Piše: Saud Grabčanović
Katarinina unuka carica Barbara Celjska
Barbara Celjska je rođena 1392. godine u Celju, a umrla je 11. jula 1451. godine u gradu Melniku u Češkoj. Bila je carica Svetog Rimskog Carstva i kraljica Ugarske, Češke i Hrvatske. Barbara Celjska je najmlađa kćerka Hermana II. Celjskoga i grofice Ane od Schaunberga. Njen otac je bio sin Katarine Kotromanić, te je kao takav bio proglašen prestolonasljednikom Bosanskog kraljevstva. Ona je bila druga supruga cara i kralja Sigismunda (Žigmunda) Luksemburškog. Prva Žigmundova supruga je bila njena rodica Marija, koja je bila kćerka njene tetke Elizabete udate za Ludovika I. Anžuvinca, kralja Ugarske. Hermanova majka Katarina Kotromanić (iz dinastije Kotromanić) i Marijina majka kraljica Elizabeta (Elizabeta od Bosne) su bile prve rodice, veoma bliske jedna drugoj. Prvi bosanski kralj Tvrtko I. Kotromanić je bio Mariji prvi rođak –tečić, a Barbari ujak. Naš kralj Tvrtko je po rodici Mariji polagao pravo na ugarsko prijestolje, što je cara Sigismunda, koji nije imao nasljednika, jako brinulo. Bosanski kralj Tvrtko je iznenada umro u maju 1391. godine pod vrlo sumnjivim okolnostima, pa se sumnja da je njegova smrt bila ubistvo po Sigismundovom nalogu. (Barbara Celjska , enciklopedija.lzmk.hr)
Car i kralj Sigismund je, kao znak velikog priznanja Celjskom grofu Hermanu II. koji mu je spasio život u bici kod Nikopolja 1396. godine, obećao da će oženiti njegovu kćerku Barbaru. Međutim, zbog njene mladosti do zaruka je došlo tek krajem 1405. godine. Sigismund je u to vrijeme bio udovac, pošto mu je umrla prva žena Marija koja je bila Barbarina prva rodica. Do vjenčanja je došlo 1406. Godine, a svadba je obavljena u slobodnom kraljevskom gradu Krapini. Tako se napokon kralj Sigismund oženio Barbarom Celjskom (u narodu poznata pod nadimkom “Crna kraljica”). U narodu toga vremena je smatrana vješticom koja je začarala cara Sigismunda! ( Robert Kurelić,Frankopani i Celjski u petnaestome stoljeću,Izvorni znanstveni rad,Pula 2016.)
Godine 1406. godine Barbara se spominje u dokumentima kao žena kralja Sigismunda Luksemburškog i ugarska kraljica, iako je njihov brak crkveno sklopljen tek kasnije, u 1408. godini. Njihovo vjenčanje dalo je Sigismundu podlogu za zahtjev da nastavi vladati svim kraljevstvima koja je dobio brakom sa svojom prvom suprugom Marijom Anžuvinskom, budući da je Barbara među bližim precima imala ugarske kraljeve. Iz istog razloga se Barbarina rodica Ana udala za poljskog kralja Vladislava II. Jagela, udovca Marijine sestre Jadvige. Sigismund je Barbaru uskoro uveo u državne poslove, pa ga je tako u vladanju zamjenjivala kao regent za vrijeme njegovih izbivanja iz Ugarske u periodu između 1412. i 1414. godine, te 1416. i 1418. godine.
Sigismund se ženio dva puta, ali nije imao sreće u osiguranju nasljedstva za svoju krunu. Svaki od njegova dva braka rezultirao je rođenjem samo po jednog djeteta. Njegovo prvo rođeno dijete, vjerovatno sin, rođen je prerano kao rezultat nesreće pri jahanju, koju je u Ugarskoj pretrpjela kraljica Marija u visokoj trudnoći. Majka i dijete su umrli ubrzo nakon porođaja u brdima Budima 17. maja 1395. To je izazvalo duboku krizu oko nasljedstva, pošto je Sigismund vladao Ugarskom po pravu svoje supruge. On je u to vrijeme na jedvite jade uspijevao zadržati svoju moć. Kriza je trajala sve do drugog braka s Barbarom Celjskom, sa kojom je imao samo jedno dijete i to kćerku.
Kada se vjenčala sa Sigismundom (Žigmundom) Luksemburškim i postala trojna kraljica, Barbara nije imala ni 15 godina a Sigismund je bio star oko 39 godina – bio je stariji od mlade ravno 24 godine! Upkos tome što su poluge vlasti bile u rukama njezina supruga, počele su se širiti glasine o njezinim sposobnostima i moći, pa je navodno dijelom teritorija i državne blagajne upravljala sama. Poznavala je i tajne alhemije te pobuđivala strahopoštovanje gdje god bi se pojavila. Barbara je Sigismundu rodila njegovo jedino dijete 7. oktobra 1409. godine u dvorcu Višegrad, kćerku Elizabetu Luksemburšku. Ona je kasnije, baš kao i majka joj Barbara, brakom postala kraljicom Njemačke, Ugarske, Češke Hrvatske i Slavonije (ne kao prestolonasljednica, nego kao supruga Alberta Austrijskog). Pošto Barbara nije mogla roditi drugo dijete, Elizabeta je bila jedini preživjeli legitimni potomak cara Sigismunda. Barbarin savremenik, humanist Enea Silvio Piccolomini, opisivao je Barbarin život kao razuzdan i poročan, a istoričari su je nazivali spletkaricom, ali je pri političkom djelovanju pokazivala oštroumnost i političko umijeće. (Barbar a Celjska, enc.lzmk.hr)
(Nastaviće se)