Generalna skupština Ujedinjenih naroda (UN) prije 24 godine primila je Republiku Bosnu i Hercegovinu među svoje članove. Ispred sjedišta UN-a na Ist Riveru u Njujorku tog dana zavihorila se bh. zastava s ljiljanima, čime je ozvaničen prijem naše zemlje u ovu najznačajniju svjetsku organizaciju.

Muhamed Šaćirbegović, nekadašnji ministar vanjskih poslova BiH i prvi ambasador BiH pri UN-u, u razgovoru za „Avaz“ kaže da je 22. maj jedan od najznačajnijih datuma u historiji naše zemlje.

Nova aplikacija

Put do članstva u ovu organizaciju, prisjeća se Šaćirbegović, koji je u to vrijeme bio predstavnik Vlade BiH u SAD, praćen je raznim opstrukcijama. Čak je pravljen problem i što je naš zahtjev za aplikaciju stigao putem faksa iz razumljivih razloga, jer je tada Sarajevo bilo uveliko pod opsadom.

– Nasreću, desetak dana prije prijema, doktor Haris Silajdžić, tadašnji ministar vanjskih poslova, došao je u Njujork i napravili smo novu aplikaciju. On je potpisao i uz pomoć prijatelja iz Austrije odnijeli smo je direktno u kancelariju tadašnjeg generalnog sekretara UN-a Butrosa Butrosa Galija – sjeća se Šaćirbegović.

ljiljani-pred-un-om
Zastava RBiH pred zgradom UN-a u Njujorku: Ljiljani se zavihorili prije tačno 24 godine

 

No, uslijedila je neizvjesnost zbog toga kako će aplikacija biti dočekana, s obzirom na daljnje pokušaje određenih snaga da se spriječi prijem naše zemlje u članstvo.

– U to vrijeme prijem u UN su čekale Slovenija i Hrvatska. Mi smo čuli da postoje pokušaji da se BiH odvoji od statusa koji su imale te dvije zemlje. Išli smo kod predsjednika Generalne skupštine UN-a i kazali da je to nemoguće. Na kraju, Slovenija je primljena prva, BiH druga, a Hrvatska poslije nas. Bio je to prvi diplomatski uspjeh naše ratom zahvaćene zemlje i garant našem međunarodnom priznanju i nezavisnosti – kaže Šaćirbegović.

Sukobi s Galijem

Na konstataciju da, uprkos prijemu u UN, BiH nije dobila sve mehanizme zaštite koji su joj pripadali članstvom u toj organizaciji, Šaćirbegović ističe da se ne slaže s takvim ocjenama.

– Bile su usvojene mnoge rezolucije, koje iskreno da su bile ispoštovane, sačuvale bi BiH i od rata i od podjele. Jedna rezolucija tražila je da se JNA povuče iz BiH i ostavi oružje u rukama međunarodno priznate vlade. Ali, problem nije bio u mehanizmima, nego onima koji su ih tumačili. Primjerice, dvoje glavnih savjetnika gospodina Galija u izvještaju su napisali da se JNA povukla. A mi smo znali da su oni samo promijenili ime i zastavu na rukavima. Bilo je još takvih situacija – navodi Šaćirbegović, koji je zbog negativne uloge Galija prema našoj zemlji imao brojne sukobe s njim.

Glavne zasluge našim borcima i građanima

Šaćirbegović ističe da je odnos prema BiH u UN-u tokom agresije često zavisio od situacije na terenu u zemlji.

– Niko nije očekivao da ćemo preživjeti. Zato glavne zasluge za uspjehe na terenu idu našim borcima i građanima. Jedino kada bismo pokazali da ćemo preživjeti napade na terenu, diplomatija je imala ne samo glas nego ponekad i zube. Jer, tek tada smo mogli postići ravnotežu u razgovorima – kaže Šaćirbegović.

 

(avaz.ba)