Piše: Saud Grabčanović
Brojnost stećaka i lokacije najpoznatijih nekropola u BiH
Stećci, srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici masivne izrade su vezani za cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine, te dijelove Srbije, Crne Gore i Hrvatske, koji su nekada bili dijelovi velikog bosanskog kraljevstva. Od 70.000 evidentiranih stećaka na 3300 lokaliteta, u Bosni i Hercegovini nalazi se oko 60000, u Hrvatskoj 4400 stećaka ( Dalmacija,Lika), u Crnoj Gori oko 3500 stećaka ( CG Sandžak, Boka) i u Srbiji oko 4100 stećaka ( Sandžak, užički kraj). Osnovne grupe stećaka čine položeni i uspravni kameni monoliti. Po zastupljenosti najbrojniju grupu čine sanduci, zatim ploče, a najmanji broj je sljemenjaka. Položeni spomenici predstavljaju prvu formu stećaka i zastupljeni su na čitavom području njihova rasprostiranja. Među uspravnim kamenim monolitima raspoznaju se sljedeći tipovi: stela, stup (obelisk), krstača i nišan.Među ukrasnim motivima na stećcima, uz njihov naglašeni simbolizam svojstven srednjovjekovnoj umjetnosti, raspoznaju se svjetovni, religiozni simboli i ostali ornamenti koji se međusobno prepliću i upotpunjuju. Ornamentika stećaka otkriva shvaćanja i osjećanja cijele jedne epohe, kako ljudi koji su sudjelovali u njihovoj izradi, tako i pokojnika koji su tu našli svoja zadnja odredišta, po čijoj su želji – kako kažu pojedini natpisi – stećci i klesani. Prema svjedočanstvima sa natpisa, postoje sljedeći nazivi, koji se preklapaju i paralelno koriste za obilježavanje stećaka: „bilig“, „kâm (kamen)“, „zlamen“, „kuća“ i „vječni dom“. Nazivi ukorijenjeni u običnom narodu su: „mramorje“, „mašeti“ „grčki grobovi“, „stare grobnice“, „kaursko groblje“, „divovsko kamenje“. Naziv « stećak» dobio je po njegovoj glavnoj namjeni da „stoji“ iznad groba kao spomenik. To je particip prezenta od glagola stajati – stojeći ili, kako se ranije govorilo „steći“. Osnovne grupe stećaka su položeni i uspravni kameni monoliti. Među uspravnim kamenim monolitima raspoznaju se sljedeće varijante: stela, stup (obelisk), krstača i nišan. Spomenici ove vrste u većem broju nalaze se u sjeveroistočnoj Bosni (okolina Srebrenice i Zvornika), dok se u drugim predjelima Bosne i Hercegovine pojavljuju pojedinačno. Najveći broj stećaka pripada vrsti položenih monolita, koji se pojavljuju u tri forme: ploča, sanduk i sarkofag (sljemenjak). Među pojedinačnim oblicima evidentirano je oko 40.000 sanduka, 13.000 ploča, 5500 sljemenjaka, 2500 stupova, 300 križeva te amorfnih oblika oko 300. Ukrašenih stećaka, odnosno stećaka s reljefima, evidentirano je preko 5000 primjeraka. Po brojnosti stećaka prvo mjesto zauzimaju općine Nevesinje i Konjic sa 3000 do 4000 primjeraka. Nominirane nekropole sa stećcima su nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine i uživaju najveći stepen pravne zaštite, osiguran odlukama o proglašenju nacionalnim spomenicima.
Bosanski stećci na UNESCO-voj listi
Na Tentativnu listu UNESCO-a upisane su sljedeće nekropole stećaka iz Bosne i Hercegovine :
- 1. Nekropola RADIMLJA-Stolac, FBiH
- 2.) Nekropola BISKUP- Konjic, FBiH
- 3.) Nekropola KALUFI Nevesinje, RS
- 4.) Nekropola BORAK (HAN STJENIČKI PLATO) SELO BURATI-Rogatica, RS
- 5.) Nekropola MACULJE-Novi Travnik, FBiH
- 6.) Nekropola DUGO POLJE – Jablanica, FBiH
- 7.) Nekropola GVOZNO-Kalinovik, RS
- 8.) Nekropola GREBNICE-BUNČIĆI U SELU RADMILOVIĆA DUBRAVA – Bileća, RS
- 9.) Nekropola BIJAČA – Ljubuški, FBiH
- 10.) Nekropola u OLOVCIMA KOD KLADNJA – Kladanj, FBiH
- 11.) Nekropola na lokalitetu MRAMOR U MUSIĆIMA, Olovo, FBiH
- 12.) Nekropola KUČARIN – DONJE POLJE KOD SELA ŽILIĆI, Goražde, FBiH
- 13.) Nekropola BOLJUNI, Stolac, FBiH
- 14.) Nekropola UMOLJANI, Trnovo, FBiH
- 15.) Nekropola u LUBURIĆA POLJU, Sokolac, RS
- 16.) Nekropola POTKUK U BITUNJI, Berkovići, RS
- 17.) Nekropola u selu BEČANI, Šekovići, RS
- 18.) Nekropola na lokalitetu MRAMOR (CRKVINA) U VRBICI, Foča, RS
- 19.) Nekropola ČENGIĆA BARA, Kalinovik, RS
- 20.) Nekropola RAVANJSKA VRATA, Kupres, FBIH