u našoj Republici BiH. O tome nam govore sljedeći prilozi:
Izrada Separata Enciklopedije za BiH
Hasan je bio predsjednik Savjeta Enciklopedije Jugoslavije za Bosnu i Hercegovinu. Početkom 1980-ih godina je, nakon objavljivanja, Separat Enciklopedije za BiH bio podvrgnut velikoj kritici iz Srbije i Hrvatske. Hasan je tada sa pozicije Predsjednika Savjeta snažno branio Separat od napada iz našeg susjedstva: „Ako imamo u vidu da još nemamo napisanu historiju naroda i narodnosti BiH, historiju književnosti, historiju umjetnosti, ekonomsku historiju itd., i kako stvari stoje, nećemo ih, nažalost, u dogledno vrijeme imati, možemo sagledati značaj ove monografije koja će za duže vrijeme predstavljati supstituciju za sve ono što još nemamo, a što nam je neophodno potrebno“.
Hasanovo učešće na naučnom skupu BiH istoričara 1973. godine
Hasan je kao glavni „moderator“ BiH kulture imao veliki uticaj na sva kulturna događanja u BiH, te u njima uvijek učestvovao. U nastavku navodim primjer jednog takvog skupa.
„ Institut za Istoriju u Sarajevu je 1973. godine organizovao naučni skup na temu: Narodnooslobodilačka borba u Bosni i Hercegovini i AVNOJ (1942-1943). Na skupu je podneseno 48 naučnih referata. U diskusiji su uzela učešće 33 učesnika skupa kojisu svojim izlaganjima doprinijeli da se razjasne odnosno otvore pojedini problemi.
Naučnom skupu su prisustvovali mnogi učesnici događaja iz 1942 i 1943. godine u Bosni i Hercegovini, kao i predstavnici društveno-političkog života u republici, među njima: Mićo Rakić predsjednik Republičke konferencije SSRN BiH, Momir Kapor potpredsjednik Skupštine SR BiH, Hasan Grabčanović sekretar Sekretarijata Centralnog komiteta BiH, Đuro Pucar član Savjeta federacije i mnogi drugi.“ (Institut za istoriju u Sarajevu, izdanje 1973.)
Hasanov rad na polju afirmacije BiH istoriografije
Na skupu Društva istoričara BiH 1978. godine Hasan je održao govor. U svom izlaganju Hasan Grabčanović, zamjenik pretsjednika CK SK BiH, je naglasio potrebu obogaćivanja bosansko-hercegovačke istoriografije i afirmacije Bosne i Hercegovine kao socijalističke republike. On je pri tom naglasio:“ Ako mi u svojoj republici ne zastupamo sebe, iluzorno je očekivati od drugih da nas zastupe više nego što smo mi to sami učinili!“ U svom daljnjem izlaganju drug Hasan je rekao sljedeće:“ Govorimo da trebamo prevazilaziti evropocentrizam. Međutim, na našoj katedri je ukinuta istorija Bliskog istoka. Mislim da bi se trebalo ozbiljno razmisliti o tome. To je jedan krug pod čijim je civilizacijskim, kulturnim i političkim uticajem, direktnim i indirektnim, dobar dio naših teritorija živio stoljećima. Ni danas nam nije neintresantan. Iz mnogih razloga mislim da bi to trebalo vratiti na katedru, jer Srbiji, na primjer, nije palo na pamet da ukida vizantologiju!“ Grabčanović je na kraju zamolio da se ova njegova sugestija prodiskutuje u Društvu istoričara.
Hasanovo prisustvo u kulturnim događanjima u BiH
Kada je naš poznati slikar Vojo Dimitrijević organizirao izložbu svojih slika u rodnom Sarajevu, predgovor katalogu su napisali Pjer Križanić i Hasan Grabčanović. Križanić je napisao: „Vojo Dimitrijević idući tragom svojih čovekoljubivih i umjetničkih slutnji,izbio na širok drum zrelog umjetničkog stvaralaštva“. Hasan je u katalogu napisao sljedeće: „Dimitrijević je znao da sačuva onaj prvotni nevini kontakt sa stvarnošću, ono dječije poetsko čuđenje i zadivljenost pred nama i možda i to objašnjava svježinu njegovih platana i onu bujnost“
(nastaviće se)
