Dan kad je napisana Povelja Kulina bana – rodni list bosanske državnosti
Najstariji pronađeni i očuvani bosanski državni dokument Povelja bosanskog bana Kulina danas puni 825 godina.
Povelja Kulina bana napisana je na današnji dan 1189. godine i pokazuje da je Bosna već u 12. stoljeću imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara.
To je najstariji državni dokument kod svih južnoslavenskih naroda i država.
Bosanski vladar Kulin ban napisao je Povelju dubrovačkom knezu kojom su u to vrijeme regulisani trgovački odnosi Bosne i Dubrovnika. Kulin ban je ovim dokumentom dao Dubrovčanima slobodu kretanja na teritoriju Bosne i time ih oslobodio plaćanja carine.
To je prvi poznati dokument koji je jedan bosanski vladar uputio drugom vladaru, u ovom slučaju knezu, druge države.
Pisana na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom, prvi je poznati diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku, a kao takav zaslužuje posebnu pažnju.
Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. Dva primjerka se tamo nalaze i danas, a treći primjerak, ukraden u 19. vijeku danas se nalazi u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu u Rusiji.
Šta je potrebno za povratak Povelje Kulina bana?
Rusi, po riječima profesora Envera Halilovića, taj dokument smatraju jednim od slavenskih dokumenata, drugi po važnosti za historiju slavenstva.
Prijevod povelje:
U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.
Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli.
Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje.
Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Kristova tisuću i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan, (na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja.
(Radiosarajevo.ba)