Zapad i BiH – Brzi odgovor i čekajuća pitanja
Piše: Zija Dizdarević
Činjenica da su Zapadni Balkan i Bosna i Hercegovina dobile posebno i značajno mjesto u zaključcima sastanka ministara vanjskih poslova G7 ima naročitu težinu u aktuelnoj i budućoj svjetskoj, evropskoj, regionalnoj i domaćoj konstelaciji. Dogovor šefova diplomatija sedam najmoćnijih zapadnih država (Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Njemačka, Japan, Francuska i Italija) svjedoči o sistematičnom građenju nove geopolitičke platforme sa zapadnim saveznicima na doktrini američkog predsjednika Joe Bidena. Oblikovanje nove globalne strategije, prije svega, potaknuto je definisanjem odnosa prema Rusiji i Kini, ali i ukazuje na sfere interesa SAD, Evropske unije i NATO-a. Zaključci potvrđuju da je i bh. država, unutar zapadnobalkanske regije, važna tačka u zapadnoj zoni uticaja.
U ovoj, bitnoj, fazi prestrojavanja zapadnih moćnika spram istočnih suparnika, u središtu je najavljena posjeta američkog predsjednika Evropi. Na izraženu želju iz Vašingtona za susretom Joe Bidena s ruskim vođom Vladimirom Putinom iz Moskve je reagovano pozitivno. U razgovorima s evropskim saveznicima i ruskim predsjednikom u središtu je, dakako, Ukrajina.
Biden zna šta hoće u ovoj po mnogo čemu posebnoj planetarnoj situaciji, a što se ne bi moglo kazati za evropske čelnike. Namjera novog američkog vodstva da obnovi zapadno savezništvo po političkoj, bezbjednosnoj i ekonomskoj osnovi – moglo bi pomoći i EU da konsoliduje svoje ciljeve i metode djelovanja. Brexit je vidno težak udarac za obje strane, Biden dolazi dok je još tu autoritet odlazeće njemačke kancelarke Angele Merkel, a i francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu je potrebno transatlantsko savezništvo ako ne i savjetništvo.
Vašingtonu je itekako stalo do Berlina, gdje je sa zadovoljstvom dočekana inicijativa Vašingtona o trgovinskim odnosima SAD i EU. Uz ostalo, olabavio je američki pritisak na Njemačku oko plinovoda Sjever dva, oproštena im je i ishitrenost za kandidaturu Christiana Schmidta, koji je dobio i punu podršku SAD za mjesto visokog predstavnika u BiH. Mora i Njemačka dati nešto zauzvrat.
Okvir za sigurnost – Šefovi diplomatija G7, uz ostalo, poručili su: Odlučno odbijamo svaki pokušaj podrivanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Ovome su prethodile završne pripreme za vježbu Brzi odgovor 21 u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini maja. To je segment velikih vojnih manevara američkih snaga uz učešće savezničkih formacija nazvanih Branilac Evrope 21. Ta demonstracija vojne sile i odlučnosti, od marta do juna 2021. g., obuhvata 27 zemalja Evrope, uz učešće oko 28.000 vojnika. Naglaskom je na istočnim granicama kontinenta.
SAD time pokazuju da snažno potvrđuju liderstvo NATO-u i odanost ne samo saveznicima iz Sjevernoatlantskog pakta, već i drugim partnerima, uključivši Bosnu i Hercegovinu. Rusiji se tako poručuje da BiH, mada nije članica NATO-a, jeste u američkoj sferi vojnog uticaja.
Oružane snage BiH u vježbi učestvuju sa oko 500 pripadnika Bataljonske grupe lake pješadije – deklarisane po konceptu NATO-a, a SAD sa preko 700 vojnika kopnenih i zračnih snaga. Vježba će se odvijati na poligonima OSBiH na Manjači i području Glamoča, te na aerodromu Dubrave kod Tuzle.
Ovaj sigurnosni okvir NATO-a za bh. državu po američkom dizajnu itekako je važan za buduća politička dešavanja ovdje a trebalo bi da lecne velikosrpske aspirante s obje strane Drine, bilo da su na vlasti ili u opoziciji.
U reformskom labirintu – Američki rukopis vidan je i u dijelu zaključaka ministara G7 u kojima se naglašava važnost unutrašnjih reformi, posebno vladavine prava, borbe protiv organiziranog kriminala, nezakonitog finansiranja i korupcije.
Razgradnja korupcionaško-klijentelističko-nepotističko-parazitsko-pljačkaškog kolopleta koji je osnova vladanja i samoreprodukcije etnoelita, primaran je i nimalo lak posao. Sada se s najviše pažnje gleda na djelovanje na tom frontu na području sarajevskog kantona. S još više zaniteresovanosti će se pratiti pokušaji na ozdravljivanju i stimulaciji ključnih subjekata u pravosudnom sistemu. Što god bude urađeno do izbora, dobro je, a nadati se da će potom doći do bitne promjene političkih snaga u oba eniteta i na državnoj razini.
I šefovi diplomatije moćne sedmorke pozvali su stranke u Bosni i Hercegovini da se usaglase i provedu izborne i ograničene ustavne reforme, presude Europskog suda za ljudska prava i blisko sarađuju s Uredom za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) i Venecijanskom komisijom na približavanju zemlje ka ostvarenju svojih demokratskih težnji.
E, i ovo je zadatak nad zadacima, posebice zbog entitetsko-etničkih blokada vetom u najvišem državnom zakonodavnom organu. Hrabri opetovano insistiranje na provedbi presuda Evropskog suda za ljudska prava. Kad bi to bilo učinjeno, čak i uz samo ograničene ustavne promjene, to bi stubokom promijenilo konstrukciju izbornog sistema i uticalo na karakter Ustava BiH. Ukazivanje na potrebu za uslugama Venecijanske komisije i OSCE-a je na mjestu, ali oni nemaju operativne ingerencije.
Ne mali broj građana je diskriminisan jer je onemogućen u korištenju aktivnog i pasivnog izbornog prava (da bira i bude biran/a/). Rješenje problema ne bi se, dakle, završilo sa eliminacijom uskraćivanja temeljnih ljudskih prava po odluci u slučaju Sejdić-Finci. Pojednostavljeno, svi bh.građani s pravom glasa imali bi pravo da biraju i da budu birani na svim nivoima vlasti, bez entitetsko-etničkih ograničenja. Šire shvaćeno, to bi ojačalo poziciju građanina kao subjekta suvereniteta.
Drugi aspekt na kojem se uspostavlja i obnavalja ova nenarodna i antidržavna vlast jeste porozna izborna procedura. Zadaća bi bila na najmanju mjeru svesti mogućnost manipulacija glasovima – od vjerodostojnosti biračkih spiskova do validnosti glasačkih listića i njihovog prebrojavanja. A i kako spriječiti mogućnost uticaja na izborni proces korištenjem savremenih tehnoloških dostignuća? Kremlj je optužen od Vašingtona za miješanje u posljednje predsjedničke izbore, što je posebno ozlojedilo Bidena.
EU i naciobleferi – Šefovi diplomatija EU izjasniće se uskoro i o politici prema Zapadnom Balkanu. Mediji kojima je dostupan radni dokument navode stav da je integriranje Zapadnog Balkana u političke, sigurnosne i ekonomske interese EU geostrateško ulaganje u stabilnu i naprednu Uniju. Novi američki aktivizam u Evropi potaknuo je autore dokumenta da navedu: Uz promoviranje angažmana NATO-a u regiji, vanjska politika SAD se zasniva na pretpostavci da će EU konsolidirati jedinstvo Evrope i integrirati Zapadni Balkan (…) SAD aktivno podržavaju taj proces i reforme u toku, ali takođe očekuju da će EU predvoditi i ostvariti tu viziju.
Očekivalo se i do sada od EU prema ovom prostoru nemjerljivo više. U zemljama EU ima izuzetno umnih ljudi, koji odlično poznaju ovdašnju problematiku, koji razumiju i bh. muke i znaju šta bi trebalo činiti. Njihovi glasovi su dragocjeni za održavanje kakave-takve pažnje prema ovom prostoru.
Nedavno je i šest evropskih parlamentaraca (članovi Zelenih Tineke Strik, Thomas Waitz, Socijaldemokrata Tanja Fajon i Dietmar Koster te grupe Obnovimo Evropu Klemen Grošelj i Ilhan Kyuchyuk) uputilo pismo potpredsjedniku Evropske komisije i visokom predstavniku za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Josepu Borrellu i komesaru za proširenje EU Olivery Varhelyju, gdje su izrazili svoje nezadovoljstvo trenutnim odnosom Evropske unije prema BiH: Kao što znate, Bosna i Hercegovina je država čiji su građani pretrpjeli previše pod kampanjom etnonacionalista devedesetih godina. Pažljivo pratimo vaše izjave gdje govorite da je vrijeme da se BiH iz Dejtona pomakne prema Briselu i ostavi iza sebe etničke podjele, segregaciju i diskriminaciju svih onih koji se ne identificiraju kao dijelovi tri etničke grupe. Podržavamo ideju da BiH napravi veliki korak na svom evropskom putu te da vrlo brzo postane zemlja kandidat za EU(…)Podržavamo ideju da Bosna i Hercegovina mora ispuniti 14 zahtjeva iz prioriteta EU kao preduslov za sticanje kandidatskog statusa. Međutim, ovo pismo šaljemo zbog toga što smo zabrinuti ulogom kakvu Evropska unija ima trenutno u BiH. Naša zabrinutost se odnosi na stav Evropske unije o pregovorima oko Izbornog zakona o kojima se govori posljednjih nekoliko sedmica i mjeseci.
Šestorka je oštro kritikovala naopak pristup izmjenama izbornih normi koji ide u susret stavovima HDZ-a BiH i Hrvatske, zasnovanih na daljoj etničkoj diobi bh. države. U tome je aktivno učestvovao vrh misije EU u BiH, mada je riječ o modelu koji je sasma suprotan onome što je sadržano u 14 zahtjeva BiH za približavanje EU.
I onda je došla dobra vijest. Njemačka vlada je odbacila hadezeovsko načelo legitimnog političkog predstavljanja. To je žestok šamar specijalnom predstavniku EU u BiH Johannu Sattleru koji je za čelnika HDZBiH Dragana Čovića javno kazao da je šampion europskih integracija?! Politlog i anlitičar Bodo Weber smatra da je ovo vrlo važno pojašnjenje njemačke pozicije koje će imati dalekosežne posljedice. Nadajmo se da će tako i biti. Koliko ima razloga za nadu toliko i za skepsu s obzirom na stanje u EU i njenu, u biti, neiskrenu politiku prema BiH.
Novosti u odnosu SAD i EU prema ovom prostoru mogu biti snažno poticanje za ostvarenje očekivanja da će napokon doći kraj opskurnoj vladavini i političkoj torturi trojke SNSD-SDA-HDZ. Opozicija ima potencijal da preuzmu vođstvo i u FBiH i u RS-u, time i na državnom planu. Od tri vladajuća čelnika, tri nacioblefera, najslabija je pozicija Bakira Izetbegovića i njegovove SDA. Prednost Milorada Dodika i SNSD-a je vladanje najvažnijim polugama vlasti u RS-u, od institucija do medija. Draganu Čoviću i HDZBiH prednost daje dominacija unutar hrvatskog stranačja i glasačkog korpusa. Sva trojica su oslabljena s posljednjim dešavanjima na unutarnjem i vanjskom planu, kompromitovana i u zemlji i u međunarodnim okvirima. Sada su sva trojica u prestrojavanju u borbi za opstanak, tražeći pojaseve spasa iznutra i s vana.
(tacno.net)