IZA DEVET REFERENDUMA: Dodik bogatiji za milione maraka, a RS dužna pet milijardi!

Od 2006. godine do danas nije prošla niti jedna godina da Dodik nije obećao referendum. Za to vrijeme, njegovo bogatstvo uvećano je za nekoliko miliona maraka, a vanjski dug Republike Srpske dosegao pet milijardi!

Piše: Semir Mujkić

Devet godina nakon prve najave Milorad Dodik je zakazao referendum u Republici Srpskoj. Njegov imovinski karton pokazuje povećanje bogatstva ovog političara od nekoliko miliona maraka. Vanjski dug Republike Srpske od 1,5 milijardi iz 2006. godine se do danas udvostručio i raste dva puta brže od prosječne plate. Ukupan dug entiteta danas je gotovo pet milijardi maraka.

Od 2006. godine do danas nije prošla niti jedna godina da Dodik nije obećao referendum. Devet godina nakon prve izjave o referendumu njegove izjave, reakcije domaćih političara i javnosti ali i Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini nevjerovatno su slične. Žurnal analizira Dodikova obećanja, put do referenduma i biranje trenutka za izjave i njegovo raspisivanje, promjenu referendumskog pitanja i sličnosti u reakciji međunarodnih zvaničnika.

 

Probni balon

Nedugo nakon što je postao premijerom Republike Srpske u februaru 2006. godine i tokom svoje predizborne kampanje za izbore u oktobru, Dodik je prvi put spomenuo referendum u maju ove godine. Nekoliko dana nakon referenduma u Crnoj Gori o nezavisnosti Dodik je izjavio da Republika Srpska treba da uči iz iskustava drugih. Dodik je izjavio da bi bilo dobro održati referendum i na Kosovu što bi, smatrao je, legaliziralo odlučivanje putem referenduma. Pozvao se na međunarodne povelje i rekao kako Srbi u Republici Srpskoj imaju pravo na opredjeljenje u kojoj državi žele da žive.

Njegova izjava došla je na kraju prvih 100 dana njegove vlasti, u vremenu prije izbora i nakon što je u ime SNSD-a 18. marta 2006. godine potpisao “aprilski paket”. Ovim ustavnim promjenama države je trebala dobiti mnogo više ovlasti nego ranije i do danas se smatra da bi usvajanje ovog paketa zakona, koga je u Parlamentu BiH oborila stranka Harisa Silajdžića, trajno ojačalo državu i oslabilo utjecaj entiteta.

Reakcije u BiH nakon Dodikove izjave bile su gotovo identične današnjim.

Iz OHR-a su saopštili da traže Dodikovo pojašnjenje izjave i naglasili kako je Republika Srpska obavezna da poštuje Dejtonski mirovni sporazum. Političari sa bošnjačkom i bosanskom orjentacijom redom su osudili Dodikovo prizivanje referenduma a neki su tražili od Visokog predstavnika da ga smijeni. U svojoj novoj izjavi Dodik je uvjeravao svoje kritičare da nije “avanturista” i da je svjestan da referendum o izlasku entiteta iz BiH još uvijek nema podršku niti postoji mogućnost da se on prizna. Zanimljivo je kako je Dodik tada izjavio da je za referendum potrebna saglasnost Evropske unije i drugih zemalja.

Milorada Dodika branio je i tadašnji sekretar SNSD-a Rajko Vasić. On je za Nezavisne novine izjavio kako je Dodikova izjava o referendumu dobila previše pažnje i da se političari trebaju posvetiti borbi protiv kriminala.

“To govori da je BiH u teškoj situaciji i bez priče o referendumu. Priču o referendumu treba završiti samo jednom konstatacijom da se deset godina nakon rata narodi u BiH još mrze, još postoje podjele, država je kriminalizovana, a još su prisutni ratni ciljevi”, izjavio je Vasić 2006. godine i dodao da SNSD želi modernu, decentralizovanu i bogatu državu u kojoj će svi narodi biti ravnopravni, a to se jedino može obezbijediti decentralizacijom, otvaranjem novih radnih mjesta, približavanjem EU, a ne majorizacijom, nametanjem, preglasavanjem i sitnim političkim prevarama i kriminalizacijom.

Vasić je tada rekao da je za SNSD priča o referendumu završena!

Sve to je opovrgnuo sam Dodik početkom juna 2006. godine govoreći u Novom Sadu. Raspisivanje referenduma o otcjepljenju bi bila “politička avantura i jurišanje na vjetrenjače”, izjavio je Dodik. On je objasnio da treba insistirati na inicijativi o referendumu kako bi to postao “jedini izlaz” a ta inicijativa dolazi kao reakcija na stavove o ukidanju Republike Srpske.

Priča o referendumu na kratko je završena upozorenjem iz OHR-a da Visoki predstavnik neće dopustiti održavanje bilo kakvog referenduma i da će u slučaju njegovog raspisivanja iskoristiti svoje bonske ovlasti.

Tokom predizborne kampanje Dodik je referendum spominjao još nekoliko puta puta ali kao teoretsku mogućnost u dalekoj budućnosti. Priča o referendumu dobila je na značaju nakon još jednog upozorenja Visokog predstavnika i nakon sve češćih izjava Harisa Silajdžića o ukidanju Republike Srpske. Na izborima u oktobru Dodikov SNSD pobjeđuje na izborima.

Nakon izbora je najavio još jedan referendum – o reformi policije. Taj prijedlog nikada nije dostavio Skupštini.

 

Izborni referendum

Četiri godine nakon prve najave referenduma i ponovo u izbornoj godini, Milorad Dodik je u Skupštini Republike Srpske dobio većinu za Zakon o referendumu. Predizborno ljeto ponovo je značilo više priče o referendumu.

Naredna velika priča o referendumu pokrenuta je ponovo u izbornoj godini. Na skupu u martu 2014. godine Dodik je govorio o referendumu.

“Referendum nije stvar koja se poteže nekoliko puta, to se radi samo jednom i da li će uspjeti zavisi od toga da li ste odmjerili vrijeme i način. Mislim da to ne možemo realizovati u ovom trenutku, sada bi to bilo realno opasno”, rekao je Dodik na javnoj tribini u Bijeljini pred više stotina građana, prenosi Alternativna televizija i objasnio da referendum nosi ogroman rizik, jer bi u slučaju neuspjeha Republika Srpska mogla da izgubi i ovo što sada ima.

“Da li će neko poslije mene ili nas prepoznati to vrijeme, ne znam, ali znam da se prije nekoliko godina nije smjelo ni pričati o referendumu, a sada Republika Srpska ima zakon o referendumu i Narodna skupština u toku noći, ove ili neke sljedeće, može da donese odluku o raspisivanja referenduma o statusu Republike Srpske”, izjavio je Dodik.

Dodik u proteklih devet godina nije raspisao referendum niti kada je Haris Silajdžić javno pozivao i zagovarao ukidanje Republike Srpske. Nije to uradio niti 2012. godine kada je Tužilaštvo BiH obustavilo istragu u slučaju Dobrovoljačka.

Dodik je tada prvi put nagovijestio da bi referendum mogao biti o stavu prema državnom Sudu i Tužilaštvo. Nakon toga je govorio samo o referendumu o statusu entiteta u državi uz pomenutu izjavu da se referendum može održati samo jednom i da ga treba dobro pripremiti.

 

Referendum – jedina tema

Koje su to onda okolnosti koje su dovele do raspisivanja referenduma u 2015. godini? Godina nije izborna a zvaničnog stava izabranih političara o ukidanju Republike Srpske nema. Referendum i nije raspisan zbog toga jer se pitanje odnosi na rad Tužilaštva i Suda BiH te odluka Visokog predstavnika.

Presudni i jedini referendum u precizno izabranom trenutku, kako je najavio Dodik, neće biti o položaju entiteta nego o radu tužilaca i sudija.

On dolazi u vremenu nakon gašenja Bobar banke u kojoj je ostalo “zarobljeno” na desetine miliona maraka građana i institucija i afere sa prisluškivanjem premijerke Željke Cvijanović koju opozicija optužuje da je kupila dva poslanika.

Penzije u Republici Srpskoj su ugrožene jer je dug prema Fondu penzionog osiguranja veći od 400 miliona maraka.

Novi kredit od Međunarodnog monetarnog fonda još uvijek nije odobren kao ni dva kredita koje je obećala Rusija.

Malo je nedavno nedostajalo da Dodik izgubi većinu u Narodnoj skupštini kada je jedan od najvažnijih članova SNSD-a Igor Radojičić najavio izlazak iz kluba poslanika pa kasnije promijenio svoju odluku.

U isto vrijeme kada je raspisivan referendum mediji su objavili informaciju o pokretanju istrage o privatizaciji banjalučke robne kuće Boska. Ugovor o privatizaciji 2008. godine je potpisao Milorad Dodik kao premijer. Robna kuća je prodana Draganu Đuriću i Miroslavu Miškoviću.
Po krivičnoj prijavi predmet je formiralo Tužilaštvo BiH.

(zurnal.ba)