Piše: Saud Grabčanović

Uloga Osman-paše Pazvanoglua u stvaranju srpske države

 Yuksel Hoš, profesor na Balkanskom istraživačkom institutu Trakya univerziteta u Edirneu,  na osnovu podrobnih analiza života i djela ovog velikog Bošnjaka došao je do ovog zaključka : “Srbi bi trebali u Beogradu da podignu spomenik Bosancu Osmanu Pazvanogluu” koji je, kako naglašava, “osnovao srpsku državu”. On konstatuje da je taj odmetnik od sultana i zaštitnik hajduka iz Srbije, Bosne, Bugarske i Rumunije, porijeklom Bosanac iz Tuzle, kontrovezna historijska ličnost Osman Pazvan(t)oglu najzaslužniji je za pokretanje Prvog srpskog ustanka i stvaranje moderne srpske države! Pozivajući se na istorijske izvore, turski ekspert za pitanja Balkana, Yuksel Hoš, inače porijeklom iz Jagodine, čija se  porodica 1878. odselila u Tursku, ističe da je Pazvanoglu komandovao srpskim hajducima. “Vođa Prvog Srpskog ustanka Karađorđe je bio Pazvanogluov čovjek”, ističe Hoš i, kao osnovu za takav stav, navodi izvore i podsjeća da je Pazvanoglu nakon što se brzo uzdigao u osmanskoj administraciji i postao starješina janjičara, nezadovoljan reformama, krajem 18. i početkom 19. vijeka u Rumeliji kočio te reforme i digao ustanak protiv osmanske vlasti. “Pazvanoglu je u Rumeliji bio jedan od najvećih lokalnih zvaničnika (ajana) koji je okupio hajduke i odmetnike. Nakon što je sklonio valiju i muhafiza – upravitelja i čuvara Beograda Hadži Mustafu-pašu, slabi državna administracija, vlast ostaje u rukama pet-šest dahija, odnosno hajduka i oni prelaze pod kontrolu janjičara. Osmanlijska administracija je ovdje doživjela prvi udar”, navodi Hoš i podvlači da je Osman Pazvanoglu nakon toga u regiji pridobio ostale vođe janjičara i dahije. Prema riječima turskog istraživača, oni koji su ubili Hadži Mustafa-pašu u Beogradu  zapravo su pristali da im komanduje Karađorđe, koji je bio podređen Pazvanogluu. “Karađorđe postupa po naređenju Pazvanoglua, pobjeđuje vojsku niškog valije Hafiz-paše i osmanlijska administracija je po drugi put dobila ozbiljan udarac. Nakon zauzimanja Beograda, objavljuje da će ratovati sve dok Srbija ne bude nezavisna. Pazvanoglu kasnije pristaje na pokornost sultanu, ali 1807. umire. Karađorđe od njega duže živi sve do stvaranje srpske države”, konstatuje Hoš. Prema pisanju srpskih istoričara, nakon austrijsko-osmanskog rata, da bi spriječio masovno iseljavanje Srba u Banat i Srem, koji su bili pod austrijskom vlašću, sultan Selim III 1791. godine  je protjerao zloglasne janjičare i zabranio im povratak u Beogradski pašaluk. Na čelo Beogradskog pašaluka postavio je Hadži Mustafa-pašu koji je od srpskog naroda dobio nadimak “srpska majka“. Ali, zbog neočekivanih zapleta na Bliskom istoku, osam godina kasnije, janjičari se vraćaju u Beograd pod pritiskom vidinskog paše Pazvanoglua, koji se odmetnuo od sultana. Odmah po povratku, oni su ubili Hadži Mustafa-pašu. Predvodili su ih četvorica velikih dahija : Aganlija, Kučuk Alija, Mula Jusuf i Mehmed-aga Fočić, čiji su zulumi i “sječa knezova“ bili neposredan povod za ustanak. U zvaničnim udžbenicima i knjigama istorije u Bosni i Hercegovini, pa i u Srbiji, Osman Pazvanoglu se uopšte ne spominje kao značajna ličnost i ne pojašnjava se njegova uloga u Prvom srpskom ustanku, niti veza sa srpskim hajducima, što je greška.“

Ali Yavuz istoričar sa Instituta za društvene nauke Afyon Kocatepe Univerziteta u Istanbulu o Pazvanogluu je napisao: „Kako bi pridobio srpske nacionaliste, u periodu Francuske revolucije, poznato je da im je Pazvanoglu poslao na dar šubare i krzno. Rusija je u to vrijeme počela da podržava srpske pobunjenike. Visoku portu je to stavljalo u težak položaj. Zaključuje se da je Pazvanoglu, koji je podržavao pobunjene Srbe protiv Osmanske države, podržavao tako i strane sile kao što je bila Rusija. Ali Yavuz je konstatovao da je Pazvanoglu, iako dovodeći Osmansku državu u tešku situaciju, u zadnjih pet godina od 1802. do 1807. godine časno služio sultanu i nije pravio bune. U Vidinu (Bugarska) izgradio je džamiju, medresu i biblioteku koje su, za razliku od drugih turskih objekata, do danas sačuvane u tom gradu. Na vrhu džamije koju je izgradio Pazvanoglu umjesto polumjeseca nalazi se okrenuto srce.“

                                                                 (Nastaviće se)