NAUČNICI DOKAZALI: Sve smo gluplji! Evo šta su uzroci
Tokom prošlog vijeka generacije su odrastale u inteligentnije ljude. Bili su inteligentniji od svojih roditelja, a na standardnim IQ testovima, u većini zemalja razvijenog svijeta, prosjek se stalno penjao.
Taj fenomen dobio je ime Flynnov efekat, po naučniku Jamesu Flynnu, Novozelanđaninu koji je jedan od prvih opazio ovaj trend. Svaka generacija je postizala bolje rezultate na testovima i konstantno držala rast u odnosu na prethodnu. Svake decenije prosječan koeficijent inteligencije narastao bi za oko tri boda. I taj efekat vrijedio je tokom većine 20. vijeka. Svaka generacija je postajala sve inteligentnije, sve do sredine 90ih, kada je kolektivni koeficijent inteligencije, čini se, počeo padati širom svijeta.
Iako nisu izneseni konkretni dokazi o stagnaciji mladih i njihovom doslovnom zaglupljivanju, brojni svjetski stručnjaci upozorili su na ovu tendenciju. Zabrinutost da se većina mladih danas fokusira na računare i videoigre umjesto na čitanje i razgovore, navela je brojne naučnike da istražuju ovu oblast i skreću pažnju na tzv. „računalnu kulturu“.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) fenomen pada inteligencije pokušala je objasniti kroz naizgled jednostavno objašnjenje. Riječ je o zagađenju vazduha, za šta vjeruju da ima uticaj na zdravlje čak 90% svjetske populacije.
Vođeni tragom naučnih istraživanja i činjenice da se način života današnje djece drastično promijenio, razgovarali smo i sa penzionisanom pedagoškinjom i prosvjetnom radnicom Senijom Jakupović. Ona je uvjerena da su uzroci pada inteligencije u novim tehnologijama.
“Nivo inteligencije opada u zadnje vrijeme jer smo se više okrenuli informacionim tehnologijama. To, naravno, ima velikih prednosti, ali isto tako u tome ima i nedostataka. Djeca ne čitaju, roditelji ne drže knjigu u rukama, ne razgovaraju, komunikacije je svedena na jedan mali nivo“, upozorava Senka.
Dodaje kako, uprkos svijesti o značaju novih tehnologija, mora postojati jedan dio dana u kojem će se roditelji istinski baviti djecom. Ali, nažalost, kako je uvjerena, samo su mobiteli i laptopi svima u rukama danas. Zbog toga su kod djece slabo razvijene komunikacijske vještine, a to ih navodi i na česte svađe i konflikte sa vršnjacima.
„Dolazi do sukoba među djecom, zato što nemaju strpljenja i nisu naučili da saslušaju jedni druge. Ne slušaju aktivno, a to je sve posljedica porodičnih odnosa. Majka uzme mobilni telefon u ruke i ne razgovara sa djetetom. I u tom trenutku zapostavlja dijete. Ako ono nešto poželi reći, majka je zauzeta drugim poslom. Drugi put će se desiti da dijete želi podijeliti neki problem, a ona nema vremena. A onda dijete treći put neće ni pokušati da razgovara sa majkom, jer će znati da ona nije tu za njega“, dodaje Senka.
Naglašava kako ne razvijamo kreativnost, a ne uočavamo ni one bitne stvari u okruženju, što dovodi do propuštanja i stvarnih vrijednosti kod ljudi. Na pitanje kako vratiti prave vrijednosti u društvu i vratiti trend rasta inteligencije, Senka odgovara:
„Uvesti ograničenja unutar porodice, svesti taj mobitel na određen period, uz uslov da se nešto i pročita i da se dijete potiče da kritički razmišlja, sarađuje. Roditelji često, ako dijete treba pročitati lektiru, nađu je na internetu pa djetetu daju da prepiše. Znači, knjiga im nije u rukama. A ona ima svoju vrijednost. Moramo povećati mogućnosti korištenja knjige i komunikacije, razgovora, kritičkog mišljenja.“
Koliko ćemo u tome uspjeti u vremenu koje dolazi i donosi sve veće promjene i izazove?
(buka.com)