Piše: Saud Grabčanović

Beglučki posjedi porodice Salihbegović iz Bijeljine

Posjedi Salihbegovića nakon Prvog svjetskog rata: Bijeljinski Salihbegovići su bili begovska porodica koje je  posjedovala relativno malo begluka, ali su raspolagali znatnim brojem kmetskih selišta. Nakon Prvog svjetskog rata i stvaranja Kraljevine Jugoslavije begovski posjedi u Semberiji su odmah bili uzurpirani i zauzeti od strane Srba kmetova koji su tu zemlju obrađivali, tako da su nekadašnje bogate i  moćne begovske prodice. među kojima i Salihbegovići, spale na prosjački štap! U svojoj pritužbi vlastima Kraljevine Jugoslavije Nura Salihbegović, Ibrahim-begova kćerka, udovica Avdi-bega Gradaščevića Rifatbegovića, preudata za Teufik-bega Bašagića, kaže sledeće : “ Ja imam beglučke zemlje prilično, ali je nakon Prvog svjetskog rata sva ta moja zemlja zaposjednuta od strane srpskih seljaka, tako da ja sada nemam ništa u rukama i živim vrlo oskudno”. Načelnik Bijeljinskog kotara istakao je kako su ovi Nurini navodi istiniti, jer je njezino beglučko zemljište došlo pod udar beglučke uredbe. Od cjelokupnog imanja 1921. godine Nura-hanumi je ostala samo kuća za stanovanje! Omer-beg Salihbegović, sin umrlog Avdi-bega iz Bijeljine, 1921.godine  piše : “zemlje nemam osim nešto u gradu, koja je vlasništvo moje supruge”. Inače, ovaj Omer-beg je bio činovnik Muslimanske trgovačke banke u Bijeljini. Muharem-beg Salihbegović, sin umrlog Avdi-bega, 1921. godine piše kako nema druge zemlje “osim nešto slobodne beglučke zemlje”, koju je sam obrađivao. Ne kaže koliko je imao begluka, ali je toga, kako se vidi, bilo jako malo. Izet-beg Salihbegović, sin umrlog Avdi-bega, u molbi za predujam 1921. godine  piše kako mu je prihod sa selišta bio jedini izvor života, ali je imao i nešto beglučke zemlje, koju je također sam obrađivao. Njegove begluke su, međutim, nakon Prvog svjetskog rata uzurpirali seljaci ne dajući pritom nikakvu naknadu za to. Begluke u Amajlijama imao je Osman-beg Salihbegović, Mehmed-begov sin, ali nije moguće na temelju dosad poznatih istorijskih izvora utvrditi njihovu tačnu veličinu. Iz pregleda razvoja dijela zemljoposjeda porodice Salihbegović jasno se vidi da se beglučki posjed ove porodice nije širio otimanjem zemlje opterećene kmeto-pravom. Značajnije komplekse beglučkog zemljišta imao je ogranak za čijeg se najistaknutijeg predstavnika može smatrati Mustaj-beg Salihbegović zvani Lika. Iz gruntovnih izvodaka se vidi da je Husni-beg, sin Mustaj-bega Salihbegovića Like, samo u Obudovcu, kotar Brčko, imao posjed ukupne površine 4.935,088 dunuma! Od toga je od osnivanja  gruntovnice begluk 2.717,606 dunama, od Karla Russa je kao slobodni (begluk) posjed početkom 1912. godine, kupljeno 2.018,592 dunuma,zamjenom kmetskog i beglučkog zemljišta ubeglučeno je nakon osnivanja gruntovnice 78 dunuma, kmetovi su se dobrovoljno odrekli kmetoprava na 58,74 dunuma, a agrarnim sporovima je ubeglučeno samo 62,15 dunuma, a od toga 19,46 dunuma Husni-beg je ovo kupio nakon što je već bilo postalo slobodno vlasništvo. Karakteristika ovog zemljišnog posjeda porodice Salihbegović jeste da se radi uglavnom o oranicama sa veoma malo šume. Za razliku od begluka, kmetska selišta porodice Salihbegović bila su brojna, ali nisu bila koncentrirana u rukama samo pojedinih njezinih domaćinstava, nego su bila ravnomjerno raspoređena među svim pripadnicima. Izuzetak je samo domaćinstvo Husni-bega Salihbegovića, koji je posjedovao znatne površine kako begluka tako i selišta, što je posljedica činjenice da je bio jedini sin znamenitog i bogatog Mustaj-bega Like, te Husni-begove opredijeljenosti za kupovinu novih zemljišnih posjeda, što nije bio čest slučaj među tadašnjim bosanskim begovima.

 Popis posjeda Salihbegovića, vlasnika kmetovskih selišta iz 1918.godine:

1.) Šemsi-beg, Avdi-begov sin, imao je šest selišta u Velikoj Obarskoj ukupne površine 443,418 dunuma ,od toga je u jednom selištu, površine 21,85 dunuma imao suvlasništvo sa jednom šestinom.

2.) Izet-beg, Avdi-begov sin, imao je četiri selišta u Velikoj Obarskoj ukupne površine 422,67 dunuma.

3.) Muharem-beg, Avdi-begov sin, imao je pet selišta u Velikoj Obarskoj ukupne površine 177,24 dunuma.

4.) Omer-beg, Avdi-begov sin, imao je ukupno pet selišta ,tri u Velikoj Obarskoj ukupne površine 429,72 dunuma i dva u Vršanima ukupne površine 199,79 dunuma.

5.) Ahmet-beg, sin Šemsi-begovog brata Salih-bega, imao je 21 selište u Donjem Crnjelovu površine 2.060,036 dunuma i dva selišta u Gornjem Crnjelovu. Ahmet-beg je bio oženjen sa Zekija-hanumom, rođenom Fadilpašić, umro je 1. 10. 1919, a selištaje naslijedila njegova sestra Fatima, udata za Sadika Sadikovića u Brčko, sa udjelom u vlasništvu 3/4, i udovica Zekija-hanuma iz Sarajeva (Ćemerlina ulica) sa udjelom u vlasništvu 1/4, dok su mulk naslijedili Zekija sa 4/16, Fatima sa 8/16, te Šemsi-beg,

Omer-beg, Muharem-beg i Izet-beg Salihbegović, sinovi umrlog Abdi-bega sa po 1/16. Nakon što je umrla Fatima (1. 9. 1928.),naslijedili su je: kći Nejra Sadiković, koja je dobila svu miriju, te četiri osmine mulka, a potom i amidže: Šemsi-beg, Muharembeg, Omer-beg i Izet-beg koji su prvobitno dobili po jednu osminu mulka, ali su ga se odrekli u korist Nejre Sadiković.

6.) Osman-beg, Selim-begov sin, (umro je 1. 1. 1919, naslijedili su ga sinovi Selim-beg, Hamdi-beg i Miralem-beg te kćerke Hatidža i Zumreta, i to svi sa po jednom petinom ukupnog nasljedstva) imao je 14 kmetskih selišta u Velikoj Obarskoj.

7.) Avdi-beg i Emin-beg, Hašim-begovi sinovi, raspolagali su sa ukupno 75 selišta (osam u Donjem Dragaljevcu , 32 u Srednjem Dragaljevcu, pet u Hasama i  Brijesnici, 14 u Velikoj Obarskoj– sve u kotaru Bijeljina, 13 u Kovačima, kotar Derventa, koji su u posjed Salihbegovića došli ženidbom, te tri u Tupkovićima, kotar Bijeljina, gdje je Avdi-begova kćerka Hanifa imala suvlasništvo u odnosu jedne trećine).

8.) Ali-beg, Ibrahim-begov sin, imao je četiri selišta u Gornjem Crnjelovu ukupne površine 540,97 dunuma, a dobio je i u miraz 53 selišta u Jezešticama, kotar Srebrenica, gdje je imao suvlasništvo u odnosu jedne petine.

9.) Ali-begov brat Mahmut-beg, Ibrahim-begov sin, imao je 64 selišta (13 u Bukovici ukupne površine 970,61 dunuma, tri u Gornjem Crnjelovu, zatim u Labučkoj dva, Pilici 29 i 17 u Skočiću) te još 90 selišta u Domaljevcu, i to u suvlasništvu sa odnosom jedne četvrtine.

10.) Ali-begovoj i Mahmud-begovoj majci, Derviša-hanumi Salihbegović, rođenoj Preljubović, pripadalo je osam kmetskih selišta u Gornjem Crnjelovu, a naslijedila ih je od svog muža Ibrahim-bega.

11.) Nasljednici Omer-bega Salihbegovića „Malog“ imali su 30 kmetskih selišta u Donjem Crnjelovu ukupne površine 2.747,06 dunuma i 16 selišta u Gornjem Crnjelovu ukupne površine 1.259,41 dunum, te sedam selišta u Velikoj Obarskoj ukupne

površine 512,73 dunuma.

12.) Hasan-beg, sin Omer-bega Salihbegovića „Malog“, skupa sa svojim amidžićem Zija-begom, Jusuf-begovim sinom, imao je 26 selišta u Gornjem Crnjelovu ukupne površine 1.809,8 dunuma.

13.) Husni-beg, sin Mustaj-bega Like, osim brojnih begluka, imao je 123 kmetska selišta u Obudovcu te, skupa sa sestrama Biserom i Zumretom, još 26 selišta u Velikoj Obarskoj i jedno selište u Amajlijama, dok je sestra njegovog oca, Mulija, udata za

Ahmed-bega Muratbegovića, imala devet selišta u mjestima Puhare i Pučile, šest u Ugljeviku i 45 u Zagonima i 28 selišta u Velikoj Obarskoj, za koje se navodi da su vlasništvo Mulije, udate Fidahić, i njezine sestre Ruvejde, udate za AtifbegaLjubovića.

14.) Nura, Ibrahim-begova kćerka, udata za Avdi-bega Gradaščevića Rifatbegovića, pa preudata za Teufik-bega Bašagića, imala je  ukupno 37 selišta (pet u Hasama i  Brijesnici ukupne površine 319,15 dunuma i 32 u Zagonima ukupne površine 3.876,48 dunuma).

15.) Šaha, rođena Salihbegović,udata za Hakiju Ipekliju, godine 1918. imala dva selišta u Suhom Polju. Šaha se je nakon smrti prvog muža Ipeklije preudala za Ibrahim-agu Grabčanovića , majka je Mustafe Grabčanovića.

16.) Alija i Šaćir, Salih-begovi sinovi posjedovali su pet selišta u Hasama i Brijesnici.

17.) Devleta, udata za Šemsi-bega Šahinpašića, posjedovala je šest selišta u Gornjem Crnjelovu. Devleta, Ahmed-begova kćerka, posjedovala je pet selišta u Suhom Polju.     18.) Emira, Ibrahim-begova kćerka raspolagala je sa četiri selišta u Gornjem Crnjelovu ukupne površine 481,09 dunuma.

19.) Hasan-beg, Ibrahim-begov sin, posjedovao je jedno selište u Kusonju kod Zvornika. 20.) Mehmed-beg, Hasan-begov sin, bio je vlasnik dva selišta u Devetak u kotaru Tuzla.

Posjedi Salihbegovića za koje su izgubljeni dokumenti:

Pored pismenih postoje i usmena svjedočanstva, pošto su se tapije negdje “izgubile“, da su nasljednice Smail-bega Salihbegovića kćerke: Mina, Munira, Nurka i Velida, imale posjede u selima Batkoviću, Vaganu i Zagonima, ali je veličina ovih posjeda nepoznata. Priloženi podaci nam govore da je od 669 kmetskih selišta, ne računajući 53 selišta u mjestu Ježice, kotar Srebrenica, koji su djelimično bili u vlasništvu Salihbegovića, poznata tačna struktura za 154 selišta, i to za ona koja su se nalazila u kotaru Bijeljina. Ta 154 selišta obuhvatala su ukupnu površinu od 16.250,174 dunuma! Među Salihbegovićima je bilo i nekoliko domaćinstava sa malim brojim selišta. Omer-beg, sin umrlog Avdi-bega Salihbegovića iz Bijeljine, imao je kmetska seliša u Vršanima (dva selišta) i Velikoj Obarskoj (tri selišta), za šta  mu je pri oduzimanju bila plaćena odšteta, a imao je sedmero djece i suprugu. Omer-begov brat Muharem-beg Salihbegović imao je selišta u Velikoj Obarskoj (pet selišta). Drugi njegov brat, Izet-beg Salihbegović, imao je kmetska selišta u Velikoj Obarskoj (četiri kmetska selišta). Zija J. Salihbegović bio je oženjen sa Fatimom, rođenom Hadžibeganović. Nakon Zija-begove smrti Fatima se sa malodobnom djecom Jusufom, Huseinom i Džemilom preudala za Mehmeda Selimovića iz Bijeljine. Godine 1921. ona je tražila avans za Zija-begova kmetska selišta u Gornjem Crnjelovu, i veli kako nemaju nikakvog imetka osim tih bivših kmetskih selišta i oko 40 dunuma beglučke zemlje. Kmetska selišta u Gornjem Crnjelovu Zija-begova malodobna djeca su naslijedila popola sa amidžićem njihovog oca, Hasan-begom Salihbegovićem. Salihbegovići su imali i kmetskih selišta u kotaru Gračanica. Prema jednom popisu konsignacija o isplati predujmova privremene rente, sastavljenom krajem 1920. godine,  u kotaru Gračanica kmetska selišta imali su Zumreta i Osman-beg, djeca Mehmed-bega Salihbegovića iz Bijeljine.

                                                                (Nastaviće se)