Zahtjev za provođenje Revizije presude Bosne i Hercegovine protiv Srbije za Genocid formalno je okončana priča. Međunarodni sud pravde u Den Hagu odbacio je u četvrtak, 9. marta 2017. godine Zahtjev zbog nelegitimnosti bosanskohercegovačkog agenta. Ova odluka Suda je izazvala čitavu buru negodovanja i produbila je političku krizu, u čijem se žarištu našao Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Piše : Mehmed Pargan (Podrinje.online)
U ovom tekstu donosimo izjave i stavove brojnih političkih i javnih ličnosti, kako bismo rasvijetlili kompletnu priču o reviziji tužbe i njenom odbacivanju.
Status Sakiba Softića, agenta Bosne i Hercegovine u predmetu Bosna i Hercegovina protiv Srbije, bio je temeljno proceduralno pitanje oko koga su se vodile sve rasprave. Mladen Ivanić, srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, još u julu prošle godine samoinicijativno je obavijesti Sud da Softić nema legitimitet i da Sud ga ne treba prihvatiti kao validnog predstavnika Bosne i Heregovine, jer nije dobio potvrdu tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Međutim, bošnjački član Predsjedništva svoje stavove je bazirao na sasvim drugačijim principima, koji su iznijeti u saopćenju koje je plasirano iz Kabineta Bakira Izetbegovića:
“U svojstvu agenta BiH pred Međunarodnim sudom pravde g. Softić je ovlašten da zastupa BiH i ima legitimaciju da u ime BiH poduzima sve pravne radnje u vezi sa tužbom BiH koje su propisane Statutom i Pravilima Suda. Jedna od tih pravnih radnji jeste i radnja pokretanja postupka revizije Presude od 26. februara 2007. godine. Odluka Predsjedništva BiH od 4. oktobra 2002. godine donesena je u skladu sa Ustavom BiH i Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH. Odluka je stupila na snagu danom donošenja. U Odluci nije propisano bilo kakvo ograničenje mandata g. Softića. Ova odluka Predsjedništva BiH nikada nije izmijenjena, niti je ikada stavljena van snage.”
SUD PREKRŠIO SVOJ STATUT
Pravnica Ašida Žilić, koja je bila angažirana u širem timu Alije Izetbegovića tokom devedesetih godina, na svom Facebook profilu pojasnila je svoje stajalište međunarodnog prava, odnosa prema Međunarodnom sudu i odnosa ovoga suda prema pravnom sistemu Bosne i Hercegovine. Ona smatra da postoji pravo i mogućnost podnošenja žalbe Sudu u Hagu, jer on nije Reviziju presude razmatrao, već ju je odbio iz proceduralnih razloga. Ona ističe također da predsjednik ovoga suda nije mogao odlučivati o Reviziji jer je odlučivao u prvostepenoj presudi.
„Registrar Philippe Couvreur je pogrešno primijenio materijalno pravo. O pitanju PUNOMOĆI se mora primijeniti BOSANSKO PRAVO. REGISTRAR Philippe Couvreur je, također, prekršio STATUT SUDA. Naime, Statut suda ne traži obnavljanje punomoći počev od 1978. Softić je imao punomoć bez obnove u revizionom postupku Srbije u istoj pravnoj stvari, piše Ašida Žilić.
Međutim, Sud je bez posebnih objašnjenja odbacio zahtjev za reviziju, dajući sljedeće objašnjenje:
„Sud je propisno razmotrio mišljenja članova Predsjedništva, koja su iznijeli u svojim pismima. Sud smatra da sadržaj ovih pisama pokazuje kako nikakvu odluku nisu donijela nadležna tijela, u ime Bosne i Hercegovine kao države, glede zahtjeva za reviziju Presude od 26. februara 2007. godine u slučaju primjene Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida (BiH vs. Srbija). Stoga, ne može se ništa poduzeti glede dokumenta pod nazivom ‘Aplikacija za reviziju Presude od 26. februar 2007. godine u slučaju primjene Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida (BiH vs. Srbija)“.
Nakon ovoga događaja bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović održao je konferenciju za medije na kojoj je kazao da se radi o političkoj presudi, a ne o poštivanju prava Bošnjaka na istinu:
“Sud nije donio odluku kojom je ova materija regulisana. Sud nije donio odluku jer nije ni razmatrao slučaj. Sud je donio političku odluku i odigrao političku igru. Da se sud oslonio na vlastite dokumente, ne bi mogli osporiti mandat agenta Sakiba Softića. Tražili su od nas zajednički stav, znajući da takvog stava nema. Sud je odlučio da zatvori vrata pravdi. Ranija presuda ni približno ne razjašnjava ulogu Miloševićevog režima u ratu u BiH. Učinili smo sve što je u našoj moći da se istina dokaže i da pravda pobijedi”, kazao je Izetbegović.
VUČIĆ ŽELI DA SA BOŠNJACIMA GLEDA U BUDUĆNOST
Pokretanje revizije tužbe otvorilo je mnoge bolne rane. Srpski političari iz Bosne i Hercegovine su otvoreno stali u odbranu Srbije, negirajući Genocid i pravo Bošnjaka da traže pravdu. Nakon odbijanja zahtjeva za Reviziju Vukota Govedarica, predsjednik SDS-a, i Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, zatražili su da se Izetbegović izvini Srbiji i srpskom narodu. Mnogo ozbiljniju poruku, koja ulijeva stabilnost, poslao je premijer Srbije Aleksandar Vučić ,izjavio je kako odbacivanje zahtjeva BiH za reviziju tužbe protiv Srbije ne vidi kao pobjedu, jer će, kako je kazao, pobjeda biti kada Srbi i Bošnjaci budu razumjeli da trebaju gledati u budućnost, a ne da tugu jedne strane vide kao svoj uspjeh. On je izrazio uvjerenje da Srbi i Bošnjaci mogu razgovarati o budućnosti, da ono što je bilo u prošlosti ne treba biti zaboravljeno, ali da se s tim mora živjeti te stvarati drugačiju i bolju budućnost, prenio je Tanjug.
Tenzije između bošnjačkih i srpskih političkih predstavnika su znatno splasnule kada je iz Haga došla informacija da je Zahtjev odbačen. Međutim, problemi su se pojavili unutar bošnjačkog političkog korpusa, kada se ispostavilo da je agent Sakib Softić prije desetak mjeseci dobio pojašnjenje iz haškog suda da nije legitiman. Ta informacija, koja je u srbijanskoj javnosti bila poznata, u bh. medije je plasirana tek nakon odbijanja Zahtjeva. To je pokazalo koliko se bh. javnost pripremala uopće za reviziju tužbe.
Mediji u Bosni i Hercegovini uopće nisu duboko ulazili u problematiku revizije, osim što su se pozivali na zločine koji su počinjeni u Bosni i Hercegovini. Političke partije, nezavisni analitičari itd, niko se zapravo nije ozbiljno bavio tužbom i njenom revizijom. Čak ni samo Predsjedništvo, odnosno Kabinet člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića. S obzirom na organizaciju državnog aparata, naravno, to nije bilo ni moguće. Jedino se i moglo svesti na nivo nevladinog sektora.
Kada je Zahtjev oboren, salva nezadovoljstva usmjerena je upravo prema Izetbegoviću, iz nekoliko razloga. Prvo su napadi došli zato što se Revizija nije pokrenula ranije, već se čekala zadnja sedmica u deset godina koliko je ostavljeno za njeno pokretanje. To je moglo ozbiljno utjecati na suštinsku stranu Revizije, ali pošto do nje nije došlo, ona je stavljena ad acta.
Druga optužba je Izetbegoviću stavila na teret da je svjesno prikrivao informaciju da je Sakib Softić razvlašten i da ne može predstavljati Bosnu i Hercegovinu pred Tribunalom u Hagu. Od Izetbegovića je zatraženo da pojasni zbog čega je uopće Softić predao zahtjev i zbog čega se išlo u postupak revizije, ako je postojao jasan stav Haškog tribunala od 26. maja 2016. godine da je potrebno novo imenovanje za reviziju presude. Ovdje se vraćamo korak nazad – kompletna javnost u Bosni i Hercegovini je površno pristupila reviziji.
Dok su u Beogradu organizovane emisije, u Banja Luci se pripremali timovi koji će savjetovati i tražiti rješenje kojim će se osporiti revizija, naša javnost (ne samo institucije i političari) ostajali su inertni i nezainteresovani. Naučna javnost apsolutno nije bila na nivou zadatka. Civilni sektor skoro da nije postojao.
REVIZIJA ISKORIŠTENA ZA POLITIČKE OBRAČUNE
Od Izetbegovića je zatraženo da podnese čak i ostavku na sve pozicije, ali je on kazao da to neće učiniti, jer smatra da je u interesu zemlje i naroda dao svoj maksimum. Najoštriji u zahtjevima su bili lider SBB-a Fahrudin Radončić, te čelni ljudi opozicionih stranaka u FBiH, prije svih Nermin Nikšić (SDP), Željko Komšić (DF), Reuf Bajrović (GS). To je ustvari pokazalo da je sama tužba sekundarna, kao i revizija, već je suština u političkom obračunu u kojem je revizija odlično sredstvo.
“Ostavku neću podnijeti jer mislim da činim ono za šta me moj narod i izabrao”, kazao je Izetbegović, priznavši da je znao za pismo suda iz maja 2016. u kojem je Softić obaviješten da nije agent.
“Međutim, taj papir nije bio utemeljen na statutu i pravilima suda, niti na praksi suda. Softić je dva puta zastupao BiH, Srbija je pokrenula reviziju i tada je Softić imao legitimitet. Sud je dva puta zaustavio pokušaj revizije, prvi put preko registrata, a drugi put obraćanjem članovima Predsjedništva BiH”, zaključio je on.
Da cijeli slučaj bude još više produbljen, u javnost su plasirane najave da će protiv Softića biti pokrenute tužbe jer je obmanuo javnost, iako je imao zvaničnu informaciju iz Haga da ne može biti agent Bosne i Hercegovine. Izetbegović je takvu inicijativu ocijenio kao glupost, kazavši:
“Mi smo cijenili da vrijedi pokušati i ići dalje, da treba sve učiniti za pravdu u ovoj zemlji i da ne treba ispustiti šansu ili obazirati zato što je neki registrar, koji se ne poziva na statut i pravila, sam po sebi nešto odgovorio. Išli smo dalje, smatrajući da ćemo valjanom aplikacijom ubijediti sudije. Nikada se nisu pozvali ni na šta, ni na statut ni na pravila”.
REIS KAVAZOVIĆ: ŽRTVA JE ODBIJENA!
Iznoseći stav Islamske zajednice u Bosni i Hercegovine reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović optužio je sud da nije radio po pravdi i pravu, već da je podlegao interesima Beograda:
„Poruka je jasna! Žrtva je odbijena! Ako je ovo zadnja instanca, valja nam je prihvatiti s gorčinom. Genocid su počinili vojska i policijske snage RS. To je sada konačna odluka MSP. Srbija je to dopustila. U svijetu kakav jeste teško je bilo očekivati više. Naša je obaveza bila da se pojavimo pred Sudom. Ostalo je na njihovoj savjesti i moralu. Vidjeli smo kakva im je savjest i moral“ – kazao je za Avaz.ba reis Kavazović.
Mr. Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS, ocijenio je da Bosna i Hercegovine mora u novoj fazi ući u proces provođenja sudske presude u kojoj je potvrđeno da su jedinice Vojske RS i MUP-a RS počinile Genocid, te da država Srbija nije spriječila počinjeni Genocid.
„Ne treba zaboraviti da je postojeća presuda jasno kazala da su institucije bh. entiteta RS odgovorne za Genocid, a Srbija odgovorna što nije spriječila Genocid. Poslije Drugog svjetskog rata jedine tužbe za Genocid donijete su protiv Srbije i RS, te pojedinačne, protiv njihovih oficira za Genocid u zaštićenoj zoni UN Srebrenica. Smatram da je opstrukcijom pokretanja revizije presude propuštena povijesna prilikaza utvrđivanja višeg stupnja istine, a time i postizanja trajnog pomirenja na ovim prostorima“, kazao je Salkić.
On je iskazao zabrinutost što su hrvatski politički predstavnici zanemarili činjenicu da su Hrvati iz RS protjerani, etnički očišćeni, da su srušene bogomolje itd, a da niko ne zahtijeva procesuiranje počinilaca.
Oštre poruke uputio je i bivši reisu-l-ulema Mustafa-ef. Cerić:
„Zdrava ljudska inteligencija ne može pojmiti da Međunarodni sud pravde pita optuženog za zločin genocida je li suglasan da ga se procesuira zbog toga. To je isto kao kad bi Pauls Jozefs Gebelss bio pitan da li Nirberški sud može procesuirati odgovorne za Holokaust. A to se upravo dogodilo u slučaju s Bosnom.
Međunarodni sud pravde je tražio da se punopravno optuženi za Genocid (vojska i policija manjeg bosanskog eniteta) izjasne je su li suglasni da se pokrene revizija njihove nedovršene presude protiv Srbije zato što nije spriječila Genocid nad Bošnjacima u Bosni. Procijenite samo ko je ovdje zdrav, ko je je bolestan, ko je lud, a ko normalan?“, pisao je u svojoj kolumni na portalu Bošnjaci.net ef. Cerić.
U potpunoj zbunjenosti posljednjih dana svi se utrkuju da nađu krivca i iznesu svoj stav. Izvjesno je da su prije svega Bošnjaci, kao narod nad kojim je počinjen Genocid, zapali u novu krizu, a sa njima i država Bosna i Hercegovina. Izlazak iz krize zahtijeva hladnu glavu i jasno definisan cilj. Možda je to konačno pokretanje procesa provođenja Presude iz 2007. godine, u kojem treba jasno pokazati da imamo znanja i snage da dobijenu pravosudnu bitku ne izgubimo.
Šta znači provođenje presude?
To niko ne zna. Jer, mi se ne pripremamo, niti istražujemo. Javni diskurs u Bošnjaka sveden je na Facebook status, koji mora imati u sebi sadržanu optužbu nekoga ili psovku. A na takav način se ne može praviti država niti očekivati budućnost. Stoga, krivnja se u ovom trenutku mora podijeliti ravnomjerno na sve nas.
(kliker.info)