Piše: Jusuf Trbić
Puna je danas bila avlija kuće Sarajlića u bijeljinskoj mahali Bukreš. Puna ljudi, puna tuge i sjećanja koje ne umire. Navršilo se ravno trideset godina od strašnog zločina nad žiteljima četiri kuće Sarajlića, Sejmenovića i Malagića, koje su ostale puste i nijeme, bez glasa i vida, bez topline i svjetlosti. Prije 30 godina, u noći između 24. i 25. septembra 1992. godine policija je izvela iz tih kuća 22 osobe, među njima je bilo sedmero djece i osam žena, odvela ih na obalu Drine kod Balatuna i pobila bez milosti. Bio je to recept za stvaranje Republike Srpske, u kojoj nema mjesta za one koji nisu Srbi i koji ne slijede politiku Karadžića i Miloševića. Ovaj zločin su organizovale državne strukture: političari, obavještajna služba i policija, izvršitelji su bili pripadnici policije.
Trideset godina je trebalo da se pravosuđe probudi i pokrene proces za slučaj o kojem se skoro sve znalo, ali ni sad nije sigurno da će zločinci biti kažnjeni, jer na optuženičkoj klupi još nema onih koji su sve to planirali i naredili, a iskustva sa ovakvim procesima su do sad bila razočaravajuća. A danas su se preživjeli članovi familija i građani sakupili da se sjete ubijenih, da još jednom vide na fotografijama nevina i nasmijana dječija lica čiji su životi tako surovo prekinuti.
Njima su se obratili Jusuf Trbić i Duško Tomić, cvijeće je ostavljeno pred vratima prazne kuće i na mjestu gdje je mala Alma Sarajlić, daleke 1983. godine, u betonu koji je izlivana oko kuće ostavila otisak svog malenog stopala i datum kad je to učinila. To je jedini preostali trag postojanja ove djece.
Nakon toga je tužna kolona otišla na obalu Drine jkod Balatuna, da u rijeku baci cvijeće za duše ubijenih.
Ni ovoga puta, kao i ranije, nije bilo nikoga od političara, kulturnih i javnih djelatnika, iz medija i crklve iz ovog entiteta, čak ni nekoga od običnih ljudi koji će se pokloniti sjenima ubijenih i postidjeti se onoga što je učinjeno. Na žalost. Ali, nama ostaje obaveza da ovakve slučajeve nikad ne zaboravimo, da nam se ne bi opet ponovili.