Da li je BiH moguća kao država jedino ako se unutar nje prizna da nije -država?!

Gost Dnevnika TV1 večeras je bio profesor Nerzuk Ćurak, koji je komentarisao nakaradnu političku stvarnost današnje BiH, te šta u takvoj državi znači dodjeljivanje počasnih priznanja haškim optuženicima

– Očigledno je da se ništa ne uči iz prethodnih događaja i sa takvom jednom agresivnom potrebom da se oda zahvalnost ljudima koji su pred Haškim tribunalnom osuđeni za ozbiljne optužbe. To su stvari koje naprosto ne doprinose međunacionalnom povjerenju, rekao je za TV1, profesor na Fakultetu političkih nauka Nerzuk Ćurak.
Komentarišući dodjeljivanje zahvalnica i nagrada od strane Narodne skupštine Republike Srpske, presuđenim ratnim zločincima, Biljani Plavišić, Momčilu Krajišniku i Radovanu Karadžiću, kao i Nikoli Koljeviću koji je presudio sam sebi, Ćurak ističe da se radi o jednoj poruci koja i dalje proizvodi politiku nepovjerenja među građanima BiH.
– To je jedna poruka, čak i kada ne bi imala tu namjeru i dalje proizvodi politiku nepovjerenja. Očigledno je da se ništa ne uči iz prethodnih događaja i sa takvom jednom agresivnom potrebom da se oda zahvalnost ljudima koji su pred Haškim tribunalnom osuđeni za ozbiljne optužbe, zločine protiv čovječnosti, gdje imate prvostepenu presudu za zločin genocida. To su stvari koje naprosto ne doprinose međunacionalnom povjerenju, smatra Ćurak.
Dodaje da građani RS time ništa ne dobivaju, a cijela BiH gubi zbog afirmacije stvari koje se ne mogu afirmirati i, što je najgore, mi imamo situaciju da NSRS, pošto je to predstavničko tijelo, šalje poruku da se građani identificiraju sa tim ljudima.
Govoreći o brojnim glasinama o raspakivanju Dejtonskog paketa i Dejtonu 2, Ćurak ističe da je to priča kojoj već prisustvujemo.
– Imajući u vidu opći geopolitički kontekst priča o nekom novom Dejtonu u kapacitetu onog iz novembra 1995. godine, zaista mi se čini kao prodaja magle. Radi se o tome da je nama potrebna vrsta autetničnog priznanja od strane domaćih relevantnih politika, da je započeo proces transformacije BiH iz ratne političke zajednice u političku zajednicu koja pokušava da se izgradi kao zemlja koja je sposobana da se reproducira u političkom i ekonomskom smislu i da postane dio uređenog svijeta, naglašava Ćurak.
– Domaćim političkim akterima bi trebalo naglasititi da prestanu sa pričom o raspakivanju Dejtona jer je on već raspakovan te se sada ide graditi politički i ekonomski sistem koji će omogućiti građanima da iz sfere bavljenja apstraktnim pitanjima nacije natjeraju svoje političare da donose odluke koje su zbiljski važne za reprodukciju svakodevnog života, kaže profesor Ćurak.
Dodaje da prati nastojanja Hrvatske da se na neki način konstituirana neka nova agenda za BiH.
– Svaka dobronamjerna politika koja razumjeva historijsku vertikalu BiH i koja razumjeva da BiH nije država koja postoji od Dejtona i da ona nije država koja svu svoju egzistenciju zasniva samo na etnoteritorijalnim podjelama, takva politika je dobrodošla. Međutim politike koje bi izazivale jednu vrstu bezkonsezualnog preuređenja BiH i to na štetu autetničnih vrijednosti BiH i koje bi za malo promjenjenim rezultatima rata stvorile novu teritorijalnu strukturu, naprosto nisu uredu jer se zaboravlja da je BiH moguće urediti kao zajednicu u kojoj je ravnopravnost svih njenih naroda i građana zagarantovana kroz institucionalne aražane”, ističe Ćurak.
Govoreći o svojoj novoj knjizi “Rasprava o miru i nasilju” koja se promovira prekosutra, Ćurak ističe da se radi o knjizi koja je jedna vrsta interpretacije dva ključna subjekta historije, mira i nasilja, što je beskrajno važna priča za BiH, jer mi 20 godina nakoj rata i dalje živimo u nečemu što je vrlo teško imenovati mirom.
– Kroz svoju knjigu pokušavam da pomirim teoriju i svoj mirnovni aktivistički angažman, tako da je knjiga jedna sinteza teorijskog štiva i aktivnog djelovanja kroz razne oblike javnog djelovanja u smislu otvaranja najtežim pitanja, kazao je Ćurak.
– Knjiga interpretira geopolitiku kao nasilnu tvorevinu imperijalnog uma i kroz sve posljedice te geopolitičke igre koje su se snažno reflektovale u BiH tokom rata pokušavam pronaći razumjevanje za bolju prirodu društvenih odnosa, koja će okončati eru nasilja i pokušati u ovoj zemlji konstituisati jednu eru potizivnog mira zasnovanog na slobodi i pravdi, zaključio je Ćurak.

 

(depo.ba)