Piše: Saud Grabčanović
Muratbegovići
Bijeljinska begovska porodica Muratbegovići je porijeklom od bijeljinskih Osmanbegovića. Bijeljinski Muratbegovići nemaju nikakve međusobne porodične veze sa Muratbegovićima iz Modriče, Bosanskog Novog , Kopčića, Uskoplja, Livna… Bijeljinski bezgovi Muratbegovići svoje prezime nose po rodonačelniku Murat-begu Osmanbegoviću i nastali su tek krajem 18. vijeka i to podjelom bijeljinskih Osmanbegovića. (Mustafa H. Grabčanović: Porijeklo muslimanskog stanovništva u Bijeljini. Semberske novine, 1986. godina.) Bijeljinski Muratbegovići su, prema popisu iz 1918. godine, u kotaru Bijeljina posjedovali ukupno 19 kmetskih selišta, 18 kmetskih selišta u Suhom Polju i jedno kmetsko selište u Srpskim Janjarima. U kotaru Zvornik Muratbegovići su posjedovali ukupno 8 kmetskih selišta, sva su bila u Srpskom Skočiću. U kotaru Bijeljina selišta su imali nasljednici Mustaj-bega Muratbegovića, unuka Murat-bega. Mustaj-beg Muratbegović je bio oženjen Halimom Hadžimehmedović, a njegovi nasljednici su bili njegovi sinovi : Emin-beg, Mehmed-beg, Ibrahim-beg, koji je bio oženjen Sadijom, kćerkom Mahmut-bega Alajbegovića iz Grbavaca kod Zvornika, Murat-beg, koji je bio oženjen Šefikom Resulbegović, i Husni-beg, te kćerka Derviša, udata za Husni-bega Resulbegovića. Selišta u Skočiću u posjed porodice Muratbegović su došla ženidbom Ahmed-bega Muratbegovića, koji bio oženjen Mulija-hanumom Salihbegović, sestrom znamenitog Mustaj-bega Salihbegovića Like. Nakon Ahmet-begove smrti, naslijedile su ga kćerke Hasnija, udata za Abaz-bega Alibegovića, Aziza, udata za Omer-bega Alajbegovića Šetića, Vasva, Hajrija i Almasa, koja je umrla 15. 9. 1918.godine bez nasljednika. (ABiH, KBUDB, Evidencija,kl. br. 709, kl. br. 8207.) Od ove porodice Muratbegović u austrougarskom vremenu isticalo se h. Ahmed-beg Muratbegović, kojem je vlast priznala dva kompleksa šuma u kotaru Bijeljina (“šuma Lug, koja je graničila sa javnim putem i zemljišnim posjedom Muratbegovića – površine preko 200 dunuma, i šuma Gaj, koja se nalazila između Virskog potoka, oštre kose, velike bukve i jedne oranice Muratbegovićeve, površine preko 800 dunuma”), jer je te zahtjeve mogao dokazati tapijama izdatim 15. Rebiulahira 1280,dok su ostali zahtjevi bili odbijeni, jer se nisu mogli dokazati (ABiH, ZMF, pras. 139/1910). Kasnije je h. Ahmed-begov zet, Munib-beg Kapetanović, koji je živio u Istanbulu i imao kmetska selišta u Junuzovcima kod Bosanske Gradiške, pisao Safvet-begu Bašagiću kako je h. Ahmed-beg imao puno šume “po cijeloj Posavini pa i ostalim krajevima”, da se ta šuma zvala Muratbegovića lug, ali da mu je vlast te šume oduzela (IAS, BS – 118. Munib-beg Kapetanović – Safvetbegu Bašagiću, Istanbul 5.10.1910). Hadži Ahmet-beg Muratbegović 1881. godine je prodao Fadilpašićima posjede u Skakavi kod Brčkog, na šta su Fadilpašići 1885. godine dobili i tapije. Mulija Salihbegović, udata za Ahmed-bega Muratbegovića, imala je devet selišta u mjestima Puhare-Pučile, šest u Ugljeviku i 45 u Zagonima i 28 selišta u Velikoj Obarskoj, za koje se navodi da su vlasništvo Mulije i njezine sestre Ruvejde, udate za Atifbega Ljubovića.
Osim ovih bijeljinskih Muratbegovića, postoje i Muratbegovići iz Tarevaca kod Modriče (kotar Gradačac), koji su im rođaci. Hasan-beg Muratbegović godine1918. imao je devet kmetskih selišta (u Babešnici dva i u Tarevcima sedam). Hasan-beg je umro 11. 8. 1919, bio je oženjen Ćimetom Hifzefendić, dok su ga naslijedili sinovi Murat-beg, Ahmed-beg, Avdi-beg, Vejsil-beg, Ibrahim-beg i Muharem-beg, te kćerka Džehva, udata Jusufbegović (ABiH. Evidencija, kl.br 6902).
Preljubovići-bijeljinski
Bijeljinski Preljubovići su potomci istoimene srednjovjekovne bošnjačke vlastelinske porodice iz Preljubovića sa Glasinca, koji su bili sledbenici tzv. „Crkve bosanske“-bogumili. Zbog svoje odanosti bogumilskoj vjeri bili su razbaštinjeni, oduzeta im je plemićka lena i svi posjedi u doba posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Nakon pada Bosanskog kraljevstva pod vlast Osmanlija, ova razbaštinjena bošnjačka plemićaka porodica je prihvatila islam. Njihovi su se potomci kasnije jako istakli u ratovima na osmanskoj strani, pa su od sultana nakon Beogradskog mira 1739. godine dobili kao nagradu zemljišne posjede u okolini Bijeljine. U doba Austro-Ugarske su učestvovali u političkom životu BiH. Nakon sloma Austro-Ugarske u političkom životu se posebno isticao Muhamed-beg Preljubović, koji se izjašnjavao kao Srbin muslimanske vere i koji je bio istaknuti član Srpske radikalne stranke Nikole Pašića. Muhamed-beg je u toku Drugog svjetskog rata kolaborirao sa četnicima iz okolnih semberskih sela, pa je zbog toga na kraju rata bio streljan od strane partizana. Prema popisu iz 1918. godine begovi Preljubovići su u kotaru Bijeljina posjedovali ukupno 91 kmetsko selište : u Dragaljevcu Gornjem 19, Dragaljevcu Srednjem 57 i Suhom Polju 15. U osmanskim defterima se spominje Mehmedali-beg Preljubović –Bijeljinac, koji je bio oženjen Džemila-hanumom Zaimović (Altomanović) iz Zovika. U kasnijim defterima se spominju djeca Mehmed-bega Preljubovića i Džemila hanume : Ćerim-beg, bio je oženjen Ešrefa-hanumom Hadžinurbegović /Tahirbegović/, i Derviša-hanuma, koja je ostala udovica iza Ibrahim-bega Salihbegovića. Djeca Mehmed-bega Preljubovića, Ćerim-beg, oženjen Ešrefa-hanumom Hadžinurbegović /Tahirbegović/, i Derviša-hanuma, udovica iza Ibrahim-bega Salihbegovića, posjedovali su ukupno 91 kmetsko selište. U Gornjem Dragaljevcu 19, Srednjem Dragaljevcu 57 i Suhom Polju 15. Hanumica Preljubović, kćerka Mehmed-begova i sestra Mehmedali-begova iz Bijeljine,udala se je za Smail-bega Šetića Grbavca u Zvornik.Ešrefa Tahirbegović, udata za Ćerim-bega Preljubovića, posjedovala je 18 selišta u mjestu Bukovice ukupne površine 1.580,42 dunuma. Derviša-hanumi Salihbegović, rođenoj Preljubović, pripadalo je osam kmetskih selišta u Gornjem Crnjelovu, a naslijedila ih je od svog muža Ibrahim-bega.
(Nastaviće se)