Atik-džamija je izgrađena u 16. stoljeću, a do sada je više puta rušena, posljednji put u ratu 1993. godine.
Obnovljenu Atik-džamiju sultana Sulejmana u Bijeljini svečano je danas otvorio reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, poručujući da “budućnost naroda na ovim prostorima treba biti bolja nego što je bila prošlost”.
“Valja nam liječiti ove rane, valja nam zajedno živjeti na ovom prostoru. Naravno, ne možemo zaboraviti ono što se desilo. Volio bih da naša djeca, koja sada odrastaju, koju sada odgajamo, da ovu našu prošlost, koja nije lahka, pogledaju iz budućnosti. Volio bih da se to dogodi među nama Bošnjacima, Srbima i Hrvatima. Volio bih da naša budućnost bude bolja od prošlosti”, rekao je Kavazović, a prenosi Anadolija.
Atik-džamija je izgrađena između 1520. i 1566. godine, za vrijeme Osmanskog carstva, a do sada je više puta rušena, posljednji put 13. ožujka 1993. godine u ranim jutarnjim satima, u svetom mjesecu muslimana – ramazanu.
Obnova džamije, koja je proglašena i nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, počela je 2002. godine, a u obnovi su sudjelovali mnogi pojedinci, udruge i institucije.
Obnova je trajala 12 godina [Anadolija]
“Obnova džamije ima veliki povijesni značaj i njenim otvaranjem su dokazane želja i spremnost za ponovnim uspostavljanjem dijaloga, suradnje i prijateljstva. Svi se s tugom sjećamo prošlosti ove džamije, njenog rušenja i time smo više sretni što je njenim otvaranjem dokazana želja i za održavanjem multikulturalnosti među narodima ovog prostora”, rekao je novinarima veleposlanik Republike Turske u Bosni i Hercegovini Cihad Erginay.
Izrazio je zadovoljstvo, jer mu je ukazana čast i zadovoljstvo da nazoči otvaranju Atik-džamije u Bijeljini.
Najstarija džamija u Bijeljini
“Prije dolaska na otvorenje džamije razgovarao sam s gradonačelnikom Bijeljine Mićom Mićićem. Njemu se želim posebno zahvaliti zbog odlučnosti i pristupa koje je ostvario u suradnji, kako bi se ovaj događaj organizirao”, dodao je Erginay.
Za gradonačelnika Mićića otvorenje obnovljene džamije predstavlja “primjer demokratije, poštivanja ljudskih prava i ravnopravnosti svih koji žive u Bijeljini”.
“Bijeljina se zalaže da svi ljudi koji u njoj žive, bez obzira kojoj vjeroispovijesti pripadaju, žive jednako”, rekao je Mićić, a prenosi Srna.
Atik-džamija je najstarija džamija u Bijeljini, a budući da se u pisanim izvorima o njoj spominje ime tadašnjeg vladara, sultana Sulejmana Veličanstvenog, po njemu je i nazvana “Carska džamija”.
Džamije i turbe su 1993. godine srušeni, a materijal je u cijelosti odnesen s prostora džamijske cjeline. Ostaci temelja stare džamije pronađeni su tijekom iskopa za temelje nove prije 10 godina.
(balkans.aljazeera.net)