Umro je Fadil Ademović, jedan od najstarijih bosanskohercegovačkih novinara. Samo je nekoliko ovdašnjih medija objavilo ovu vijest podsjećajući na nekoliko šturih biografskih činjenica. Karijeru je počeo u listu “Naša riječ” u Zenici, nastavio u Oslobođenju, bio godinama glavni i odgovorni urednik lista Zadrugar i završio karijeru kao savjetnik u Predsjedništvu BiH.
Dobitnik je najviših novinarskih nagrada za životno djelo: “Veselin Masleša’’ Udruženja novinara Bosne i Hercegovine i “Moša Pijade’’ Saveza novinara Jugoslavije, dobitnik nagrada gradova Zenice i Bijeljine. U dva mandata bio je predsjednik Udruženja novinara BiH.
Izvan ovih zvaničnih podataka ostao je nezabilježen njegov ogroman trud na dokumentovanju historijata bosanskohercegovačkog novinarstva.
Fadil Ademović bio je “kućni pisac” Mediacentra Sarajevo. Za nas je, a zapravo za bosanskohercegovačku novinarsku zajednicu, napisao tri kapitalne knjige iz historije ovdašnjeg novinarstva.
“Prve novine i prvi novinari u BiH”, u kojoj je sakupio informacije ne samo o novinarima i novinama iz druge polovine 19. vijeka nego je i osvijetlio to vrijeme i glavno pitanje srpsko-hrvatskih odnosa: hoće li se BiH priključiti Srbiji ili Hrvatskoj? Iz njegove knjige doznali smo više o prvim novinarima ovog prostora: Ivanu Franu Jukiću, Milošu Mandiću, Salihu ef. Hadžihuseinoviću zvanom Muvekit, Teofilu Petranoviću, Mehmedu Hulusiju, Jozefu Alkalay, don Franju Milićeviću i Mehmedu Šakiru Kurtčehajiću kojeg je posebno pogađala ovdašnja neukost pa je pisao prije 150. godina: “prokleto ovo neznanje, da li je ono mrtvačku zemlju na nas bacilo, te se ne možemo probuditi iz ovog sna”.
Fadil Ademović je autor knjige Mediacentra “Bosanskohercegovačko novinarstvo 1918–1941” u kojoj je analizirao ovdašnje novine između dva svjetska rata uključujući i dio o prvim novinarkama na ovom prostoru – Milene Mrazović kao prve, ali je zabilježio i imena: Stela Zon, Hana Plej, Melika Kulenović, Marica Vidović, Marija Đurić – Zagorka, Olga Majstorović, Mileva Sarajlić, Delfa Ivanić, Julka Popović – Srdić, Jelena Ostojić, Zorka Babić – Mitrović, Mitra Moračina, Stoja Kašiković, Mara Ljubibratić itd.
Fadil Ademović je autor i knjige “Novinarstvo i ustaška propaganda u NDH 1941–1945” prvog djela na ovim prostorima koje je osvijetlilo to vrijeme i njegove medije. Dakle novine ali i prvu (Državnu krugovalnu postaju) radio stanicu pokrenutu u Sarajevu, 14. jula 1942. Ovaj istraživački poduhvat u potpunosti je finansirao Mediacentar Sarajevo i on je, kako je pisao jedan od recenzenata, Ivan Lovrenović “popunio potpunu prazninu u dijakronijskom istraživanju i poznavanju povijesti bosanskohercegovačkih medija i žurnalizma”.
Prije desetak godina, u izdanju Kult Sarajevo, objavio je na više od hiljadu stranica knjigu “Četništvo i četnička propaganda u Drugom svjetskom ratu 1941–1945” što je sveobuhvatni dokument o genezi, programskim ciljevima i praksi tog pokreta. Kako navodi u uvodu svoje knjige: u njenoj je osnovi težnja da se doprinese reafirmaciji i vraćanju dostojanstva povijesnim faktima.
Fadil Ademović je veliko i značajno ime bh. novinarstva. O tome svjedoče knjige koje je napisao i trajno nas zadužio.
(media.ba)