Piše: Saud Grabčanović
Napad na imovinu Pašića na kraju Prvog svjetskog rata.
Krajem 1917. ili početkom 1918. godine je na posjede Mehmedali-bega Pašića u Velinom selu kao subaša došao Jusuf Smailagić. Krajem 1918. seljaci u Velinom Selu su se pobunili protiv Mehmedali-bega, pa su na njegovom imanju uništili devet vagona koma, ukrali pola vagona ispečene rakije, burad i rakijske kace. Zapalili su i uništili njegov konak, čardake za žito i sve pomoćne zgrade, kao i svu hranu. Šteta je bila procijenjena na 200.000 K. (ABiH, ZVS, Pras. br. 3066/1919, Memorandum muslimana kotara Bijeljina, 18. 01. 1919.). U februaru 1919. godine se i Jusuf Smailagić žalio na te pljačke, ali se najviše žalio zbog toga što su srpski seljaci opljačkali i njegovu trgovačku radnju u Bosanskoj Rači. Inače, subaša Smailagić je kupovao šljivu i proizvodio rakiju na veliko i hranio svinje u Velinom Selu kod konaka Sajde-hanume Džinić iz Banje Luke”. (ABiH, ZVS, Pras. br. 9786/1919.)
Struktura begluka i kmetskih selišta begova Pašića:
Struktura begluka ove begovske porodice nam nije dovoljno poznata, dok nam je struktura njihovih kmetskih selišta detaljno poznata zahvaljujući popisu iz 1918. godine. Po pravilu iz osmanskog vremena, kod Pašića su se kao i kod ostalih begovskih porodica kmetska selišta nalazila tamo gdje i njihovi begluci. Od ukupno 795 kmetskih selišta koja su se 1918. nalazila u posjedu ove porodice, 757 se nalazilo u kotaru Bijeljina, 35 u kotaru Zvornik (u Trnovi Srpskoj), jedno u kotaru Brčko (u Brezovom Polju) i dva u kotaru Gračanica (u mjestu Sižje). Od 757 selišta u kotaru Bijeljina, poznata je struktura za 684 selišta, koja su obuhvatala ukupnu površinu od 45.243,209 dunuma (prosječno po jednom selištu 65 dunuma). Najveća koncentracija selišta ove porodice nalazila su se u Magnojeviću (211), zatim u Velinom Selu (149) i u Modranu Srpskom (124). Za svih 35 selišta u kotaru Zvornik (u mjestu Trnova Srpska) poznata je površina (2.019,9 dunuma), tako da je od ukupno 797 selišta poznata površina za 719 i iznosi 47.263,109 dunuma. Takva struktura kmetskih selišta uvrštavala je bijeljinsku porodicu Pašić u sam vrh bosanske begovske zemljoposjedničke elite tog vremena !
Posjedi begova Pašića u osmanskim defterima Bijeljinskog kadiluka:
U I knjizi popisa Bijeljinskog kadiluka iz 1877. godine posjede su imali ovi Pašići:
1.) Pašić Mehmedali-beg iz Bijeljine, imao je posjede u selima Gornja Čađavica, Kovanluk, Popovi, Gornji Brodac itd.
2,) Pašić Jusuf-beg iz Bijeljine, imao je posjede u Batkoviću-Gajić.
Popis posjeda begova Pašića, vlasnika kmetovskih selišta iz 1918.godine:
1.) Derviš-beg Pašić iz Bijeljine posjedovao je ukupno 22 selišta (deset u Golom Brdu, površine 475,1 dunum i deset u Svinjarevcu površine 1.331,92 dunuma te dva selišta u mjestu Sižje – kotar Gračanica).
- ) Hasan-beg, Ali-begov sin, posjedovao je ukupno 32 selišta (četiri u Čardačinama, površine 93,1 dunuma, 14 u Batkoviću, površine 1.145,79 dunuma i 12 u Glogovcu površine 488,95 dunuma.pritom je dva selišta u Batkoviću (površine 106,5 dunuma) dijelio napola sa Zilha-hanumom Pašić, udatom Gradaščević, preudatom Salihbegović, i Nuri-hanumom, udatom za Ragibbega Džinića u Banju Luku).
3.) Jusuf-beg, Ali-begov sin, posjedovao je 24 selišta u Glogovcu površine 1.198,01 dunum.
4.) Hamdi-beg, Ali-begov sin, posjedovao je ukupno 32 selišta (šest u Čardačini, površine 92,57 dunuma, i 26 selišta u Glogovcu, površine 1077,18 dunuma).
5.) Husein-beg, Ali-begov sin, posjedovao je ukupno 27 selišta ( 23 selišta u Batkoviću, površine 1.022,75 dunuma, dok je četiri selišta u Batkoviću, površine 96,84 dunuma, imao u suvlasništvu sa Zilha-hanumom Pašić, udatom Gradaščević, preudatom Salihbegović, i Nuri-hanumom, udatom za Ragib-bega Džinića u Banju Luku).
6.) Fatima, kćerka Ali-bega Pašića, udata za Hifzi-bega Đumišića,posjedovala je 34 selišta u Glogovcu površine 1.085,87 dunuma.
7.) Nasljednici Omer-bega, Muhamed-begovog sina, posjedovali su ukupno 20 selišta (osam u Kovanluku, površine 565,67 dunuma,jedno u Vršanima i deset u Svinjarevcu te jedno selište u Brezovom Polju).
8.) Osman-beg, Muhamed-begov sin, imao je 36 selišta (sedam u Kovanluku, površine 634,59 dunuma, 21 u Međašima, površine 1.375,1 i osam u Svinjarevcu, površine 1.017,25 dunuma).
9.) Muharem-beg, Ahmed-begov sin, bio je vlasnik devet selišta u Crnjelovu Gornjem, površine 706,29 dunuma.
10.) Sajda, kćerka Rešid-bega Pašić, udata za dr. Ali Kjamil-bega Džinića kao jedini vlasnik imala je ukupno 56 selišta (45 u Velinom Selu, površine 2.804,219 dunuma, i 11 selišta u Popovima, površine 1.251,33 dunuma).
11.) Haki-beg, sin Mehmedali-bega Pašića, bio je vlasnik 259 selišta(211 u Magnojeviću, površine 18.081,01 dunuma i 37 selišta u Velinom Selu te još pet selišta u Velinom Selu ukupne površine 319,65 dunuma u suvlasništvu sa Mehmedali-begom, Zija-begovim sinom, i šest selišta u Velinom Selu u suvlasništvu sa Sajdom, udatom Džinić, kćerkom Rešid-bega Pašića).
12.) Mehmedali-beg, Zija-begov sin, ukupno je posjedovao 110 selišta (bio je jedini vlasnik 35 selišta u Trnovi Srpskoj, kotar Zvornik, površine 2.019,9 dunuma, 53 selišta u Velinom Selu, kotar Bijeljina, površine 3.045,327 dunuma, 17 selišta u Popovima i jedno selište u Bogutovom Selu, a u suvlasništvu sa Sajdom, kćerkom Rešid-begovom, udatom Džinić, posjedovao je još tri selišta u Velinom Selu, površine 374,10 dunuma, jedno selište u Popovima, površine 85,51 dunuma).
13.) Hifzi-beg, Ibrahim-begov sin, sa dvije trećine i njegova sestra Zumra udata Zulfikarpašić sa jednom trećinom posjedovali su 43 selišta u Modranu, površine 2.151,321 dunuma, dok je Hifzibegova supruga, Hanifa Ajanović, u miraz donijela deset selišta u Međašima, površine 554,36 dunuma.
14.) Sabri-beg, Ibrahim-begov sin, sa dvije trećine i njegova sestra Zumra udata Zulfikarpašić sa jednom trećinom, posjedovali su 81 selište u Modranu, površine 4.046,301 dunum.
Zaključci:
Iz gore navedenog pregleda može se zaključiti da je većina pripadnika porodice Pašić iz Bijeljine, prema popisu iz 1918. godine, spadala u kategoriju posjednika iznad 50 kmetskih selišta, a Haki-beg Pašić, Mehmedali-begov sin, i Mehmedali-beg, Zija-begov sin, spadali su u kategoriju begova koji su posjedovali iznad 100 kmetskih selišta. U ovu elitu spadaju i Osman-beg Pašić, Muhamed-begov sin, koji je osim 36 selišta posjedovao 2.998 dunuma begluka, te nasljednici Ali-bega Pašića (Hasan-beg, Jusuf-beg, Hamdi-beg, Husein-beg i Fatima, udata za Hifzi-bega Đumišića), koji su uz brojna selišta posjedovali i 5.473 dunuma begluka.
(Nastaviće se)