Piše: Jusuf Trbić

Godinama već svjedoci smo lažnog narativa koji ruši državu BiH, falsifikovanih istina, lažnih tvrdnji, riječi i izraza u službi osporavanja same ideje Bosne i bosanstva. Jedni ih izgovaraju po diktatu, s namjerom,  svjesno, drugi zato što ne znaju ili ne razumiju, a rezultat je isti. Ovi prvi ne posustaju, drugi kao da nisu u stanju naučiti šta je šta i kad se radi o najjednostavnijim stvarima. Govorili smo o neistinama vezanim za 25. novembar, Dan državnosti BiH. U manjem entitetu uporno i sistematski negiraju taj praznik, tvrdeći da nije usvojen zakon o praznicima na nivou države, pa oni taj dan ne priznaju. I nije ih briga što je dejtonski Ustav  sasvim jasan: ako nije usvojen novi državni zakon, važi onaj stari, sve dok se novi ne donese. A u starom zakonu je 25. novembar državni praznik. Zbog toga se Narodna Skupština RS-a  2016. godine obratila Ustavnom sudu, koji je rekao da  je taj praznik u skladu sa Ustavom i mora da se poštuje. A odluke Ustavnog suda su “konačne i obavezujuće”. Tako piše u Ustavu. Ali, opet slušamo iste  priče, iste izmišljotine.

Tako već godinama slušamo laž da je Bosna i Hercegovina “državna zajednica sastavljena od dva entiteta”, da je kao država nastala “saglasnošću entiteta” i da je nastala potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma. Slušamo da BiH nije potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma, već da su taj sporazum potpisali samo entiteti, da su Srbija I Hrvatska garanti sporazuma, da Bosna nikada nije bila država i tome slično. Sve je to suprotno od onoga što piše u Dejtonskom sporazumu I Ustavu BiH.

A tamo piše da je BiH “nastavila svoje pravno postojanje” kao “država”, što opovrgava netačne tvrdnje da se radi o “državnoj zajednici” koja je “nastala u Dejtonu”. U čl. 1 dejtonskog ustava, tačka 1, piše: „Republika Bosna i Hercegovina, čiji će zvanični naziv ubuduće biti „Bosna i Hercegovina“, NASTAVIĆE SVOJE ZAKONSKO POSTOJANJE po međunarodnom pravu kao država, u svojim sadašnjim, međunarodno priznatim granicama, a njena unutrašnja struktura biće MODIFIKOVANA, KAKO JE PREDVIĐENO OVIM DOKUMENTOM (podvukao J.T.). U članu 3 piše: „Bosna i Hercegovina SASTOJAĆE SE iz dva entiteta…“ Razumljivo za svakoga ko zna čitati.

Dakle,  BiH po Dejtonskom sporazumu, nije “sastavljena od entiteta”, već je njeno unutrašnje uređenje sporazumom promijenjeno tako da se ona “sastoji od dva entiteta”, što dodatno potvrđuje Član 3. Ustava BiH, odnosno Aneksa 4 samog sporazuma.

Dejtonski mirovni sporazum potpisale su Republika Bosna i Hercegovina, kao žrtva agresije, i SR Jugoslavija i Hrvatska kao učesnice u sukobu, to jest agresori,  dok su Evropska unija, Francuska, Njemačka, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD bile zemlje svjedoci. Zemlje svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma sada su članice Vijeća za provedbu mira (PIC). Ali, godinama slušamo kako su Srbija i Hrvatska “garanti” Dejtonskog sporazuma, mada se izraz “garanti” nigdje ne spominje u Dejtonskom mirovnom sporazumum već se koriste isključivo izrazi “strane” i “svjedoci”. I džaba upozorenja i ispravke, upotreba tog termina ne prestaje.

Dakle, nije tačno da država BiH nije potpisnica Dejtonskog sporazuma, već su to bili entiteti, koji su,  na taj način, i formirali državu. Milorad Dodik je u martu 2023. godine izjavio da BiH, odnosno “zajednički nivo”, kako on to kaže,  nije strana u Dejtonskom sporazumu, već da su to samo entiteti. Ali, kad otvorite Dejtonski sporazum, u prvoj rečenici piše da su potpisnice RBiH, Hrvatska i SR Jugoslavija. Termin “zajednički nivo” samo je varijacija sintagme o Bosni kao državnoj zajednici, koja ima “zajedničke organe”. Ali, u Dejtonskom sporazumu nema nikakve zajednice i nikakvih zajedničkih organa, već se pominju isključivo država i državni organi.

Na sve rečeno nadovezuju se i tvrdnje da samo entiteti imaju državnost i granice, što je jasan cij negiranja države. Istina je da se u Aneksu 2 Dejtonskog sporazuma koristi termin “granica, granična crta između entiteta”. Pitanje da li entiteti imaju granice bilo je čak i tema Ustavnog suda. Ranije je naime u Ustavu Republike Srpske korištena riječ “granica”, ali Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj u januaru 2000. godine, ocijenio da termin “granica” nije u skladu s Ustavom BiH, pa ga je proglasio neustavnim. U skladu s tom odlukom, riječ “granica” u tekstu Ustava RS-a je zamijenjena terminom “međuentitetska linija razgraničenja”. Dakle, među entitetima ne postoji  granica, već samo linija razgraničenja ili međuentitetska linija.

Ali, ove igre bez granica ne završavaju se  navodnom granicom među entitetima.

                                     (Nastaviće se)