Srbija kao nova Ukrajina : Nije to hrvatsko-srpska utrka u naoružanju, već nešto još opasnije

Hrvatska će od Sjedinjenih Država dobiti 16 borbenih helikopteraKiowa Warrior s pripadajućom opremom u vrijednosti većoj od 100 milijuna američkih dolara. Dodatno, mediji su objavili kako je Ministarstvo obrane uputilo zahtjev američkom Pentagonu za doniranje 16 samovoznih višecijevnih lansera raketa M270 MLRS kroz program doniranja viškova savezničkim državama, a posebnost ovog sustava je mogućnost ispaljivanja balističkih raketa.

Hrvatska je u petak ugostila američki konvoj od 25 oklopnih vozila, istovremeno kada se u Splitu usidrio brod VI. flote Ratne mornarice SAD-a ‘USS Porter’. Za to vrijeme, srpski premijer Aleksandar Vučić boravio je u Moskvi na razgovoru s predsjednikom Vladimirom Putinom koji je uz gospodarsku, uključivao i razgovor o vojnoj suradnji. ‘Pratimo što rade zemlje u okruženju i ne smijemo dopustiti narušavanje odnosa snaga u regiji.

Razmišljamo o nabavi borbenih helikoptera jer su neki u okruženju dobili 16 helikoptera Kiowa. Moramo razmišljati i o odgovorima na balističke rakete. Ne želimo sukobe nigdje, nikada i ni s kim, ali moramo biti spremni’, poručio je Vučić prije puta u Moskvu. Na sastancima je najavljena daljnja gospodarska i vojna suradnja Srbije i Rusije, ali u medije još nisu stigli detalji vezani uz vojnu suradnju.

Vodi li se između Hrvatske i Srbije utrka u naoružanju?

Mirko Bilandžić, stručnjak za pitanja nacionalne i međunarodne sigurnosti te terorizam, to demantira: ‘Utrka u naoružanju uključivala bi postojanje sigurnosne dileme, strateški odnos dvaju faktora u pokušaju dominacije. U odnosima Hrvatske i Srbije nema takve sigurnosne dileme.’ Spominjanje utrke u naoružanju, tumači on, predstavlja metaforu koja se koristi u ovom nestabilnom trenutku koji odlikuje, kao prvo, radikalizacija u Srbiji koja traje već neko vrijeme te, kao drugo, izbjeglička krizakoja je sve zatekla nespremnima pa je došlo do prebacivanja odgovornosti zbog vlastite pogrešne percepcije. Kad nemate racionalnu strategiju, ističe, onda vam je sve sporno. Kao treći element Bilandžić navodi politizaciju u unutarnjopolitičke svrhe.

‘Druga dimenzija koja je tu važna i presudna jest Vladimir Putin. U ovom trenutku, a tako je od početka ukrajinske krize, Putin je u ozbiljnoj putanji da se nametne kao glavni svjetski lider. On to još nije u potpunosti postigao, ali je to postigao na važnim točkama poput Sirije. Ruska Federacija ima svoje strateške interese u istočnim dijelovima bivše Jugoslavije. Ne mora se tu raditi o prisnim odnosima dvaju naroda, riječ je o strateškim ciljevima države’, naglašava Bilandžić koji sastanak Vučića i Putina tumači kao brzi odgovor na američko ustupanje naoružanja Hrvatskoj kao članici NATO-a.

Putin model Ukrajine želi proizvesti i na drugim područjima. Ovdje se ne radi o zemljama iz neposrednog ruskog okruženja kao što je to bilo u slučaju Ukrajine gdje su poduzete operacije niskog intenziteta, ali Putin će sličan model primijeniti na još niz područja od ruskog interesa, a što je radio i do sada. To bi za Srbiju bilo loše jer se može zaista naći u prijeporu i u poziciji Ukrajine’, na razmeđi između zapada i Rusije, navodi Bilandžić. Ipak, takav scenarij smatra manje izvjesnim. Riječ je o dvjema zemljama čiji je razvoj bio drukčiji, ali sada se, kaže, postavlja okvir koji će se morati uvažavati. Zapad je na primjeru Ukrajine konačno shvatio koje pogreške radi i da se ruski strateški interesi moraju uzeti u obzir.

Iako pregovara s Europskom unijom, Srbija ne primjenjuje sankcije koje je EU nametnula Rusiji. Zauzvrat, izvoz prehrambenih proizvoda iz Srbije u Rusiju povećan je ove godine za 40 posto. Europska unija ne stišće Srbiju da uvede sankcije Rusiji. ‘Vučić zasad vrlo racionalno koristi poziciju u kojoj se zatekao, ali strateški cilj Srbije ipak je zapad’, konstatira Bilandžić.

Preko područja bivše Jugoslavije upravo se radi razdjelnica sfera utjecaja Amerike i Rusije. Crna Gora je pobjegla prema zapadu. Najavljuje ulazak u NATO, pri čemu intenzivno surađuje s Hrvatskom. Podjela sfera utjecaja među velikim silama bila je i jedan od glavnih razloga prošlotjednih nereda i pokušaja svrgavanja premijera Mile Đukanovića.

 

(kliker.info)