Beograd sistemski destabilizira regiju, NATO bi morao snažno reagirati
Sjeveroatlantski savez i Evropska unija bi trebali, ako ne poslati vojne snage na Zapadni Balkan, onda poslati jaku političku deklaraciju kao poruku Rusiji i proruskim snagama da nemaju šta tražiti u ovoj regiji.
– Već to bi bio jedan napredak u odnosu na sadašnje stanje – smatra Davor Gjenero, politolog i nezavisni politički konsultant koji je jedno vrijeme radio i kao saradnik na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te kao savjetnik u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova.
Raspuštanje BiH i nereagiranje Inzka
Što se tiče mlake reakcije međunarodne zajednice na prvo neustavni referendum u RS-u, potom na proslavu neustavnog “dana RS-a”, a potom i najave iz RS-a o rasformiranju Oružanih snaga BiH, koje su isticane kao najbolji primjer integracije BiH, Gjenero u razgovoru za Faktor ističe da bi to moglo biti strašno opasno po BiH.
– Kad krene raspuštanje OSBiH, onda kreće i raspuštanje države. To bi značilo da više ne postoji jedinstveni teritorij i jedinstveni sistem koji te oružane snage trebaju štititi – upozorio je Gjenero.
Sa zabrinutošću konstatira šutnju Zapada i to što se čula tek “blaga” reakcija Hrvatske, ali da ni ona nije bila “dovoljno glasna” jer, istaknuo je, Zagreb izbjegava otvaranje novih političkih sukoba sa Beogradom koji te sukobe konstantno generira. Jasnija je, smatra, bila samo predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović koja je jednom, zapravo, blagom izjavom iskorištena iz Beograda za stvaranje novog vala antagonizacije.
– Zagreb ne uspijeva naći politički odgovor na činjenicu da Beograd sistemski destabilizira regiju. Beograd destabilizira odnose sa Hrvatskom, sa BiH, sa Crnom Gorom i sa Kosovom, a pritom se ponaša kao da je faktor konsolidacije i stabilnosti – kazao je Gjenero te ukazao i na zabrinjavajuću šutnju iz EU-a.
Kao treći problem navodi ponašanje međunarodne zajednice u BiH – visokog predstavnika i ambasadora iz Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH.
– Gospodin Valentin Inzko kao da se preplašio reakcije predsjednika RS-a Milorada Dodika. Dozvoljava si da ovaj o njemu govori kao o ‘klaunu’. Dodik mu čak ne dozvoljava da izgovori i jednu potpuno jasnu, otvorenu i tačnu ocjenu karaktera te tzv. Republike Srpske – naglasio je Gjenero u razgovoru za Faktor.
Moskva koristi politički vakuum u NATO-u i EU
On ističe i nedostatak inicijative NATO-a i EU-a na ovom prostoru.
– Plašim se da NATO pravi razliku između statusa Poljske i baltičkih republika s jedne, te država Zapadnog Balkana s druge strane – kazao je Gjenero u razgovoru za Faktor. Ukazuje na činjenicu da se NATO na Baltiku i u Poljskoj konsolidira i da nema govora o tome da bi se iz njih povukao i vratio taj prostor u utjecajnu sferu Rusije. Na Balkanu je situacija prilično nedefinirana.
– Znamo da je situacija u BiH nedefinirana. Situacija u Makedoniji je nažalost ista takva iako se činilo da je Makedonija već pod NATO kišobranom. Ta zemlja je bila ispunila sve uvjete i trebala je zajedno s Albanijom i Hrvatskom ući u NATO. Zbog grčke blokade se to nije dogodilo. Crna Gora, nažalost, još nije pod krovom. Ratifikacija pristupnog ugovora je ‘zapela’ u američkom Senatu što je vezano za smjenu tamošnjih administracija – podsjetio je Gjenero.
On kaže kako se upravo u tom trenutku pojavila ideja koju je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov iznio u Beogradu o stvaranju bloka četiriju “neutralnih” država – Makedonije, Crne Gore, BiH te Srbije koja bi bila na čelu tog bloka.
– Kad vidimo koga Rusija predlaže na čelu tog bloka jasno je kakav je predznak te navodne neutralnosti – naglasio je Gjenero u razgovoru za Faktor. Ono što je opasno, navodi ovaj politički analitičar, je to što Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta RS i SNSD-a, ponavlja to što govore Moskva i Beograd.
Najcrni sscenarij dogovor Trumpa i Putina
On navodi da je kompletan NATO u ovom trenutku stavljen na stand by, odnosno NATO je i dalje tu, ali ne poduzima konkretnu akciju i na neki način je zanemario ne samo Balkan, gdje se to jako dobro osjeti, već i samog sebe.
– Čeka se da gospodin Trump preuzme dužnost predsjednika SAD-a. Čeka se da prođe izborni ciklus u Evropskoj uniji, da se vidi što će biti na izborima u Njemačkoj i Francuskoj te sa Brexitom (izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a, op. a.). Jako je puno nepoznanica, a sve je jako vezano uz izrazito loše prognoze. Najcrnji analitičari govore o mogućnosti da nova američka administracija Donalda Trumpa ponudi formiranje nove Jalte gdje bi se Rusiji gubitak najvećeg dijela istočnog bloka kompenzirao vraćanjem utjecaja na Balkanu – istaknuo je Gjenero.
On kaže da, zasad, ništa ne potvrđuje vjerovatnost ovog scenarija.
– No, zabrinjava izostanak odlučne akcije. To može biti jačanje vojne prisutnosti NATO-a na Balkanu što bi bilo blagotvorno, a to može biti i jasna deklaracija u kojoj bi se Rusiji poručilo da je Balkan prostor koji spada u euroatlantsku interesnu zonu. Potrebno je posebno naglasiti da nema promjene granica na Balkanu ili uspostavljanja totalitarnih, nedemokratskih režima. Nažalost, ponavljam, to izostaje – kazao je Gjenero za Faktor.
(faktor.ba)