Za koji dan, zapravo od 1. augusta, sve plaće u Republici Srpskoj biće povećane za tridesetak maraka. Analitičari su uvjereni da će dio građana upravo zbog toga glasati za vladajući SNSD, tim prije što je sila propagandne mašinerije upregnuta da bi se pokazali pozitivni efekti ovog (ne)očekivanog rasta!

Piše : Vildana  Selimbegović

Naravno, do RTRS-a ne dopiru podaci šta tih 30 maraka znači u odnosu na porast troškova života kojima je na ovim prostorima samo nebo granica, naročito nakon povećanja cijene benzina. U ovim podacima šansu vidi opozicija, uvjerena da je i povećanje plaća tek predizborni trik i SNSD-ova prodaja magle.

Tim prije što su redovi pred ambasadama sve duži uprkos pričama o novim fabrikama, novim autoputevima i svim onim novim počecima koji su stara predizborna priča, garnirana strahovima od mogućeg rata protiv Srba i Republike Srpske, povlačenjima izvještaja o Srebrenici, a u najnovijoj epizodi uvreda i “arlaukanjem sa džamija”. No, za razliku od politike ekonomija je egzaktna nauka, pa je onda i posve logično pitanje – otkud pare za masovno povećanje plaća uposlenima na entitetskim jaslama tim prije što svi podaci govore da se obje entitetske vlade zadužuju kod komercijalnih banaka da bi pokrile tekuću likvidnost?

Drugi izvor prihoda je prodaja obveznica, a jedna takva – u režiji RS-a – poprilično je zainteresirala region. Riječ je o prvoj emisiji obveznica RS-a na bečkoj berzi plasiranoj 21. juna u vrijednosti od 200 miliona eura. Po podacima bečke berze, otkupljena vrijednost iznosi 168 miliona eura uz kamatu na godišnjem nivou od 4,97 posto. Neko je, je li, dobro zaradio, a dug će servisirati budući naraštaji: ovaj vladajući se – žargonom naših političara – dobro snašao i obezbijedio novac iz koga je moguće organizirati i povećanje plaća, makar dok izbori ne prođu.

Čitav prodajni aranžman pratila je jedna zanimljiva priča, da ne kažem koincidencija koju je ovdašnjoj javnosti razotkrio Žurnal. Radi se o događaju što je prethodio aranžmanu s obveznicama, a glavni lik je izvjesni Konstantin Malofejev, osobni milijarder ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji se u privatnom avionu ukazao na banjalučkom aerodromu. Tri sata je zadržan, a onda su mu pripadnici Granične policije BiH uručili rješenje o protjerivanju iz Bosne i Hercegovine. “Konstantin Malofejev predstavlja prijetnju BiH, javnom poretku, javnom redu i miru, javnom zdravlju BiH ili međunarodnim odnosima”, piše u dokumentu koji prenosi Žurnal, a na osnovu kojeg je ruskom oligarhu zabranjen ulazak u našu zemlju pa se morao vratiti u Moskvu. Sve se zbivalo 30. maja, a u slučaj je, piše Žurnal, bila uključena i Ambasada Ruske Federacije u BiH.

Čim su Malofejevljevi saradnici kontaktirali kabinet predsjednika RS-a, lidera SNSD-a i kandidata za člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, te ga izvijestili da milijarder kasni zbog problema na granici, počela je igra užarenih telefona: uprava Aerodroma Banja Luka nije mogla preskočiti GPBiH, pa je zatražena pomoć od ruske ambasade, čiji su službenici pozvali ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnatka. No, ništa nije pomoglo: Konstantin Valerevich Malofejev je na crnim listama SAD-a i Evropske unije zbog bliskih veza “sa separatistima u istočnoj Ukrajini i na Krimu. Bivši je poslodavac Aleksandra Brodarija tzv. premijera tzv. Donjecke narodne republike. Vlada Ukrajine otvorila je krivičnu istragu o njegovoj navodnoj materijalnoj i finansijskoj podršci separatistima”, stoji u obrazloženju.

Malofejev je – prema informacijama Žurnala – u Banju Luku i dolazio zbog kupovine obveznica. No, kako je sastanak propao, vlasti RS-a su odlučile da obveznice prodaju na berzi u Beču, pa je transakcija obavljena 28. juna i kako smo već svi saznali, umjesto 200 miliona eura, prodate su obveznice vrijedne 168 miliona, kupac se zvanično ne zna, ali je prema dokumentu dostupnom na web stranici berze u Beču garant vraćanja novca budžet RS-a uz visoku kamatnu stopu. Malofejev je – kao dugogodišnji finansijer separatističkih režima i bliski Putinov suradnik kojeg su i crnogorske vlasti pominjale u vezi sa pripremom državnog udara u susjednoj nam zemlji – savršen “neimenovani” kupac obveznica RS-a.

Tim prije što se – po podacima ovdašnjih sigurnosnih agencija kojima raspolaže Žurnal – više puta sastajao sa Miloradom Dodikom, a ako već ko treba, je li, da finansira RS i kupuje entitetske obveznice, ruski milijarderi altruistički naklonjeni separatizmima svih boja i ratovanja, idealna su opcija. Međutim, ništa od romantičarskog zanosa i ruskog altruizma: ako ćemo pravo, uoči svakih izbora Dodik se pohvalio izrazito povoljnim kreditnim aranžmanima obećanim u Moskvi pa ni od njih ništa nije bilo.

Po saznanjima Oslobođenja, čitava je priča daleko jednostavnija. Kupci obveznica RS-a su, tvrde naši bankarski izvori u entitetskoj Agenciji, četiri banke koje rade u Bosni i Hercegovini, pa da budemo posve precizni – sve iz Evropske unije. Zato smo na adresu Raiffeisen banke BiH, Unicredit banke Mostar i Banja Luka te NLB banke Banja Luka poslali i precizna pitanja o kolikom je udjelu u 168 miliona eura vrijednih obveznica učestvovala svaka od njih, pod kojim uvjetima je sklopljen posao, te zašto u Beču, a ne u BiH.

Nismo ni pitali ko je naplatio proviziju za unos para u BiH. Odgovor je stigao samo iz Raiffeisen banke koja žali što nam ne može udovoljiti jer je riječ o poslovnoj tajni. Naš bankarsko-agencijski izvor je bio puno precizniji: banke su omastile brk, da su iste obveznice kupovale u BiH, kamata bi bila znatno niža (kreće se od tri do 3,5 posto), a posao je čist k’o suza – garant je budžet RS-a i svima je dobro.

Vlasti RS-a namakle prijeko potrebne pare za predizborne aktivnosti (kud će bolja od rasta plaće), banke uložile na sigurno, a umjesto s ruskim oligarhom dogovor je napravljen sa domaćim saveznikom Draganom Čovićem, liderom HDZ-a BiH i također kandidatom, čiji je utjecaj u bankarskim krugovima neupitan. I da se odmah razumijemo – ako iko ovaj aranžman zamjera bankarima, strašno griješi: nisu oni krivi što se domaći vlastodršci do guše zadužuju.

I nema ni primisli od grčkog scenarija, jer Grci se izvlače iz dužničkog ropstva, a nas ono tek čeka. S obje strane entitetske granice. Tako da svi oni koji u RS-u ovih dana strahuju od novog rata, nemaju razloga za brigu: branit će nas zajedno ista ona međunarodna zajednica s kojom im Dodik maše kao sa crvenom krpom. Valja naplatiti obveznice.

 

(kliker.info)