Novi predsjednik “Preporoda” ističe da “svaki program, pa i ovaj, može ostati samo lista lijepih želja i namjera ukoliko ne postoje oni koji će ga ostvarivati, ali i ukoliko ne postoje i odgovarajući finansijsko-materijalni preduvjeti i druge okolnosti koje će omogućiti njegovu realizaciju.”
Danas je u Bošnjačkom institutu održana 13. izborna Skupština Bošnjačke zajednice kulture Preporod na kojoj su birani novi predsjednik, novi upravni, matični i nadzorni odbor te savjet i sud časti ovog udruženja. Dosadašnjeg predsjednika, prof. dr. Senadina Lavića, koji je na čelu BZK “Preporod” bio u dva četverogodišnja mandata, naslijedio je prof. dr. Sanjin Kodrić.
Organiziranje Bošnjaka u okviru nacionalne zajednice kulture “Preporod” datira od 1945. godine, međutim, uloga i važnost ovog udruženja Bošnjaka na težini i važnosti zadobiva 1990. godine kada se ono obnavlja u atmosferi revitalizacije nacionalne samobitnosti i kulture. Predsjednici najstarije danas postojeće bošnjačke ustanove kulture od 1990. godine su bili: prof. dr. Muhsin Rizvić (predsjednik od 1990. do 1993), prof. dr. Enes Duraković (1993–1994), prof. dr. Munib Maglajlić (1994–2001), prof. dr. Šaćir Filandra (2001–2010) i prof. dr. Senadin Lavić (2010–2019)
Novi predsjednik prof. dr. Sanjin Kodrić (rođen u Sarajevu 1978. godine) profesor je bošnjačke književnosti i teorije književnosti na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, dok je kao gostujući profesor ili po pozivu predavao na diplomskim, magistarskim i doktorskim studijima na više univerziteta u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Posebno se bavi novijom bošnjačkom i bosanskohercegovačkom književnošću (19. i 20. stoljeće), naročito u kulturalnoj perspektivi te u vezi s pitanjima interliterarnosti i interkulturalnosti, kao i teorijom historije književnosti i savremenim književnim i kulturalnim teorijama. Autor je stotinjak naučnih i brojnih stručnih radova objavljenih u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, kao i šest autorskih naučnih knjiga.
Kodrić je na skupštini iznio Okvirni program rada i djelovanja bošnjačke zajednice kulture “Preporod” u Bosni i Hercegovini(2019 – 2023) u kojem ističe:
“Iako su u bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj povijesti vrlo rijetka vremena za koja bi se moglo reći da su bila dovoljno svijetla i lahka, današnji trenutak jedan je od onih trenutaka kad se Bošnjaci kao narod i Bosna i Hercegovina kao njihova država iznova suočavaju s brojnim teškim i neizvjesnim izazovima, a posebno s onima političke, društvene i kulturne naravi. To su i razlozi zbog kojih je potreba za uspješnim radom i djelovanjem BZK ‘Preporod’ danas posebno izražena, odnosno u pitanju su izazovi s kojima se ‘Preporod’ mora suočiti i ponuditi odgovarajuća rješenja u svojem domenu. Pritom, u skladu s ovim i ovakvim sveukupnim stanjem Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, ali i usljed naše vlastite – bošnjačke nedovoljne brige za neka od naših ključnih pitanja i problema, pa tako i za ‘Preporod’, i sam BZK ‘Preporod’ danas se suočava s brojnim teškim i neizvjesnim izazovima u svojem radu i djelovanju, mada to, naravno, nije prvi put ni u povijesti ‘Preporoda’, koja je neodvojiva od nimalo lagodne povijesti Bošnjaka i Bosne i Hercegovine. Ti izazovi koji se nalaze pred ‘Preporodom’ danas i takvi su da, nažalost, pojedinim svojim elementima sugeriraju i upitnost opstanka ‘Preporoda’ u budućnosti, a što se posebno odnosi na izrazito loše finansijsko-materijalne prilike te nezadovoljavajući pravni i društveni status BZK ‘Preporod’, uprkos svemu onom što je iskrena i gorljiva posvećenost, trud i zalaganje svih onih koji su ‘Preporod’ vodili do ovog trenutka.
Uzevši u obzir ovakvo što, naredno razdoblje bit će vjerovatno i od presudne važnosti za daljnji rad i djelovanje BZK ‘Preporod’, tj. bit će to, dakle, vrijeme daljnje borbe za nastavak njegova postojanja ili za sam njegov opstanak. Takvo što iznimno težak teret i golemu odgovornost stavlja i pred novo rukovodstvo te sljedećeg predsjednika BZK ‘Preporod’, ali i pred njegovo sveukupno članstvo, kojeg se, naravno, ove prilike dokraja tiču, naročito onda kad se u obzir uzme to da je ‘Preporod’ zajednica i da tek kao zajednica može i treba rješavati sve svoje probleme i odgovarati na sve svoje izazove. Međutim, uprkos svim ovim teškoćama koje se danas pred njim nalaze, BZK ‘Preporod’ mora opstati i nastaviti svoje suštinsko poslanje, štaviše ‘Preporod’ se mora dalje razvijati i ispunjavati sve ono što su njegove zadaće. I novo rukovodstvo BZK ‘Preporod’, a posebno sljedeći predsjednik na njegovu čelu, morat će nastaviti odande dokle su došli njihovi časni prethodnici i odatle na svoj način krenuti dalje, kao što su to radili i oni prije njih, svako sa svojim teškoćama i izazovima.”
Kodrić je u tom smislu za naredno razdoblje zacrtao nekoliko ključnih tačaka koje planira realizirati: Unutrašnja reorganizacija, jačanje institucionalnih kapaciteta i poboljšanje finansijsko-materijalnog stanja BZK “Preporod”; “Živa kultura” i intenzivna prisutnost BZK “Preporod” u kulturnom i društvenom životu Bošnjaka i Bosne i Hercegovine; Institut za bošnjačke studije – temeljni naučnoistraživački projekti; Izdavačka djelatnost; Biblioteka Instituta za bošnjačke studije i Galerija BZK “Preporod”; Bošnjačka kuća znanja – digitalni repozitorij kulture Bošnjaka i internetski portal BZK “Preporod”; Naučni skup Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci i drugi naučni skupovi; Konkurs za najbolje literarne i likovne radove učenika osnovnih škola u Bosni i Hercegovini i drugi kulturno-obrazovni projekti i programi; “Preporodova” nagrada za najbolji dramski tekst na bosanskom jeziku i druge nagrade i priznanja; Fond “Muhsin Rizvić”.
Na koncu novi predsjednik “Preporoda” ističe da “svaki program, pa i ovaj, može ostati samo lista lijepih želja i namjera ukoliko ne postoje oni koji će ga ostvarivati, ali i ukoliko ne postoje i odgovarajući finansijsko-materijalni preduvjeti i druge okolnosti koje će omogućiti njegovu realizaciju.”
Na Svečanoj skupštini nastupio je Mješoviti hor BZK “Preporod” Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine pod vodstvom profesora muzičke kulture Fikreta Piskavice.
(stav.ba)