Kontekst u kojem smo do sada radili

Piše: Senadin Lavić

Programska matrica i izazovi koje je historijski tok postavio pred BZK „Preporod“ u proteklom periodu odredili su unutarnju dinamiku naših redovnih aktivnosti. Pokazali smo da smo u stanju postaviti pitanje o sebi i smislu svoga postojanja, a prije svega pitanje odgovornosti za misiju koju „Preporod“ ima u ovome izuzetno teškom historijskom trenutku. Očuvanje funkcioniranja „Preporoda“ bilo je naš primarni cilj. Sasvim je jasno da smo očuvali „Preporod“ i da naša institucija kulture nastavlja funkcioniranje u izmijenjenim povijesnim i egzistencijalnim okolnostima. Kao predsjednik BZK „Preporod“ imao sam pred sobom odmah u početku mandata dva velika problema koja su bitno određivala kontekst rada „Preporoda“.

Prije svega, svi smo bili svjedoci globalizacijskog procesa koji je pod imenom recesije ostavio veliki trag na našem društvenom životu, a ogledao se u finansijskoj krizi kojoj se naša krhka državna struktura nije mogla oduprijeti. Gledajući u odnosu na 2010. godinu četiri puta manje smo imali sredstva 2014. godine – to jasno govori u kakvom smo procesu bili zahvaćeni. Morali smo se prilagoditi tom globalizacijskom toku i osigurati neku validnu poziciju u njemu kroz lokalno i regionalno djelovanje.

Drugi nezaobilazan proces i faktor koji je bitno uticao na rad „Preporoda“ bila je ratom nametnuta struktura države (dejtonski politički sistem) koja je u periodu od 2006-2014. godine zakočila naše društvo, a ogledala se u oživljavanju starih antibosanskih ideologija. To je dovelo do brojnih reakcija, prije svega, među bošnjačkim političkim i kulturnim strukturama koje nažalost nisu uvijek znale odgovoriti valjano na izazove. Među Bošnjacima se pojavio trend osnivanja novih udruženja koja su pretendirala da budu „krovna i nadređena“ već postojećim i djelatnim, što je dovelo do bespotrebnih tenzija i trošenja vlastitih snaga na unutarbošnjačkim konfliktima. Većina tih novoosnovanih udruženja doživjela je fijasko. BZK „Preporod“ je u tome periodu bio čuvar svijesti o bosanskoj cjelovitosti i borio se otvoreno protiv etničke getoizacije bošnjačkog naroda i pokušaja da ga se svede na religijsku skupinu od strane neodgovornih pojedinaca koji nisu razumjeli povijesni trenutak.

Mi smo i dalje građanska, civilna, elitna, narodna i dobrovoljcima vođena asocijacija bošnjačkih pregalaca u polju kulture. To je već postalo naš prepoznatljiv profil u društvu. Sasvim je bilo neopravdano kada su neki neupućeni i neobaviješteni pojedinci zahtijevali od „Preporoda“ da radi poslove državnih institucija ili da izigrava akademiju nauka ili odbor neke političke partije ili neki univerzitetski odjel. Mi smo vođeni idealom razvijanja bošnjačke kulturne forme u ovome vremenu, odanošću prema Bosni i bošnjačkoj kulturi koja je za nas nezamisliva bez bosanskohercegovačkog okvira i sekularnog društva. Zato smo uvijek ustrajavali na kritičkom dezavuiranju svakog neopravdanog preuveličavanja, glorifikacije, mitomanije ili minimiziranja bošnjačkog kulturnog bića. Naša je lozinka uvijek bila kulturna mjera ili s mjerom govoriti o svemu. Bošnjačkoj kulturi danas ne treba mitska ili ideološka konstrukcija koja bi je falsificirala i pretvorila u lažnu pripovijest. Bošnjačka kultura se ne legitimira mitomanskim ili ideološkim insceniranjem velikih naracija i sadržaja.

U našem radu trudili smo se da budemo vezivno tkivo između intelektualaca različitih profila i institucija, da slobodno i kritički elaboriramo aktualna pitanja našeg historijskog trenutka, da putem otvorenog dijaloga predložimo moguće smjerove djelovanja, da preferiramo bošnjačko povezivanje na svim razinama društvenog života i na svim meridijanima, da izbjegnemo provincijalizaciju kulture i njezino reduciranje na ideologizirane forme predmodernog poimanja svijeta, da organiziramo naučne i stručne rasprave o vlastitom bošnjačkom identitetu, da promoviramo knjige i autore koji su ostvarili značajan znanstveno-istraživački iskorak u našoj kulturnoj i znanstvenoj zajednici i tako redom… Pritom, uvijek smo mislili na interes Bosne kao povijesne i pravno-političke cjeline koja osigurava naš kulturni sadržaj kao pojedinaca ili kao pripadnika bošnjačkog naroda. Naša vrhovna vrijednost bila je i ostala Bosna! Pokazali smo da je naše bosanstvo, bošnjaštvo i muslimanstvo identitetna osnova kulturne strukture našeg postojanja u savremenoj evropskoj zajednici naroda i država-nacija. Nismo se plašili da sudjelujemo, vrlo aktivno i odgovorno, u borbi za preciznu nominaciju i očuvanje identitetne forme koja je naše povijesno određeno. Niko više neće moći da se poigrava s našim imenom i našim vlastitim identitetom. To su Bošnjaci širom Bosne prepoznali i pozdravili s oduševljenjem.

 

Prijedlozi za rad BZK „Preporod“ u narednom periodu

Naša generacija danas mora postaviti teška pitanja o svojoj „sudbini“. Neophodno je, stoga, postaviti i pitanje pred Bošnjake o budućnosti BZK „Preporod“. „Preporod“ je projekt svih Bošnjaka i tiče ih se bez obzira gdje bili u ovome času. Dakle, kako dalje raditi i u kojem smjeru intenzivirati svoje aktivnosti? Šta danas znači „Preporod“ i kakva je njegova buduća uloga u bošnjačkom narodu? Kakav je smisao postojanja „Preporoda“ u budućnosti?

U vremenu koje je ispred nas BZK „Preporod“ će nastaviti razvijati osnovne sadržaje svoje misije koja je etablirana programskim dokumentima i aktuelnim historijskim izazovima. To je do sada značilo da se čuvamo populizam i da svoje projekte provodimo na vrhunskoj razini. (OČUVATI KVALITET SPRAM POPULIZMA I MEDIJSKIH MANIPULACIJA)

BZK „Preporod“ živi i razvija se kao vertikalan i horizontalna mreža Matičnog odbora u Sarajevu i općinskih društava širom BiH kojima se u narednom periodu treba posvetiti još više pažnje. Posljednje četiri godine posvećena je velika pažnja radu općinskih društava i ostvarena je plodonosna saradnja Predsjednika i Matičnog odbora s odborima na terenu, te je očuvanje i razvitak takve saradnje neophodno nastaviti u narednom periodu. (PRENOS ZNANJA I HARMONIZACIJA SADRŽAJA KULTURE)

BZK „Preporod“ je uspostavio saradnju s bošnjačkim institucijama u zemlji i inostranstvu. Tu saradnju treba dalje nastaviti i produbljivati. (HRVATSKA, SANDŽAK, KOSOVO, AUSTRIJA, NORVEŠKA, SAD I TURSKA).

BZK „Preporod“ je institucija kulture bošnjačkog naroda i ne treba biti pretvoren u političku partiju ili religijsku organizaciju, niti biti sredstvo za određene političke i klerikalne projekte neke grupe koja „Preporod“ vidi kao sredstvo za ostvarivanje svojih političkih ciljeva nad Bošnjacima. (OTKLON O SUMNJIVIH IDEOLOŠKIH MATRICA)

BZK „Preporod“ se treba jasno usmjeravati ka znanstveno-kulturnoj formi djelovanja u javnosti. To je profil budućnosti našeg društva. BZK „Preporod“ mora sve više postajati znanstveno-kulturna institucija Bošnjaka i centar ozbiljnih istraživanja i promišljanja o bošnjačkoj sudbini. Mi smo odavno prevazišli narativ o nekom „kulturno-umjetničkom društvu“, „društvu mrtvih pjesnika“ ili „folklornoj sekciji“, mada i to podržavamo kao dio identitetnog određenja Bošnjaka. Stoga je neophodno razmišljati o uspostavljanju Instituta za analizu kulturnih i društvenih trendova. Oko tog instituta, kao proširenja Centra za bošnjačke studije, moralo bi se okupiti sve što bošnjačka intelektualna elita danas ima. Institut bi radio na enciklopedijskoj historiji Bošnjaka i historiji Bosne, pratio bi regionalne i evropske tokove znanja i politike, osigurao kvalitetne i pravovremene analize procesa koji se odnose na Bosnu i Bošnjake, osigurao memoriju istine o genocidu, osigurao mladim znanstvenim istraživačima da se vežu za bosansko-bošnjačke teme tokom svoje znanstvene i univerzitetske karijere i drugo. (ZNANSTVENI ISKORAK i OTKLON OD IDEOLOŠKO-PROPAGANDNIH STEREOTIPA – usmjeravanje znanstvenih istraživanja na bosansko-bošnjačke teme i problemska pitanja)
BZK „Preporod“ ne može raditi po nepromjenljivim programima. Ono što su naši preci započeli 1903. kao kulturni preporod bošnjačkog naroda, danas mora biti izraz svijesti o našem vremenu.

Životnost „Preporoda“ je u inoviranju i prilagođavanju programa rada historijskom toku i duhu vremena. U tom smislu smo podržali digitalizaciju Gajretovih izdanja (Kalendar), aktivirali rad „Galerije Preporoda“ i omogućili brojnim stvaraocima da izlažu svoje radove, a odnedavno i studentima Akademije likovnih umjetnosti. Pritom, web-sites naših općinskih društava ne trebaju biti dnevno-političke, ideološke ili privatne stranice pojedinaca, već odgovorno postavljene informacije o kulturnim sadržajima u historijskom toku. (MODERNIZACIJA PROGRAMA I SADRŽAJA RADA)

Nastaviti potpomaganje i međusobnu saradnju općinskih društava na svim nivoima. Regionalni centri moraju preuzeti veću odgovornost na sebe i brigu za društva koja im gravitiraju s ciljem da se napreduje u razvijanju bošnjačke kulturne forme. (POTPOMAGANJE i SOLIDARNOST)

BZK „Preporod“ mora nastaviti razvijati partnerske odnose s drugim sličnim organizacijama, znanstvenim institucijama, religijskim institucijama i političkim subjektima, te izbjeći svako reduciranje na neku izoliranu zajednicu ljudi koji ne primjećuju aktualni povijesni trenutak. Preporod je uvijek bio otvorena za napredne ideje i projekte, a uvijek se znao i znaće se suprotstaviti nazadnim i mračnim formama interpretiranja naše zbilje. Preporod će prije svega biti otvorena za mlade ljude u polju znanosti i umjetnosti. (PARTNERSTVO, MLADI LJUDI, NOVA ZNANJA)
Ključno pitanje koje stoji pred nama u budućnosti je osiguravanje adekvatnih prostora za rad Preporoda u svim općinskim odborima. Ovo je najvažnije pitanje koje moramo rješavati zajedno s političkim i ekonomskim strukturama našeg društva na svim razinama. (SMJEŠTAJ PREPORODA)

Preporod jeste na tragu stvaranja bošnjačke kulturne elite i nastaviće raditi na stvaranju bošnjačke elite. Selekcija i podrška nadarenoj djeci i omladini je stoga naš sveti zadatak. Preporod mora doprinijeti razvijanju elite unutar bošnjačkog naroda koja će biti spremna da preuzme odgovornost za vođenje bitnih procesa bošnjačkog postojanja u budućnosti. (BOŠNJAČKA ELITA)

Ovaj plan će biti operacionaliziran konkretnim programom za naredne četiri godine.