Piše: Umihana Sofić
GIK “Rad”
Izgradnju Bijeljine 80-tih godina dvadesetog vijeka obilježilo je podizanje novih značajnih objekata u gradu (dogradnja Banke, novi objekat Radio Bijeljine, završetak objekata na Panića placu, Robna kuća, Biblioteka, dogradnja nove hale fabrike obuće u “Zenitu”, renoviranje dijelova industrijskih objekata (“Mladost”, Željezara “Mesud Mujkic”), renoviranje odjeljenja Transfuzije u Medicinskom centru, izgradnja Zdravstvenog centra u Ugljeviku i Janji, renoviranje Pošte u Bijeljini, renoviranje škole u Janji, novi objekti samoposluga, Kuća “Crvene pravde” i slično.
Gradjevinsko-industrijski Kombinat – GIK “Rad” bio je zaslužan skoro za sve što se gradilo u Bijeljini i okolini. Gigant, koji je zapošljavao veliki broj radnika sa područja bijeljinske opštine, bio je podijeljen u takozvane organizacije udruženog rada. Bile su to OUR-i “Visokogradnja”, “Metalogradnja,” “Radna zajednica,” “Transport” i Ciglana.
GIK nije gradio samo lokalno. Postojala su i otvarana nova gradilišta u Srbiji, Budvi, Splitu i drugim mjestima.
Idriz Hujdurović je bio direktor GIK-a i najviše zaslužan za prosperitet i modernizaciju Kombinata. U Radnoj zajednici je, uz ostalo, praćena pojava novih materijala na trzištu. Informacije su stizale preko predstavnika preduzeća koji su propagirali novi materijal i sve drugo što je bilo novo u industriji.
Projektni biro je takodje pratio šta se dešavalo na tržištu gradjevinskog materijala i izmjene standarda za gradnju, kao i organizvane stručne seminare, kurseve i sve što je moglo pomoći napretku u projektovanju i izvodjenju projekata. Stručni magazini na engleskom jeziku našli su mjesto u Projektnom birou. U većini slučajeva, GIK je odobravao zahtjeve arhitekata, inženjera i šefova gradilišta da prisustvuju stručnim seminarima, posjete fabrike materijala ili prisustvuju demonstraciji spečificnih detalja vezanih za izgradnju objekata.
Krajem 70-ih i početkom 80-ih godina, GIK je zaposlio nove, mlade kadrove koji su dolazili sa fakulteta, ali i srednjih tehnickih skola. Idriz Hujdurović je godinama propagirao i omogućavao školovanje i zaposlenje djece radnika GIK-a. U to vrijeme, pored arhitekte Fatime Ganić i arhitekte Slobodana Lukića, magistra hortikulture, u Urbanizmu je počeo raditi arhitekta Mirza Hujdurovic.
U Projektni biro GIK-a počeli su karijeru arhitekta Sabina Hodžić, gradjevinski inzenjer Zoran Dmitruk, dok je arhitekta Šekib Dervišević zaposlen mnogo ranije. Nekoliko godina kasnije zaposleni su arhitekti Umihana Sofić, Mirsad Izić i gradjevinski inženjer Jasna Tuzlaković. Šemsa Mehmedbegović, kasnije Izić, zaposlena je u Radnoj Zajednici GIK-a. Inženjer Suad Jusufović je projektant instalacija grijanja, Vaso Blagojević, projektant električnih instalacija, dok je Sveto Cukić bio projektant vodovoda i kanalizacije. Njihovo znanje i koordinacija sa projektantima prilikom izrade projekata bili su od izuzetne važnosti. Takođe u Projektnom birou su radili i Petar Lukić, kao i Aleksandar Ranković.
Tehničar Julije Ferenčević vršio je izradu specifikacija za skoro sve projekte. Began Beganović, radeći u maloj kopirnici, kopirao je i savijao projekte. Vrijedno je pomenuti veoma iskusne i stručne tehničare, koji su do dolaska novog kadra uspješno pravili sve idejne i izvodjačke projekte za GIK, u koordinaciji sa projektantima koji su bili iz drugih sredina. Dugo godina arhitekta Vojkan Milanović iz Beograda radio je po ugovoru za GIK. Vrijedni tehničari, bračni par Dobrila i Franjo Topić, Advija Hamzić, Biljana Berdica Mijatovic, Fahira Husić i Branka Srdanović bili su od neograničene pomoći mladim arhitektima i inženjerima, kako u prvim godinama zaposlenja, tako i kasnije u razradi njihovih projekata. Druga pomoć mladim arhitektima i inženjerima stizala je od samih radnika. Njihovo iskustvo u izvodjenju i znanje projektanata udružilo se tako, da su učili jedni od drugih. Kasnije su se timu Projektnog biroa pridružili mladi tehničari Ahmo Pilaković i Amir Trbić, takodje dobri tehničari.
Nove okolnosti u Projektnom birou, sa pojačanim, visokoobrazovanim kadrom, obećavale su nove ideje, pojačan entuzijazam u radu i kvalitetnije projekte. Projekti su radjeni unutar Kombinata, sa očekivanim znanjem tradicije gradnje i zahtjeva lokaliteta. Ali, inflacija je počela ranih 80-tih godina, rapidno se povećavala do totalnog kolapsa države. Gradnja objekata je stala, planiranje izgradnje se ugasilo.
(Nastaviće se)