Piše: Saud Grabčanović
Hasan Grabčanović kao ministar za kulturu i prosvjetu BiH
Kako sam već rekao, nakon što je napustio UDB-u početkom 1954. godine, Hasan je po zadatku bio preraspoređen u tadašnje Ministarstvo kulture NR BiH na mjesto pomoćnika ministra. Vrlo brzo, krajem 1957. godine on je bio postavljen na čelo toga ministarstva i tako je postao ministar (sekretar) za kulturu i prosvjetu BiH. Na tom će novom radnom mjestu Hasan ostati jako dugo, sve do 1969. Godine, kada je bio izabran za člana CK SK BiH. Kao dugogodišnji ministar za kulturu i prosvjetu BiH, Hasan je svojim marljivim, besprijekornim i stručnim radom uspio preporoditi kulturu i prosvjetu u BiH i podići je na zavidan nivo. Njegove su zasluge na ovom planu za današnju Republiku BiH ogromne i nepobitne, a o tome nam danas najbolje svjedoče njegovi savremenici.
Hasanove velike zasluge u stvaranju novih institucija kulture u BiH
Za vrijeme Hasanovog mandata kao ministra za kulturu i prosvjetu u BiH je stvoren niz novih značajnih kulturnih institucija: Akademija likovnih umjetnosti, Umjetnička galerija BiH, biblioteka “Kulturno naslijeđe”. Hasan je pomogao izdavačku djelatnost i slobodu izražavanja niza značajnih stvaralaca, koji bez njegove podrške to nikada ne bi postigli. Posebno je to vidljivo kasnije, u vremenu njegovog profesionalnog rada u Centralnom komitetu SK i Socijalističkom savezu.
Hasanov rad na polju jezične politike u BiH
Hasan je imao važnu ulogu u procesu stvaranja osnovnih preduslova za postepeno priznanje bosanskog jezika. U radu „Kultiviranje sociokulturnoga identiteta Bosne i Hercegovine kroz jezičnu politiku 1965.-1973. godine, o tadašnjem Hasanovom uticaju na kulturne procese u BiH stoji sljedeće : „Hasan Grabčanović, koji je 60-ih bio na čelu Republičkoga sekretarijata za nauku i kulturu, optuživao je kulturne djelatnike u Sarajevu za apatiju i nedostatak inicijative, te napominjao da je bosanskohercegovačka vlast predugo čekala da inicijativa za obradu kulturne povijesti BiH dođe od „pozvanih”, dok naposljetku Republički sekretarijat za kulturu nije inicirao izradu programa znanstvene obrade kulturne i jezičke prošlosti BiH i osigurao sredstva za realizaciju programa. Unatoč tome, kako kaže: „Neki drugovi, koji nisu htjeli niti doći na razgovore o tome kako bi trebalo organizovati posao, preduzeli su sve mjere da diskredituju i onemoguće ovu zamisao.” Autorizirani stenogram diskusije „Kulturna situacija Sarajeva”, inicirane anketom Odjeka od 1. srpnja 1965., a održane 26. studenog 1965. u organizaciji redakcije Odjeka i Komisije za idejna pitanja i kulturno-prosvjetni rad Glavnoga odbora Socijalističkoga saveza radnog naroda BiH, objavljen je u: Odjeku (Sarajevo), 15. 12. 1965.
Jezička politika u BiH je bila Hasanova preokupacija i kasnije, u vremenu njegovog rada u Centralnom komitetu SK, o tome nam govore sljedeći prilozi:
1. Godine 1971. u časopisu Socijalističkog saveza radnog naroda BiH Hasan je objavio članak pod naslovom: „Naša Republika nije ničija lingvistička kolonija“. Bio je to odgovor našim istočnim i zapadnim susjedima koji su putem svoje jezičke politike širili svoje prikrivene aspiracije na teritoriju naše Republike. Taj Hasanov članak propagirao je jedan izrazito probosanski kurs u zasnivanju nove jezičke politike u Bosni i Hercegovini, oslobođene od spoljnih pritisaka i uticaja. (SSRN BiH, br. 3-4. Sarajevo 1971, 2-3)
2. Na jednom naučnom skupu o jeziku u BiH 1973. godine, Hasan Grabčanović je konstatovao: „Umjesto ukazivanja na pravi problem, već nekoliko godina lansiraju nam se teze o ravnopravnosti dviju varijanata jezika i o njihovoj koegzistenciji i prožimanju u našoj Republici. „ (Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Odjeljenje društvenih nauka.1973)
3. Na skupu iz 1975. godine Hasan Grabčanović, tada član Sekretarijata CK SK BiH, u vezi ravnopravnosti jezika u BiH istaknuo je pored ostalog, sljedeće :“U materijalu se zastupa puna sloboda individualnog jezičkog izraza , sve do upotrebe čistih varijanata i ekavštine . Mislim da je ovo pozitivno i prihvatljivo“ (Milan Šipka · 1975 Jezički savjetnik – Stranica 45.)
Rad u komisijama pri CK SK BiH
U toku svog ministarskog mandata Hasan je često na sjednicama CK SK BiH bio biran u specijalne komisije. Ovdje iznosim jedan primjer: „Na XI sjednici CK SK BiH, koja je održana 31. januara 1967. godine u Sarajevu, Hasan Grabčanović , ministar za kulturu i prosvjetu, određen je za člana „Komisije za idejno politička pitanja u oblasti prosvjete, nauke i kulture“. („Oslobođenje“-Sarajevo,1967.)
Ostale Hasanove zasluge kao ministara za kulturu i prosvjetu SR BiH
11. februara 1965. godine, Gradsko vijeće Sarajeva objavilo je rezultate konkursa za grb Grada. Na konkurs je stiglo 157 prijedloga. Žiri u sastavu: Hasan Grabčanović-ministar za kulturu, Moni Finci, Radivoj Papić, Afan Hozić, inž. arh. Husref Redžić, inž. Muharem Mahić, Vojo Dimitrijević i inž. arh. Sakib Hadžihalilović, donio je odluku da se nagradi prvorangirani rad autora Mirka Ostoje, akademskog slikara. Predložen je otkup za još pet prispjelih radova. (Večernje novine, 11. februara 1965. (II, 34) Preuzeto sa FB grupe: 71000 Sarajevo)
(nastaviće se)
