Piše: Saud Grabčanović

Biografija našeg velikana

Hasan Kafi (Kafija) Pruščak je rođen 1544. godine (951.h.g.)  u Akhisaru, malom mjestu kod Donjeg Vakufa koje se danas zove Prusac.Umro je 1616. godine u Pruscu. Književno ime Kafi ili Kafija uzeo je 1580. godine. Bio je veliki  filozof i pravnik te upravni i sudski službenik (kadija) u Osmanskom carstvu. Njegovo puno ime glasi: Hasan sin Turhanov, a on sin Davudov, a on sin Jakubov, El-Akhisari (Pruščak). Poznat je po nadimku Kafi (bos. Kafija). Bio je ugledni, vrijedni i čestiti učenjak. Posjedovao je opsežan uvid u pitanja islamskog prava (fikh), te ogromno znanje o metodologiji islamskog prava (usulul-fikh). Također, bio je gramatičar i morfolog, veoma dobar poznavalac teologije, kao i književnik, pjesnik i eminentni reformator. Nauke je učio u Bosni. Pošto je svršio početne nauke u Bosni, on je po završetku naukovanja stupio u kadijsku službu. Kad je poželio da poveća svoje znanje, otišao je u Istanbul na studije. U Istanbulu je marljivo studirao a istovremeno je istraživao po bibliotekama i arhivima, prikupljajući građu za svoja djela.Na studijima u Istanbulu ostao je devet godina a onda se vratio u domovinu. Nakon dobijanja idžazeta (diplome) on se opet posvetio kadijskom zvanju, te je 1583. imenovan za kadiju prusačkog kadiluka. Kafija je nešto kasnije obavljao dužnosti kadije i u mnogim drugim bosanskim gradovima pod osmanskom vlašću. On je takođe dužnost kadije obavljao i u drugim pokrajinama Osmanskog carstva, u Srijemu, Slavoniji, Erdelju, Srbiji…. Kako to ističu njegovi biografi, Kjafija je funkciju kadije obavljao potpuno odgovorno, savjesno, krajnje skromno, i bez ikakve bahatosti. Pri kraju svog života Kjafija je dobio nagradu od sultana i od 1595.godine  postao je doživotni kadija u svom rodnom mjestu Akhisaru. Ličnim pismom sultan mu je dao prušački kadiluk kao doživotnu penziju pod uslovom da predaje učenicima iz tih krajeva. Sultan je na ovaj način posebno nagradio ovog velikog čovjeka i izuzeo ga iz važećeg zakona koji je tada vladao u carstvu da kadija ne može obnašati tu dužnost u mjestu svog rođenja! Poslije ovog imenovanja, Kjafija je živio i radio još dvadesetak godina, učestvovao je u vojnim pohodima i podigao svoje zadužbine u Pruscu. Učestvovao je u pohodu protiv Ugarske u štabu velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića. Poslije pohoda vratio se u Prusac i posvetio se pisanju svojih djela i podizanju zadužbina. Nažalost, autobiografija ovog velikog bošnjačkog alima je nepotpuna. Ne postoje pouzdani podatci o većem dijelu njegovog života, a posebno o njegovim zadnjim godinama. Na funkciji kadije kadiluka Prusac Kjafija je ostao sve do svoje smrti 24. avgusta 1616. godine (15. šabana 1025. h.g). Ukopan je u turbetu koje se nalazi pod krovom medrese u kojoj je predavao svojim učenicima. Kjafijini originalni rukopisi se danas nalaze u muzejskim zbirkama: Istanbula, Pariza, Beča, Berlina, Bratislave, Lajpciga, Drezdena i Kaira !

(Nastaviće se)