ALI-PAŠA FIDAHIĆ II – BIJELJINSKI MUTESELIM
Jedan od prvih boraca za stvaranje naše države
Piše: Saud Grabčanović
Uvod
U istoriji našeg grada bilo je puno velikih ličnosti koje su obilježile vrijeme svog življenja. Jedan od takvih velikih ljudi iz prošlosti naše zemlje i našega grada, koji je, istina, vrlo kratko vrijeme živio i u našem gradu, jeste zvornički beglerbeg i kapetan zvorničke kapetanije slavni Ali-paša II Fidahić. Danas rijetko koji Bijeljinac uopšte zna za ovoga čovjeka koji je bio jedna od najslavnijih ličnosti našega grada i koji je bio jedan od glavnih vođa u poznatom Pokretu za autonomije Bosne i buni koja je uslijedila, a koje je predvodio slavni Husein-kapetan Gradaščević. On je bio glavni komandant i strateg koji je vodio bosansku vojsku u bitci protiv osmanske vojske kod Kačanika na Kosovu, koju su Bošnjaci dobili. Ali-paša Fidahić je bio čuveni plemić, rodom iz Zvornika, pripadnik slavne porodice Fidahića koja je vijekovima davala zvorničke kapetane. U našoj se istoriografiji ovaj Ali-paša vrlo često poistovjećuje sa svojim amidžom koji se zvao kao i on i koji je takođe bio veliki ratnik. Ja sam zbog toga odlučio da njega u ovom mom radu označim kao Ali-pašu II Fidahića da ne bi bilo zabune. Njegov amidža, Ali-paša I Fidahić. bio je poznat po tome što je imao velike zasluge za uspješnu odbranu sjeveroistočne Bosne od napada srpskih ustanika u toku Prvog srpskog ustanka od 1807. do 1812. godine. Tada su ustanici bezuspješno napadali na Višegrad, Bijeljinu, Janju…. Da napomenem, Ali-paša I Fidahić je ranije u tom ustanku, u bitci na Mišaru, izgubio oca Mehmed-bega II. Posebne zasluge Ali-paše I Fidahića su vezane za slamanje Prvog srpskog ustanka 1813. godine. U to vrijeme je Ali-paša II Fidahić, o kome ćemo govoriti u ovom mom radu, bio mali dječak i tvrdnje da je on učestvovao u ratovanju protiv ustanika u Srbiji u to vrijeme su besmislene! I mladi Ali-paša II Fidahić je u svoje vrijeme bio neustrašivi junak i ratnik, a upamćen je kao veliki prijatelj i saradnik Husein-kapetana Gradaščevića. Ali-paša II Fidahić je bio bijeljinski muteselim od 1835. do 1836. godine. On je predvodio čak dvije pobune protiv reformi osmanskih sultana koji su htjeli oduzeti vjekovna krvavo stečena prava bošnjačkoj eliti: ajanima, kapetanima, agama i begovima. On je bio na čelu dvije oružane pobune protiv osmanske samovolje u Bosni. Prvi put u toku Husein-kapetanove bune, a drugi put je nastupao samostalno! Oba puta njegovi ratni napori nisu uspjeli, prvenstveno zbog izdajnika iz sopstvenih redova. Dva puta je zbog pobune protiv sultana bio hapšen i prognan iz Bosne. Jednom se uspio vratiti u svoju dragu Bosnu, ali drugi put ne. Ovaj naš veliki patriota i rodoljub ostavio je svoje kosti u tuđini. Na nama je da pronađemo njegov mezar na Kipru i da njegove kosti prenesemo u našu domovinu, zajedno sa posmrtnim ostacima našeg najvećeg Bošnjaka 19. vijeka Husein-kapetana Gradaščevića. Na slavnog Ali-pašu nas je do prije tridesetak godina podsjećao njegov dvorac u centru Bijeljine, preko puta bijeljinskog Velikog parka. Taj je istorijsko-kulturni spomenik divljački srušen u toku posljednjeg rata, u vrijeme kad su bijeljinski Bošnjaci bili ubijani i protjerivani od strane srbo-četničkih fašista, a svi njihovi istorijsko- kulturni i vjerski objekti u gradu planski i sistematski uništeni! O ovome se čovjeku, velikom bosanskom patrioti, neustrašivom velikom junaku i nadasve velikom rodoljubu, do danas veoma malo zna, a i veoma malo se pisalo i objavljivalo (osim nekih izuzetaka kao na pr. rad Jusufa Trbića). Ja mislim da Ali-paša II Fidahić zaslužuje mnogo veću pažnju naših istoriografa i istraživača istorije- Neka je vječni rahmet ovom našem velikom gaziji i pioniru borbe Bošnjaka za stvaranje vlastite države ! El fatiha!
Biografija Ali-paše Fidahića II
Ali-paša Fidahić II, nazivan „sarhoš“ (pijanica), rođen je 1801. godine u Zvorniku u porodici koja je tradicionalno davala zvorničke kapetane, a neki od njih, kao njegov slavni pra-pradjed, zvornički kapetan Mehmed-beg (paša), obavljali su istovremeno i funkciju mutesarifa, beglerbega Zvorničkog sandžaka. Za Ali-pašu se pisalo da je bio silan, zulumćar, pijanica i veliki junak.Ali-paša je bio obrazovan onako kako se u to vrijeme praktikovalo kod bošnjačkih spahija – od privatnih učitelja je kod kuće stekao vjersko obrazovanje, a kaligrafiju je učio od Mula Mestvice Divoševića iz Sarajeva. Njegov otac se zvao Jusuf-beg i bio je mlađi sin Mehmed-paše II Fidahića, zvorničkog kapetana koji je poginuo u boju sa srpskim ustanicima na Mišaru kod Šapca 1806. godine. Jusuf-beg je imao starijeg brata po imenu Ali-beg, koji je prema tada važećoj tradiciji zamijenio njihovog oca na mjestu kapetana zvorničke kapetanije. Novi zvornički kapetan Ali-beg se jako istakao u bitkama protiv srpskih ustanika, a posebno je poznat po tome što je prvi ušao u Beograd 1813. godine. Za velike zasluge u ratu on je od sultana dobio titulu paše, pa je do kraja života bio poznat kao Ali-paša Fidahić. Ovaj Ali-paša je bio amidža našeg Ali-paše o kojem ja pišem, on je bio stariji i ja sam ga označio kao Ali-paša I, da ne bi bilo zabune. Mladi Ali-beg, sin Jusufov, Ali-paša Fidahić II je tek 1828. godine imenovan pašom i zvorničkim kapetanom za svoje zasluge u borbi protiv bosanskih buntovnika, protivnika reformi sultana Mahmuda II. Međutim u vrijeme kad je Husein-kapetan Gradaščević 1831. godine podigao ustanak protiv sultana, Fidahić je promijenio svoj stav prema sultanu i postao veliki protivnik njegovih reformi. U Bosanskoj buni i pokretu za autonomiju postao je glavnim pomoćnikom Husein-kapetana.On je bio glavni komandant bošnjačke pobunjeničke vojske i najzaslužniji je za pobjedu Bošnjaka u bitci protiv osmanske vojske kod Kačanika na Kosovu 18. jula 1831. godine. Nakon sloma pokreta bio je uhvaćen i poslan u progonstvo u grad Trabzon na Crnom Moru. Međutim, zbog njegovih ranijih velikih zasluga za Carstvo, a i zbog navodnog pokajanja i prihvatanja reformi, sultan ga je pomilovao početkom 1835. godine, pa se mogao vratiti u Bosnu. Nije se mogao vratiti u Zvornik, nego je došao u Bijeljinu, na svoje posjede, gdje je napravio kuću. U Bijeljini je boravio samo oko 2 godine! On je bio jedini velikaš koji se usuđivao ići u pobunjenu Srbiju, pa čak i ubirati i dalje prihode sa svojih imanja u Srbiji! Ovo je predstavljalo veliku uvredu za knjaza Miloša Obrenovića koji je intenzivno radio na pobunjivanju pravoslavne raje u Bosni. Ove njegove subverzivne aktivnosti su urodile plodom, pa su Srbi 1834. godine podigli ustanak u Derventskom kadiluku, ali je on bio vrlo brzo ugušen. Ali-paša je bio glavna smetnja velikosrpskim planovima u Bosni, pa je Miloš nastojao da ga ukloni. Sredinom marta 1835. godine čak je napao Bijeljinu, ali protiv Ali-paše nije mogao ništa učiniti. Zato je nastojao da ga spletkama ukloni. Uspio je u tome uz pomoć svog starog prijatelja Mehmed Salih Vedžihi-paše, koji je, kako to piše dr Izet Šabotić u svom zborniku “Semberija kroz vijekove”, za bosanskog valiju došao sa mjesta beogradskog muhafiza, gdje se zbližio s Milošem. Po meni, tu nije bilo neke „ljubavi“, mislim da su tu glavnu ulogu odigrali Miloševi dukati i poznata korumpiranost osmanskih carskih službenika toga vremena! Pošto su se u Bosni nastavili sukobi oko uvođenja nizama, valija Vedžihi-paša je 11. avgusta 1836. godine dao pogubiti banjalučkog muteselima Hifzi-efendiju i Mustafu-bega iz Travnika. Nakon ovog pogubljenja je Ali-paša II. Fidahić podigao ustanak protiv sultanovih reformi i vezira Mehmed Vedžihi-paše, u istoriji poznat kao „Posavska buna“. Međutim, ovaj je ustanak ubrzo propao. Nakon ustanka Ali-paša je bio uhapšen u Bijeljini i ponovno prognan u Trabzon, a odatle na Kipar, gdje je i umro 1845.godine u starosti od 44 godine. Dio njegovih velikih imanja koje je imao u zvorničkom kraju oduzet mu je po osmanskim zakonima kao državnom neprijatelju, ali su zemljišni posjedi u Semberiji ostavljeni njegovim potomcima. Potomci Ali-paše II Fidahića i danas žive u gradu Bijeljini pod prezimenom Pašići. Takođe je u gradu bilo i njihovih rođaka koji su zadržali staro prezime – Fidahić.
(Nastaviće se)