U ovim prijelomnim vremenima smatram veoma važnim formiranje Savjeta, s ciljem zajedničkog promišljanja, zajedničkog djelovanja za dobro naše domovine, našeg naroda i svih drugih građana. Jedan ovakav savjet samo može biti od koristi i za dobro, a nikako ne može proizvesti štetu.
Potpredsjednik entiteta Republika Srpska Ramiz Salkić formirao je Savjet potpredsjednika, tijelo koje ima 44 člana iz akademske zajednice i koje će biti podrška Bošnjacima povratnicima. O razlozima za formiranje Savjeta i rezultatima koji se očekuju od njegovog formiranja razgovarali smo s potpredsjednikom Ramizom Salkićem.
STAV: Šta Vas je motiviralo da uspostavite Savjet potpredsjednika RS?
SALKIĆ: Bošnjaci u ovom dijelu naše domovine svoje probleme ne mogu riješiti razgovarajući sami sa sobom i s onim koji te probleme stvaraju, a to su vlasti ovog entiteta. Naši problemi moraju se internacionalizirati, mora se rasprava o rješavanju problema voditi i izvan političkih krugova. Potreba šireg uključivanja u rješavanje sistemske diskriminacije i opstanka našeg naroda u ovom dijelu naše domovine jedan je od razloga formiranja Savjeta. Pitanje povratka i ostanka Bošnjaka u ovom dijelu Bosne i Hercegovine mnogo je šire i važnije od samog povratka pojedinca i života na svom ognjištu. Pitanje opstanka i života bošnjačkog naroda u ovom dijelu Bosne i Hercegovine naprosto je i pitanje opstanka Bosne i Hercegovine u ovom obliku. Upravo zato u ovim prijelomnim vremenima smatram veoma važnim formiranje Savjeta, s ciljem zajedničkog promišljanja, zajedničkog djelovanja za dobro naše domovine, našeg naroda i svih drugih građana. Jedan ovakav savjet samo može biti od koristi i za dobro, a nikako ne može proizvesti štetu.
STAV: Koja je uloga Savjeta i šta očekujete od ljudi koji čine ovo tijelo?
SALKIĆ: Prije svega, zahvalan sam svim članovima Savjeta na njihovom pristanku da budu njegov dio. Interesiranje je bilo i veće u odnosu na postojeći broj, što je dobro i ohrabrujuće. Očekujem od nas svih zajedno da radimo na rješavanju pitanja koja opterećuju naš narod u ovom dijelu naše zemlje.
Lobiranje i zagovaranje rješavanja tih pitanja na različitim nivoima i u različitim prilikama i krugovima pomoglo bi rješavanju problema, a i ojačalo bi položaj i ulogu našeg naroda u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Ideje, prijedlozi, sugestije i ogromno naučno i životno iskustvo ljudi u Savjetu može biti od ogromne koristi na ovom putu.
Savjet će imati zadatak da po određenim pitanjima zauzima stavove i nudi rješenja, koja ćemo nakon toga propagirati u različitim krugovima, te se zalagati da isti budu afirmirani i provođeni u praksi.
Zadaci i ciljevi Savjeta jesu praćenje stanja, položaja i ostvarivanja prava Bošnjaka u bh. entitetu RS u skladu s Ustavom i zakonima, zauzimanje stavova i predlaganje mjera za djelovanje s ciljem unapređenja statusa i položaja Bošnjaka u ovom entitetu.
Savjet će raditi na afirmaciji pripadnosti državi Bosni i Hercegovini i njegovanju bosanskog jezika, te na afirmaciji kulturnih i tradicionalnih vrijednosti Bošnjaka u ovom entitetu. Također, Savjet će se baviti analizom stanja i prijedlozima mjera za ekonomsko osnaživanje bošnjačkih zajednica i pružanjem pravne i savjetodavne pomoći za ostvarivanje prava na prostoru bh. entiteta RS.
STAV: Ko su članovi Savjeta?
SALKIĆ: Radi se o 44 eminentna stručnjaka, naučna radnika, profesora, ali i istaknuta Bošnjaka u bh. entitetu RS, koji su dokazani u svojim oblastima, ali i u javnom, naučnom i političkom životu. Koristim se ovom prilikom da zahvalim Vijeću Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Bošnjačkoj zajednici kulture “Preporod”, MDD “Merhamet” i drugim prijateljima i saradnicima koji su svojim sugestijama, prijedlozima i savjetima pomagali da dođemo do ovog sastava.
U Savjetu su akademici, uvaženi univerzitetski profesori, emeritusi, prvaci u svojim naučnim oblastima iz cijele Bosne i Hercegovine, tu su predsjednici “Preporoda” i “Merhameta”, rukovodstvo VKBI-a s prof. dr. Nedžadom Mulabegovićem na čelu, a tu su i istaknuti kulturni radnici i predstavnici Bošnjaka u bh. entitetu RS.
Dakle, to je jedna vrlo respektabilna ekipa istaknutih ljudi u našoj zemlji i u našem narodu, a mnogi od njih ostavili su i ostavljaju neizbrisiv trag u historiji naše zemlje.
Posebno je važno i značajno kazati da je ovaj savjet sastavljen od ljudi koji su spremni bez naknade dati svoj doprinos, jer ja kao potpredsjednik entiteta, s obzirom na ustavna ovlaštenja i trenutni odnos vlasti, nemam budžetska sredstva na raspolaganju.
STAV: Koliko je za opstanak Bošnjaka u RS-u važno aktivnije angažiranje kulturnih institucija poput “Preporoda”?
SALKIĆ: Kultura je jedan od najvažnijih segmenata u historiji svakog naroda. Zato Savjet kao jedan od ciljeva ima jačanje aktivnosti na polju kulture u ovom dijelu naše zemlje. Savjet treba biti mjesto iz kojeg će polaziti određene ideje i prijedlozi za djelovanje u razvoju kulture. Upravo je iz tog razloga BZK “Preporod” i predložio nekoliko članova i ja sam im na tome mnogo zahvalan.
U ovom stanju sveopće diskriminacije Bošnjaci u bh. entitetu RS isključeni su ili, bolje rečeno, nikada nisu ni bili od početka povratka uključeni u ovaj segment javnog života. Ovdje govorim o javnim kulturnim institucijama u kojima Bošnjaci skoro nikako nisu zastupljeni.
BZK “Preporod” trebao bi, kao i MDD “Merhamet”, ali i druge organizacije Bošnjaka, biti prisutan u svakoj općini ili gradu u ovom dijelu naše zemlje. Svojim aktivnostima kroz kulturno-umjetnička društva, promocije knjiga, druženja s piscima, izložbe, pozorišne predstave i druge aktivnosti treba da pomogne u stvaranju osjećaja da smo mi svi jedno i da svi možemo imati iste sadržaje u javnom kulturnom prostoru.
BZK “Preporod” naša je organizacija koja ima posebnu obavezu, ali i odgovornost u ovoj oblasti. Svi zajedno trebamo rad i organizaciju podići na viši nivo u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Vjerujem da to možemo postići s ovim rukovodstvom BZK “Preporoda” u narednom periodu, ali i BZK “Preporod” svakako mora dobiti značajnija sredstva od nadležnih institucija za svoje aktivnosti.
Također, ovdje želim naglasiti da veliki pozorišni i filmski festivali u Sarajevu i drugim centrima trebaju naći načina da svoje programe distribuiraju i u Prijedor, Bijeljinu, Srebrenicu, Doboj, Bratunac, Zvornik, Foču i druga mjesta. Ovdje vidim značajnu ulogu i VKBI-a, koji bi svojim aktivnostima u ovom dijelu naše zemlje obogatio svakodnevne sadržaje u životima naših ljudi.
STAV: Može li Savjet biti neka vrsta podrške povratnicima u ostvarivanju njihovih prava? Recimo, koliko može doprinijeti u borbi za bosanski jezik?
SALKIĆ: Savjet je i formiran s ciljem rada na popravljanju sveukupnog položaja Bošnjaka, ali i položaja Bosne i Hercegovine u ovom entitetu. Uloga Savjeta jeste da osmišljava na koji način da se to radi, koji koraci i koje aktivnosti da se poduzimaju u tom smjeru.
Naša je obaveza da radimo na afirmaciji i njegovanju bosanskog jezika, uz pravnu i političku borbu koja se vodi. Mi moramo biti snažno prisutni da, kada dođe do pravnog i političkog rješavanja ove sistemske diskriminacije i aparthejda u obrazovnom procesu, bosanski jezik već bude snažno afirmiran, ne samo kod Bošnjaka već svih drugih građana.
U narednom periodu činit ćemo da bosanski jezik bude prisutniji na ovom prostoru kroz promocije knjiga, rječnika, predavanja i drugih sadržaja.
Jedna od aktivnosti na tom polju jeste i promocija VIII i IX toma enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika autora akademika Dževada Jahića, člana Savjeta, koja će se održati u Banjoj Luci. Promocije Rječnika bit će upriličene i u Prijedoru, Doboju, Bijeljini, Zvorniku i u drugim mjestima gdje za to bude interesa.
Posjete pisaca, pjesnika i umjetnika školama, razgovor s učenicima također su aktivnosti koje će pomoći na afirmaciji bosanskog jezika. U saradnji s Institutom za jezik iz Sarajeva i BZK “Preporod” nastavit će se organiziranje konferencija o bosanskom jeziku u Banjoj Luci, ali će se razmotriti i neke druge aktivnosti.
STAV: Očekuje li se od Savjeta da ostvaruje određenu vrstu saradnje s dijasporom, da bude podrška dijaspori u njenoj težnji da pomogne povratnička mjesta iz kojih su protjerani?
SALKIĆ: Naši ljudi koji žive izvan Bosne i Hercegovine ogroman su resurs za jačanje položaja, ugleda i ekonomske snage naše domovine. Nažalost, taj resurs nije na pravi način shvaćen, prihvaćen niti organiziran. Naši ljudi izvan domovine mogu pomoći jačanje naše zemlje na različite načine, a jedini koji se trenutno primjenjuje jeste finansijski, kroz njihovu pomoć rodbini, prijateljima, socijalnim slučajevima i projektima u mjestima njihovog rođenja.
Mislim da su mogućnosti mnogo veće i korisnije za narod i državu od onih koji su danas na sceni. Naši ljudi izuzetno su sposobni i cijenjeni u sredinama gdje danas rade i žive. Druga i treća generacija naših ljudi već su uspješni i obrazovani ljudi koji zauzimaju visoke pozicije u poljima medicine, autoindustrije, telekomunikacija, javne uprave i drugih oblasti, a mnogi među njima imaju i uspješne privatne kompanije. Ohrabruje nas to što mnogi od njih žele pomoći i investirati u svoju domovinu.
Ovaj resurs mora se usmjeriti u lobiranje i bolje pozicioniranje Bosne i Hercegovine u zemljama u kojima oni danas borave. Jer, danas u svijetu neke veoma snažne zemlje nisu snažne samo zbog ljudi koji žive u njima već i zahvaljujući jakoj, dobro organiziranoj i patriotski orijentiranoj dijaspori.
Članovi Savjeta vrlo često, kao naučni radnici, predavači i javne ličnosti, borave među našom dijasporom i imaju priliku govoriti i utjecati na svijest naše dijaspore. Kroz Savjet ćemo pokušati imati zajednički pristup i jedinstveno djelovanje u ovom smjeru. Važno je da razvijamo ljubav prema domovini kada smo među našim ljudima u inostranstvu, ali i da jačamo osjećaj potrebe i obaveze da se učestvuje u demokratskim procesima u našoj zemlji.
Naši resursi trenutno su neiskorišteni, a kada bi bili iskorišteni 50 posto, imali bismo drugačiju političku scenu, s mnogo više političara koji rade u interesu naše zemlje, a s puno manje onih koji zagovaraju separatizam i podjele.
Rad na zajedničkoj interaktivnoj bazi naših ljudi koji žive vani obaveza je svih nas. Ovaj Savjet i ljudi u njemu mogu dati snažan poticaj u popravljanju stanja i odnosa s našim građanima izvan domovine. Iskreno se nadam da će tako i biti.
STAV: Šta dijaspora očekuje od zvaničnih institucija, a šta joj zvanične institucije mogu ponuditi?
SALKIĆ: Naši ljudi očekuju dostojanstven tretman i prihvatanje od institucija, ali i građana. Postoji jaz i podjela među građanima na one koji žive u domovini i na one koji žive u dijaspori. Tu se često ističu socijalni status, materijalne i finansijske mogućnosti jednih i drugih i slično. To se mora prevladati, tu pojavu treba eliminirati. Samo zajedno možemo biti jaki i samo zajedno možemo pomoći našem narodu i našoj domovini. Moramo shvatiti, bez obzira na sve, da je Bosna i Hercegovina podjednako majka, matica i domovina i nas koji živimo u njoj i svih onih koji žive izvan domovine. Na poziv naših ljudi, često boravim izvan Bosne i Hercegovine i svaki se put ponovo uvjerim kolika je njihova ljubav prema domovini i koliko joj žele pomoći.
Lično mislim, a to su razmišljanja i ljudi u dijaspori, da bi sve općine trebale i morale imati, na nivou lokalnih zajednica, odjeljenje za saradnju i pitanja dijaspore. Ti ljudi, kada dođu u domovinu, nemaju vremena napretek da rješavaju svoje probleme, koji su uglavnom tehničke i administrativne prirode. Tu im moramo pomoći.
Te kancelarije morale bi im biti na usluzi za rješavanje njihovih problema tokom odmora, ali i tokom cijele godine. Tu vidim veliku šansu za popravljanje odnosa i vraćanja povjerenja u institucije.
Mi nismo u situaciji da imamo državno ministarstvo za iseljeništvo i dijasporu, ali jesmo u situaciji da imamo ove općinske i gradske urede koji bi bili na usluzi tim građanima. Vjerujem da bi to pomoglo i u privlačenju investicija od tih građana, ali bi u isto vrijeme kod njih probudilo osjećaj potrebe da se uključe u demokratske procese i podrže ljude koji uspostavljaju te kancelarije. Na taj bi se način uspostavio kontakt i imali bismo jedinstvenu bazu svih naših ljudi u dijaspori.
Mi danas, nažalost, nemamo kontakte i ne znamo gdje žive i čime se bave naši ljudi u dijaspori, a imamo među njima vrlo uspješne i sposobne naše građane. Ovo stanje mora se promijeniti ako ne želimo izgubiti naše ljude koji žive izvan domovine. Mi smo mala zemlja s malim brojem stanovnika i preveliki je luksuz odricati se tih ljudi ili ih izgubiti.
Članovi Savjeta:
Savjet čine: prof. dr. Dževad Jahić, akademik, prof. dr. Enver Imamović, emeritus, prof. dr. Hasan Muratović, emeritus, prof. dr. Kasim Trnka, emeritus, prof. dr. Enes Pelidija, emeritus, prof. dr. Nedžad Mulabegović, emeritus, prof. dr. Elbisa Ustamujić, emeritus, prof. dr. Hilmo Neimarlija, dipl. ing. Edhem Bičakčić, prof. dr. Sanjin Kodrić, prof. dr. Hasnija Muratagić‑Tuna, prof. dr. Alen Kalajdžija, prof. dr. Galib Šljivo, prof. dr. Lada Sadiković, prof. dr. Senadin Lavić, mr. sc. Osman Lavić, prof. dr. Fadil Islamović, dipl. iur. Amor Mašović, prof. Fadila Memišević, mr. sc. Emir Zlatar, prof. dr. Almedina Čengić, prof. dr. Sead Šemsović, dr. sc. Adnan Ibrahimović, prof. dr. Amir Karić, prof. dr. Izet Šabotić, prof. dr. Enver Halilović, prof. Kenan Vrbanjac, prof. dr. Vedad Gurda, dr. sc. Sedad Dedić, prof. dr. Emir Ramić, dr. Husejin Omerović, dr. sc. Benjamin Muhamedbegović, mr. sc. Sejfudin Hodžić, dipl. menadž. bezb. Šaban Forić, novinar i publicist Filip Mursel Begović, novinar i književnik prof. Mehmed Pargan, režiser i novinar Avdo Huseinović, dipl. inž. maš. Izet Spahić, dipl. inž. saobr. Abdurahman Malkić, prof. dr. Bilal Memišević, pisac i publicista Jusuf Trbić, prof. dr. Zijad Bešlagić, dipl. ekon. Anita Hodžić i dipl. inž. maš. Ahmet Čirkić.
(stav.ba)